DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 11 <-- 11 --> PDF |
vrijednost temeljnice. Kada bi sastojina bila obzirom na strukturu, obrast i t. d. homogena, dobili bismo za veličinu temeljnice uvijek istu vrijednost bez obzira na kojem mjestu u sastojim da položimo primjernu prugu. Kako je sastojina uvijek više ili manje nejednolika, dobij amo samo približne vrijednosti, a greške su obično pozitivne i negativne, što se vidi i na grafičkim prikazima. Možemo zaključiti, da na točnost rezultata, odnosno veličinu srednje pogreške, utječe pored same preciznosti rada i izbor mjesta na kojima polažemo primjerne pruge. Time nam postaje jasno, zašto smo u nekim slučajevima i s manjim postotkom primjernih pruga, dobili veću točnost rezultata. Iz grafičkog prikaza izlazi dalje da postoji mogućnost da dobijemo točan rezultat i kada bismo položili samo jednu primjernu prugu. Pitanje je, da li bi se u sastojim mogla pronaći mjesta s prosječnim osobinama, pa da se na njima polože primjerne pruge? U novije se vrijeme to i ne pokušava, jer je praksa pokazala da se na taj način griješi samo pozitivno ili samo negativno, što ovisi o sklonosti stručnog lica, da procjenjuje previsoko ili prenisko. Prema tome najbolje je raspored primjernih pruga odrediti matematički, jer tada postoji vjerojatnost kako za -f-, tako i za — greške, (gubi se subjektivni utjecaj na raspored primjernih pruga) te za njihovo izravnan je. Iz rezultata u navedenim primjerima vidi se, da srednja greška aritmetičke sredine (M) iznosi kod cea 10% prim, pruga oko 4,5°/o; a za 5% prim, pruga oko 6,7%. Kod manjeg postotka primjernih pruga veličina M jače varira, pa su rezultati dosta nesigurni. Po teoriji vjerojatnosti postoji vjerojatnost 997%, da prava pogreška ne će premašiti trostruku vrijednost M. Prema tome, u gornjim slučajevima kod 10% prim, pruga najveća pogreška može biti 13,5%, a kod 5% prim, pruga 20%. To se odnosi na rezultate rada samo u jednoj sastojini. Kako, međutim u Gospodarskoj jedinici ima i po nekoliko stotina sastojina u kojima se polažu primjerne pruge, srednja pogreška drvne mase cijele Gospodarske jedinice pada i ispod 1%. Za ilustraciju može nam poslužiti formula: M = ± ]/ml + M´ +7.´.. +M. i podaci iz gornjih primjera: M7e = 0,861 m2 ili 4,39%, M _ -+-1/0,861* + 0,8652 + 0,801ž = -+- 1,46 m2 v M7. = 0,865 m2 ili 4,89% Mc!h = 0,801 m2 ili 4,32% Izraženo u %, M = ± 2,61%. Iz svega tri srednje greške aritmetičke sredine znatno smo smanjili njihovo srednje odstupanje, pa će se ono tim više smanjiti, kada na zajednički M utječe više stotina faktora. Iz grafikona broj 1 vidi se, da povećanje postotka primjernih pruga smanjuje srednju pogrešku u početku naglo, a kasnije polagano. Povećanje %-tka primjernih pruga preko 10% već slabo utječe na smanjenje srednje pogreške, pa ne bi bilo ekonomično. Obzirom na naprijed izloženo, vidi se, da polaganje primjernih pruga u granicama od 5—10% daje za praksu dovoljno točne rezultate. |