DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Osim šuma bukve nalaze se u višim pojasima na Risnjaku i Snježniku još i vrlo značajne crnogorične šume. Šuma Abieto-Piceetum calamagrosHdis nastava skeletna, krupno kamenita tla s malo sitnice u dubokim pukotinama. Naprotiv nastava Piceetum subalpinum kisele subalpske crnice. Zanimljivo je, da se sva tri tla pojavljuju na istom matičnom supstratu, na tamnim jtirskim vapnencima, a njihov razvitak zavisi o konfiguraciji terena i o mikroklimatskim prilikama«. Istaknuli smo, da već opažanja u terenu, a naročito analize u laboratoriju, pokazuju jasnu vezu između svojstava tla i biljnog pokrova. Ta je veza tako velika, da se nakon nekoliko proučenih profila može iz samog vegetacijskog pokrova zaključiti na sastav tla. U Gorskome Kotaru utvrđen je dosad veći broj tipova i podtipova tala, ali najveće značenje imaju s jedne strane različita vapnenačka tla, koja se razvijaju pod šumom bukve i jele i pod livadama, koje su iz njih nastale, s druge strane ekstremno kisela tla, koja se razvijaju ispod šume jele i rebrače i pod livadama, koje su iz njih nastale. Botanička i pedološka istraživanja pokazala su, da se biljni pokrov i tlo razvija uporedno. V. Klima tološka istraživanja Iz velikih florističkih razlika nekih šumskih i livadnih zajednica, koje se nalaze često u neposrednoj blizini i na istoj geološkoj podlozi, ali se razlikuju naročitim reljefnim prilikama, moglo se zaključiti, da se ove zajednice znatno razlikuju i u klimatskim prilikama. Isto tako upućivali su brojni obrati visinskih pojasa ,pa i same visinsko raščlanjenje naše vegetacije na velike razlike u lokalnoj klimi (mikroklimi). Da se osvijetle ova značajna pitanja vršena su meteorološka opažanja često u neposrednoj blizini, ali isključivo u tipičnim biljnim zajednicama. Sva ta opažanja provedena su pod vodstvom prof. B. M a k s i ć a uz suradnju s dr. B. Vrtaro m sa skupom nekolicine mladih meteorologa, studenata geofizike. Njima su pomagali prema potrebi i ostali članovi ekskurzija. Prof. M a k s i ć obradio je sabrani materijal, koji je doveo do vrlo interesantnih rezultata. U svrhu mikroklimatskih istraživanja u različitim biljnim zajednicama postavljene su dvije osnovne meteorološke stanice i 35 pokretnih stanica. Osnovne stanice služile su za uporedivanje podataka motrenja vršenih na pokretnim stanicama. Prva osnovna stanica bila je smještena u Bijeloj Vodici i radila je od 12. VII. do 22. VIL, a druga je bila smještena na Lazcu od 26. VII. do 31. VII. Osnovna stanica bila je snabdjevena s većim brojem instrumenata, koji su mjerili temperaturu, vlagu, tlak zraka, vjetar i t. d. Motrenja su vršena u visini od 2 m iznad površine zemlje. Pokretne stanice služile su za motrenje u pojedinim biljnim zajednicama i bile su snabdjevene prenosnim aparatima, uglavnom termometrima i higrometrom. One su mjerile temperaturu zraka u visini 0,5 i 0,02 m, na površini zemlje, temperaturu tla 0,02 m ispod površine zemlje i 0,1 m ispod površine tla, a relativnu vlagu u visini 0,5 m iznad površine tla. Na osnovnim stanicama vršena su motrenja svaki sat od 6 do 21 sati, a na pokretnim već prema udaljenosti od 6, 7 ili 8 do 18 ili 19 sati. 110 |