DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 35 <-- 35 --> PDF |
...je iz dana u dan slabije. I te površine, nekadanje površine naših prebornih šuma, treba umjetnjm načinom pošumiti. Neprekidnom i prekomjernom sječom naših planinskih šuma naročito uz sama naselja, stvorene su velike površine niskih šuma panjača i šikara, koje treba obnoviti (regenerirati). Kod te obnove važni su radovi uz sječu šikare i pošumljavanje sadnicama i sjemenom. Unos novih vrsta u sastojinu moguć je jedino umjetnim pošumljavanjem. Iz svih napred navedenih slučajeva zaključujemo, da će radovi na umjetnom pošumljavanju biti u prebornoj šumi potrebni i trajni. Kod radova na pošumljavanju u prebornim šumama bilo sadnjom biljki bilo sjetvom sjemenja, prvi i ujedno najvažniji zadatak je slijedeći: 1. ispravno odrediti vrst sadnica i sjemena za te radove t. j. uskladiti izbor vrste sa razvojem sastojine; 2. odrediti vrijeme radova u skladu sa razvitkom sastojine i tla. Bez ispravno određenih naprijed navedenih elemenata mogu biti svi daljnji radovi na pošumljavanju, pa bili oni i najsavjesnije provedeni, uzaludni, a uspjeh tek djelomičan ili nikakav. Budući da se ovi elementi određuju prigodom sastava plana pošumljavanja i plana obnove i njege, treba tom radu posvetiti punu pažnju. Potrebno je, da se svaka pojedina parcela prije unošenja u plan točno pregleda na samom terenu, a elementi utvrde obzirom na sadanje stanje sastojine i tla i njihov razvoj. Ako promotrimo preborne šume vidimo, da tek mali dio istih šuma ima prebornu strukturu, kao i to da one tokom vremena mijenjaju i vrst drveta i svoju strukturu, odnosno svoj razvoj. Taj razvoj sastojina kreće se u tri tipa i to jednolika bukova sastojina sa pojedinim jelovim stablima prelazi u čistu jelovu sastojinu sa pojedinim bukovim stablima većinom jednolike strukture, a ova opet u mješovitu sastojinu jele i bukve preborne strukture, koja se opet vraća u prvotnu bukovu sastojinu. Iz svega napred vidimo, da je preborna sastojina većinom jednolike strukture ako je sastavljena samo od jedne vrste drveta bilo to bukva ili jela, a preborne je strukture onda kada je mješovita. Kako je razvoj sastojine najočitiji baš u prebornoj šumi, a preborni oblik iste je tek dio njenog cjelokupnog razvoja možemo za istu dati slijedeću definiciju: Prebornom šumom zovemo onu šumu koja u svom razvitku, Ttroz duže ili kraće vrijeme poprima prebornu strukturu. Kako se iz prednjeg vidi sa izmjenom tipa sastojine vezana je i izmjena vrsti drveća bukve i jele. Duljina trajanja jednog tipa odnosno jedne vrsti drveća, nije uvijek jednaka tako, da imamo tla na kojima je trajanje jele dulje, dominantna jela, i tla na kojima je trajanje bukve dulje, dominantna bukva, te tla jednake dominacije obih vrsta. Općenito se može kazati, da je u dubljim i svježim tlima dominantna jela, a u višim i sušim bukva- Sjeverne i istočne ekspozicije zauzima jela, južne i zapadne bukva. Grafički možemo prikazati tu izmjenu vrsta drveća i dominaciju tla ovako: Prema priloženom grafikonu vodoravna linija pokazuje nam vremenski razvoj sastojine, a okomita linija u smjeru gore kvalitetni uspon jele, a u smjeru dolje kvalitetni uspon bukve. 201 |