DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 10 <-- 10 --> PDF |
v = odstupanje temeljnice po ha iz pojem dinih prim, pruga od srednje temelj- M = ± nice (G*); l/fol l"-"J p = °/o primjerne pruge Rezultati su prikazani u slijedećoj tabeli: T, t, %pruge prim. r LF -J, _j_ m . m o/„ _+_ m2 M cf0 Pnm. pruge. br. a-LPVVJ 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8g3 0 45r330 2,38 12,823 0,801 4,317 1, 3, 5, 7, 9 4,749 19,140 2,18 11,745 1,005 5,412 2, 4, 6, 8 4,081 26,190 2,95 15,894 1,460 7,867 1, 4, 7 3,438 25,728 3,44 18,556 1,856 10,011 2, 5, 8 2,811 2,685 1,160 6,250 0,692 3,727 3, 6, 9 2,581 18,917 3,075 16,567 1,914 10,311 Srednja pogreška aritmetičke sredine (M) računata je u ovom primjeru i po Lindenbergovoj formuli: M 2(n-l) ;?:BM>--« 1 = dužina primjerne pruge n = broj primjernih pruga Pri računanju po ovoj formuli uzete su u obzir sve pruge i rezultat je, M = 5,98%, dok smo po prethodnoj formuli dobili M = 4,38%; razlika, dakle, iznosi svega cea 1,5%. Rezultati računanja srednje pogreške aritmetičke sredine za prednja tri primjera prikazani su grafički na slikama broj 2, 3, 4. Za apscise su uzeti %-ci primjernih pruga, a za ordinate njima odgovarajuće srednje pogreške M. Grafički je prikazan i rezultat po formuli M = ± TK=, , ´po kojoj se KLPJ dobivena m vrijednost iz jednog postotka primjernih pruga dijeli kvadratnim korjenjma raznih postotaka primjernih pruga, pa se dobiju razne vrijednosti za M. Iz podataka odjela 7e dobili smo rezultat, koji smo prikazali grafički na slici br. 1. Iz te slike (grafikona) izlazi, da s povećanjem postotka primjernih pruga dobijemo uvijek manji iznos za M, što je samo teoretska postavka. Kada smo međutim srednje pogreške aritmetičke sredine računali tako, kao da smo na terenu stvarno polagali cea 2, 3, 4, 10% i t. d. primjernih pruga, nismo dobili pravilnu krivulju, nego više ili manje izlomljenu liniju, što se vidi iz slika (grafikona) br. 2, 3, 4. Tu nailazimo i na slučajeve, da smo skoro istim postotkom primjernih pruga dobili različite, a nekada i s manjim postotkom točnije rezultate. No i tu uglavnom postoji tendencija opadanja srednje pogreške uz povećani postotak primjernih pruga. Ovu pojavu možemo razmotriti na slikama (grafikonima) br. 5, 6, 7. Kao apscise smo uzeli udaljenosti mjesta od jednoga kraja sastojine na kojima su položene primjerne pruge, a kao ordinate temeljnice primjernih pruga preračunate na iznos po ha. Izlomljene linije pokazuju kretanje veličine temeljnica na raznim mjestima u sastojini, a pravom linijom, koja siječe izlomljenu, predstavljena je stvarna, odnosno srednja |