DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 59 <-- 59 --> PDF |
vodovodu. Žičana četka bila je vrlo izlizana i tek je mjestimično imala po koju dužu žicu. Ovo je bilo dovoljno da ogled ne uspije. Ipak su se dvije prve turpije trouglastog presjeka sa jednostavnim narezom dobro očistile i oprale. Ove turpije su se dobro »naoštrile«. Kod ostalih pak naknadnim pregledom je ustanovljeno, da su prostori između zuba ispunjeni masnoćom i rastvor na njih nije mogao da djeluje kako treba, te su ostale tupe. Naoštrene turpije pokazale su ovaj rezultat: Trouglasta turpija marke »Fisher« naoštrila je 20 cirkularnih pila promjera 600 mm, debljine 3,5 mm. Ukupno 4000 zubi. Trouglasta turpija marke »Emar Kassel« naoštrila je samo 8 isto takvih pila, t. j. u svemu 1600 zubi. Ostale turpije uiopšte nisu bile regeneriisane i kod probnog oštrenja su klizile po zubima pile. Masnoća u međuzublju sprečila je njihovo regenerisanje. — Ovaj primjer najbolje pokazuje koliko je važno pravilno i temeljito čišćenje i ispiranje turpija prije regenerisanja. Smatra se da svaka turpija može biti kemijski restaurirana 3—5 puta. Praktički se isplati regenerisati samo tri puta, jer poslije prvog ispravnog regenerisanja turpija treba da naoštri prosječno 10—12 dvoručnih pila. Poslije drugog regenerisanja isto toliko ,a često i više, no već poslije trećeg sposobnost oštrenja kod turpija opada, dok poslije četvrtog može da se naoštri jedva jedna pila. — Ponekad se kemijskim regenerisanjem mogu popraviti čak i tvorničke greške, kao što su neispravni profili zuba i si. Treba svakako izbjegavati da se regenerisanim turpijama oštre sjekire i drugi krupan alat, jer se time postiže nesrazmjerno malen efekat. Za oštrenje takvog alata mnogo su pogodnija obična točila sa brusnim kamenom. 5. D o vršn i radovi . Tokom konačnog ispitivanja turpija pomoću čelične pločice vrši se njihovo sortiranje na ispravne i takve, kod kojih regeneracija nije uspjela. — Ispravne turpije treba staviti na 10—20 min. u neutralno mineralno ulje, zagrijano do najviše 100°C, a zatim izvaditi i postaviti vertikalno, da se ulje ocijedi. Poslije toga turpije se mogu pakovati u jaču hartiju po 10—12 komada u jedan paket. U svakom paketu treba da su turpije iste marke, tipa i veličine. Otprema se može vršiti u drvenim sanducima od suvog drveta, obloženim iznutra jakom hartijom. Sanduci treba da budu takve veličine, da nakon smještanja turpija nisu teži od 50 kg. Konačno treba napomenuti, da vrijednost kemijske regeneracije jedne turpije, zajedno sa utroškom materijala, radnom snagom i amortizacijom, iznosi prosječno oko 3—3,5 dinara. Literatura: \ , i 1. Praktični saveti za metalsku struku, izd. Stručne biblioteke Jedinstvenih sindikata Jugoslavije, fer. 57. 2.. Slavko Henč: Stolarija (pokućstvo), Zagreb, »1942. 3. Ernst Durst: Kako. ću postati mehaničar, Beograd 1947. -i. Ing. M. Antunović-Kobliška i Ing. M. D. Trbojević: Tehnologija mašinsktfg materijala, Beograd li948. 5. Ing. A. A. Mitrofanov: Rukovodstvo po himičeskomu vosstanovleniju napiljnikov lespromhozah i mehanizirovannih lesopunktah, Moskva 1945. 6. R. B. Krogius: Slesar po remontu stankov, Moskva .11947. 141 |