DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 79 JULI—AUGUST GODINA 1955 TOČNOST ODREĐIVANJA DRVNIH MASA SASTOJINA POLAGANJEM PRIMJERNIH PRUGA Ing. Bojanin Stevan — Vinkovci ustanovimo drvnu masu sastojine, služimo se metodama mjerenja i ocjenji Da vanja. Mjerenje se izvodi: a) klupiranjem svih stabala u sastojini; b) klupiranjem stabala samo na njenom izvjesnom dijelu (primjernim plohama), pa se iz dobivenih rezultata izračuna drvna masa cijele sastojine. No, ni klupiranje svih stabala u sastojini ne daje točne rezultate, jer za određivanje drvne mase pored temeljnica, potrebne su i visine i oblični brojevi. Ta dva elementa nikada ne određujemo pojedinačno za svako stablo, jer bi takav rad bio preskup, već se mjere samo kod izvjesnog broja stabala (metoda konkretnih primjernih stabala). Obično u sastojini izmjerimo potreban broj: visina, formiramo visinsku krivulju, pa drvnu masu dobijemo, pomoću promjera i visine iz drvnogromadnih tabela (metoda apstraktnih primjernih stabala). Tim je razumljivije da se i polaganjem primjernih ploha, gdje se sv i potrebni elementi samo djelomično mjere, dobiju rezultati opterećeni izvjesnom greškom. Klupiranje svih stabala je naporan i nekoliko puta skuplji posao nego polaganje primjernih ploha, pa me je to ponukalo, da ispitam točnost rezultata dobivenog ovom drugom metodom. Kod toga držao sam se utvrđenih činjenica, da u sastojinama male površine, kao i u onima vrlo rijetkog i nejednoličnog obrasta, polaganje primjernih ploha ne daje zadovoljavajuće rezultate. Opisat ću prvo rad na terenu, a zatim metode, kojima sam se služio kod ispitivanja točnosti toga rada. Podatke sam prikupio radeći u Odjelu za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva »Spačva« (Šumarski Inspektorat) u Vinkovcima. Na osnovu uputstava i propisa za uređenje šuma, obzirom na cilj gospodarenja, odlučeno je, da se za Gospodarsku jedinicu Južni Dilj »A« izradi uređajni elaborat prvog tipa. Kod taksacionih predradnji, masa mladih sastojina ocjenjivana je pomoću prirasno-prihodnih tablica; kod srednjedobnih — polaganjem primjernih pruga na 5%, a kod starijih na 10°/o od ukupne površine. Izuzetak su bile rijetke sastojine pred dovršnim si jekom, kod kojih su sva stabla klupirana. Od primjernih ploha su izabrane primjerne pruge, budući su odgovarale konfiguraciji terena, te što se njima najbolje mogu obuhvatiti raznolikosti sastojina, čije površine u uporednim linijama presjecaju. Kao najpogodnija, određena je, širina primjernih pruga 10 metara. Primjerne pruge su polagane u jednaki m međusobnim razmacima, čemu je bio cilj, da se izbjegnu subjektivni utjecaji na raspored primjernih pruga. |