DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1955 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Privremeno oduzimanje po prethodnom stavu mogu izvršiti službenici šumarskotehničke pomoćne službe, organi šumarske inspekcije i organi Narodne milicije s tim da o tome imaju izvjestiti nadležnog suca za prekršaje odnosno sud. Ukoliko se za zapljenjene predmete ne može obezbijediti čuvanje ili bi čuvanje iziskivalo nerazmjerne troškove, zaplijenjeno drvo prodat će se i prije odluke suda odnosno suca za prekršaje. Postupak sa stokom zatečenom na paši u šumama gdje paša nije dozvoljena, ili gdje je dozvoljena ali vlasnik stoke nema odobrenja za pašu, regulirat će se republičkim propisima. 5. U tekstu zakona svuda gdje se spominje republička uprava za šumarstvo treba staviti »republički organ nadležan za šumarstvo«. 6. Osim toga Kongres smatra da savezni zakon o šumama treba da bude okvirni t. j . opći a ne osnovni, što on ustvari jeste ukoliko se usvoje primjedbe i prijedlozi Kongresa. II. Savjetovanje šumarskih stručnjaka FNRJ Dana 4. 5 i 6. održano je savjetovanje o problemima proizvodnje i potrošnje drveta. Savjetovanje je radilo u plenumu i sekcijama, koje su obrazovane za proučavanje pojedinih problema. Zaključci koje je konačno prihvatilo Savjetovanje su ovi: ZAKLJUČCI SAVJETOVANJA ŠUMARSKIH STRUČNJAKA FNRJ održanog od 4—6 listopada 1954. U OHRIDU Poslije svestrane diskusije po podnijetim referatima: 1. Smjernice razvoja šumske privrede — usklađivanje potrošnje i proizvodnje. 2. Šumska proizvodnja i njene perspektive. 3. Planiranje u šumskoj privredi. 4. Potrošnja drveta za neposrednu upotrebu, i za građevinarstvo. 5. Primarna industrijska prerada drveta. 6. Finalna drvna prerada. 7. Izvoz drvnih proizvoda. na plenumu i po sekcijama, savjetovanje konstatira: Referati su svojim postavkama o stanju i smjernicama u šumskoj proizvodnji, potrošnu, drvnoj industriji i izvozu i u planiranju šumarstva, u osnovi, pravilno zahvatili problematiku bilansa drveta i njegove perspektive u našoj zemlji. Pružena dokumentacija i iz nje izvedene analize najpotpunije su od dosada poznatih te daju relativno najbolju sliku stanja i perspektive šumske i drvne privrede. Međutim potrebno je da se što točnijim kvantitativnim analizama provjere realne mogućnosti zamjene i štednje drveta od strane onih privrednih grana koje se javljaiu bilo kao potrošači drveta, bilo kao proizvađači sredstava za zamjenu. Perspektiva za naredno 10 godište, u okviru navedenih potreba i mogućnosti, realno je prikazana i ostvarljiva, pa je prema tome moguće u roku od 10 godina, svesti obujam sječa u Jugoslavenskom prosjeku na visinu prirasta. Kod toga jeste i nadalje ostaje ključno pitanje smanjenje potrošnje ogrjevnog drveta uopće a naročito na selu. Iz toga ujedno izlazi da je u interesu cjelokupne privrede potrebno pređ- Svet i j e Nau m jedan od najstarijih naših crkvenih i narodnih spomenika. Naum i brat mu Klimen t Ohridski bili su učenici i saradnici slovenskog apostola Metod a i kad je on mro 885 god. oba su brata bila prognana iz Moravske i preko Beograda i Bugarske došli ´među Slavene oko Ohridskog jezera. Klimen t postaje 893 velički biskup, a N a u m nastavlja njegov prosvjetni rad i oko 900. godine diže na južnoj obali Ohridskog jezera svoju zadužbinu: manastir Sv. Arhanđela. Tu monah Naum živi isposnički do smrti 910. god., gdje je i sahranien. Crkva je građena od tesana kamena i opeka, a u 13. vijeku nadograđuju se iznad glavnog hrama dvije kupole i narteks (predvorje). Požar (1802) uništio je prvobitne freske; današnje je načinio zoograf Trp e 1806. godine. U 18. je stoljeću manastir imao i svoju štampariju. Đ. K. 55 . |