DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 54 <-- 54 --> PDF |
V 1 jaäm naglašavanjem u stručnoj štampi o tome kako nas zasade ijitosociologije uče da svako drvo najbolje uspijeva i daje po kakvoći najbolji prihod na svojem prirodnom staništu ne unosi se za šumarskog stručnjaka nSta novo, jer mu je to dobro poznato iz svakog udžbenika te uzgajanja šuma. Već je B. Šule k prije 85 god. Istakao kao pravilo: Tko je rad zasaditi´ šumu i želi da mu sadnja bude napredna, treba znati´ koje vrste drveća ponajbolje rastu na onom zemljištu i pod onim podnebljem. Od fitocenologije se u vezi sa primjenom u praktičnom šumarstvu očekuje drugo, mnogo više. Kod nas postoji .visokoškolska šumarska nastava već 52 godine U praksi imamo niz odličnih stručnjaka, kojima je dobro poznata biološka strana šumarskih nauka, a poznati su im isto tako i radovi: o našoj šumskoj vegetaciji već od Bečk a pa dalje, dakle unatrag bar kojih 50 godina. Unatoč tome čula se od prilike ovakva primjedba: Naš) su šumari, uzgajači; i ured vači, i ranije —- prije spoznaja koje je unijela nauka o biljnim zajednicama — vrlo dobro gospodarili šumama, ali tu im je pomagalo uglavnom [ntuitivno naziranje. Provedba mnogih, mjera koje bi, u interesu prid´izanja i unapređenja, .šumskog produktiviteta kod nas, valjalo poduzimati stoji u čvrstoji povezanosti sa postojećim znanjem našeg šumarstva U mnOig.´m se pitainjiitma sporije kreće naprijed, laili ne toliko zbog nepoznavanja takvih mjera koliko zbog još nedovoljnih mogućnosti za njihovu primjenu. Treba imati na umu da se unapređivanje šumarstva svake zemlje — pa tako i naše — razvija paralelno sa postepenim zdizamjem njenog privrednog i kulturnog životaJ O raznim mogućnostima unapređenja šumskog produktiviteta moglo bi se s obzirom na naše prilike mnogo govoriti. Ovdje ćemo se ograničiti samo na nekoliko pitanja u vezi sa umjetnim podizanjem što bolji h šumskih sastojina . Problemi »oko pronalaženja, limitiranja, kao i uzgoja selekcioniranih, genetski visoko kvalitetnih i otpornih forma šumskog drveća iziskuju dugotrajna izučavanja, a kako su važna, nužno je da se njima što temeljitije pozabave naši naučni instituti. Ovdje ih stoga ostavljamo po strani, a osvrćemo se na pitanja koja su s obzirom na potrebe prakse tako a k t u e I n a da ne trpe daljne odlaganje. Među osnovne zadatke uzgajanja šuma pripada podizanje što v italnijih i što vrednijih sastojina. Kako je šumska produkcija polagana i dugotrajna, potreban je prilikom podizanja šumskih sastojina naročiti oprez s obzirom na njihovu kvalitetu. Počinjene griješke povlače inače za sobom teške posljedice. Radi toga među najakutnije poslove inašeg šumarstva ubrajamo dobro organiziranu s j emenarsku i rasadničarsku službu. Na njenu važnost najbolje ukazuju prostrani, razgoljeni šumski tereni diljem naše mediteranske i submediteranske oblasti, a također i oni diljem oblasti unutrašnjih šuma, zatim nepošumljene sječine, plješine, čistine i paljevine, kao i druge površine koje treba iz bilo kojeg razloga pošumiti. Od primarne je važnosti da se u svrhu pošumljivanja rabi sjemenje ili plodove koji su pogodne provenijencije, te koji potječu od zdravih dobro razvijenih, u stanovitim ekološkim prilikama po mogućnosti prvorazrednih stabala. Općenito se u praksi smatra da zdrava, otporna i tehnički vrijedna stabla mogu nastati samo iz sjemena koje potječe ođ isto takvih stabala. Isto tako smatra se da ćei životna sposobnost novog nasada biti slabija, ako u svrhu pošumljivanja rabimo sjeme od kržljavih, oštećenih, bolesnih i inače vitalno slabijih stabala. Dobar uspjeh ne ovisi, međutim, samo o pogodnoj provenijenciji i kvalteti matičnih stabala. Odlučna je tu i upotrebna vrijednost sjemenja, 52 |