DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 34 <-- 34 --> PDF |
1) mapping of private forest estates belonging to the melioration project of the riwers Kupa and Kupčina over an area of 2.753 ha (by means of the »Luz«); 2) mapping of unmanaged state-owned forests belonging to the melioration project of the rivers Kupa and Kupčina over an area of 654ha (likewise by means of the »Luz«). In the works under 1) and 2) mapping- was carried out in scale 1 : 25.000 with outer boundaries of forests and boundaries of subcompartments according to the various ages, stocking and species. For the mentioned mapping operations were spent about 80 working hours. Mapping with the »Luz«-instrument was preceeded by stereo- photogrammetric mapping by means of the mirror stereoscope in scale of the actual aerial photographs („i e. approx. 1 : 20.000). 2) By external collaboration was made on the Automatic Rectifier Wild E2 a plan from rectified photographs of the management unit »Turopoljski lug« in scale 1 : 10.000 over an area of 4.212 ha. The total amount of expenses for rectifying operations of the above forest area was 21,31 Din per ha. Work is being done in the utilization of aerial photographs for purposes of surveying and forestry engineering covering an area of ca. 15.000 ha of the Plitvice Lakes National Park. KORISNOST SMOLARENJA U DALMACIJI Ing. Bićanić Branko — Hvar području Hrvatske u pogledu stanja šuma i šumarstva u najgorem Na položaju nalazi Dalmacija, koja obuhvaća i najveće područje ogoljelog i degrađiranog krša. U Dalmaciji najveći dio šumskih površina zauzimaju šikare i makije (332.620 ha), te obešumljene površine-goleti (321.530 ha). Melioracija degradiranih i pošumljenje ogoljelih površina svakako spada u naše najvažnije zadatke. Međutim, razmatrajući ovo pitanje moramo konstatirati, da je seosko stanovništvo Dalmacije radi pomanjkanja ogrijeva, kao i radi siromaštva, upućeno na te površine sa drvarenjem i sa svojim ekstenzivnim stočarstvom. Da bi se drvarenje moglo efikasno spriječiti mora manjak na ogrijevu biti bezuvjetno nadoknađen dovozom drveta, ugljena ili lignita iz drugih krajeva Hrvatske, te Bosne i Hercegovine, odnosno elektrifikacijom ili na neki drugi način, — a da bi se efikasno mogla sprovesti zabrana paše na površinama gdje se vrši melioracija ili pošumljivanje potrebno je, da tome prethode razne ekonomske mjere, koje će omogućiti odvraćanje stanovništva od stočarenja na tim degradiranim i ogoljenim površinama. U tu svrhu mora društvena zajednica (država) podizati u Dalmaciji, kao ekonomski zaostalom kraju, razne druge privredne grane (elektrifikaciju, industrijalizaciju itd.), koje će stanovništvu Dalmacije dati nove mogućnosti zarade, veće od zarada što je pruža stočarenje pustopašicom na ogoljelim i degradiranim površinama. Među mjere, koje će potpomoći da se seosko stanovništvo Dalmacije odvrati od ogoljelih i degradiranih šumskih površina, a koje može provoditi šumarstvo, spada i intenziviranje gospodarenja »a sačuvanim šumama u Dalmaciji. Pritom je svakako važna činjenica, da Dalmacija na svome području ima oko 60% svih borovih šuma NRH, u kojima je najviše zastupan alepski bor (P. halepensis Mili.). Površina borovih šuma u Dalmaciiji iznosi oko 26.000 ha sa 1,361.000 m3 borove drvne mase, od čega je oko 60% mlađih sastojina od 40 godina, a 40% starijih, i to uglavnom |