DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 45 <-- 45 --> PDF |
usvojiti kao najlakša, najprostija i najjetfinija (2). Kod pokušaja da se putem centrifuge izdvoje tečniji delovi smole od onih koji su bogatiji sa kristalima naišlo se na teškoće, jer prilikom samog centrifugiranja nastaje niža temperatura od okolne, što naročito negativno deluje na brzo izdvajanje balsama kao sastavnog dela običnih borovih smola. U toku 1949 god. na terenu izvršena je filtracija i stare smele preostale iz kampanje 1948 god. kao i smole koja je dobivana putem redovnog smolarenja u opitnom polju tokom lanjske godine. Postignuti rezultati su sledeći: a) Filtracija stare smole iz 1948 god. ukupno 220 kg dala je: balsama 85,5 kg ili 38,8% smola — ostatak ... . 134,5 kg ili 61,2% Ukupno . . . 220,0 kg 100 % b) Opitno polje dalo je 344,5 kg smole od koje količine je filtrirano 154 kg. Dobijeno je: balsama 69,0 kg ili 44,8% smola — ostatak ... . 85,0 kg ilii 55,2% Ukupno . . . 154,0 kg 100 % Na terenu vršena je samo jedna filtracija (radi nedostatka potrebnih sudova koji se pravovremeno nisu mogli dopremiti na teren). Dobijeni balsam nijje bio potpuno providan i svetao, te je bilo potrebno da se još jedanput (rede dva puta) prefiltrira, koji posao je obavljan u Skoplju. No kod ove druge filtracije otpadak nije iznosio ni 1% (0,2 do 0,6%), tako da taj procedat za praksu nema veće značenje. Dobiveni balsam ima svetio žutu do tamniju žutu boju, bez kristala je i providan. Balsam je upakovan u staklenim teglama od 2 do 5 kg, tako da se može isporučiti korisniku. Nas je takode interesirala smola preostala od filtracija: da li ima veći ili manji procenat terpentinskog ulja, tako da smo ostatak od 188 kg donelj u Skoplje gde je destiliran. Tehnička analiza dala nam je ove rezultate: kolofon 151 kg iM 80,3% terpentisko ulje 24 kg ili 12,9% otpaci U kg ili 5,8% isparilo (voda) 2 kg ili 1,0% Ukupno ... 188 kg 100 % Na osnovu prednjih pokazatelja mogu se izvesti ovi zaključci: 1. Terenski procenti dobivanja balsama od molikove smole su bolji od laboratoriskih u prvom slučaju za 3´,8% (stara smola) a u drugom 9,8% (sveza smola). To se i u jednom i u drugom slučaju ima pripisati procentualno većem učešću terpentinskog ulja dok je smola još na samom terenu, no što je slučaj kod njene otpreme, transporta, čekanja i si. 2. U koliko se radi sa svežijim smolama treba očekivati i veći prinos na balsamu. 127 |