DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 28 <-- 28 --> PDF |
promjenu. U čemu se sastoji ta nemobilnost transportnih sredstava: Stovariš´te oblovine vezano je za vicinalnu prugu također vicinalnom prugom, a ova pruga id e d a 1 j e u pilanu i v e ž e radnu dvoranu sa stovarištem rezane građe i ponov o izbija natrag. Konstatirajmo da je širina vicinalne pruge 100 cm, a da se inače u međuoperacionom transportu pilana upotrebljava normalno 50, 60 i 76 cm, na kojim su rasponima aktivna transportna sredstva mnogo mobilnija i operativnija. Ovo bi se sve dalo razumjeti i to bi donekle i odgovaralo kada bi osim ovih široki h puteva postojala makar koja druga mogućnost za međuoperaciona pokretanja. Na taj način cijeli unutrašnji transport u toj pilani je u k o č e n i više simboličan nego stvaran, jer širina pruge od 100 cm uslovljava glomazne proporcije vagoneta, kao i nepotrebne mrtv e prostor e zbog krivina, te se veći dio međuoperacionih kretanja ne obavlja pomoću »raspoloživih« vagoneta nego se predmeti obrade ili nos e ljudsko m snagom do susjednih radnih mjesta ili se bacaj u na razne strane, ako se radi o lakšim predmetima. Na taj način pilana ima samo simbolički ugrađene tračnice, ali se njima niti služi niti može da služi, Ne samo da su tračnice ovdje jedan neutrala n faktor proizvodnje nego su one od očigledne štete, jer su nepotrebno raširile radni prostor i uvećale relacije za prenos materijala od jednog radnog mjesta do drugog. Pored toga one smetaju kod samog prenosa. Predmet obrade još tež e se nosi preko tračnica, dok je njegovo prenošenje pomoću be s tračni h sredstava onemogućeno zbog tračnica, koje strše iznad poda. Čime je uopće opravdano uvođenje ovih tračnica od 100 cm u pilanu t. j. u radn u dvoranu? Tada kada je stvarana unutarpogonska transportna mreža, kapitalisti su mislili, da će imati savršenu transportnu mrežu, »jedinstvene« širine od šum e d o najmanj e mašine za obradu. Pita se samo to, da je kojim slučajem pilana ležala negdje na normalnoj pruzi, ne bi li ta »inventivnost« dovela i do normalnog kolosjeka od 141,5 cm u samoj radnoj dvorani zbog »jedinstvenosti« veze! Tadanje vlasnike šumske eksploatacije nije smetalo, što su radnici morali nosit i od stroja do stroja tešk e i nespretne daske, često preko gomila materijala i oni su bili toliko zaneseni ili »betriebsblind«, da nisu vidjeli, da su tračnice iskorišćene samo za izvoženje materijala iz pilane na stovarište rezane građe, dok je unutrašnji transport ostao samo prividno prisutan u pogonu i sveo svoju funkciju na nulu. Naprijed je istaknuto da je transport kompleksn a faza i da ga treba jedino kombinatorno koristiti. Svako jednostran o korištenje u najviše slučajeva je posve neekonomično. Tračnice su, dakle, bez sumnje korisne, ali za duže, pravolinijske relacije i za teži materijal, dok za međuoperacione c i k-c a k relacije mogu da posluže jedino b e stračn a transportna sredstva. Nažalost, uslijed tradicije, prema kojoj se transport u pilani neko ć vršio samo pomoću tračnica, isključivo prisustvo i upotreba tračnih transportnih sredstava ostala je i dalje . Iz ove analize zaključujemo, da bi u svrhu kombinatornog djelovanja trebalo uvesti jednu relativno jednostavnu novinu , koja se sastoji u slijedećem: Sve postojeće tračn´ce ugraditi u razini poda poput tramvajskih tračnica, a sam pilanski pod betonirati i stvoriti temelj za savremeni unutrašnji bestračni 246 |