DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 263     <-- 263 -->        PDF

U usporedbi sa sastojinama hrasta lužnjaka u fakultetskoj šumi LIPO
VLJANI, kitnjakove sastojine na Dil ju su s obzirom na širinu godova
mnogo finije. Za ilustraciju navodimo u lipovljanskoj šumariji odsjek 190/a,
koji je po starosti (97 god.), po temeljnici (23 m2/ha) i po drvnoj masi
(296 m3) vrlo sličan pokusnoj plohi »čisti Hrastik«, no s tom razlikom, da
je u odsjeku 190/a prosječna širina posljednjih godova dva puta veća, te
iznosi 2´83 mm, a tečajni godišnji volumni prirast doseže iznos od 5´6 m3/ha.


činjenica, da hnast lužnjak u posavskim šumama šumarije Lipovljani
ima gotovo dva puta šire godove od hrasta kitnjaka na Dilju u sastojinama
podjednake temeljnice i podjednake drvne mase govori u prilog tome, da
ta dva hrasta različito prirašćuju u debljinu. U literaturi nismo uspjeli naći


o tome sigurnih dokaza unatoč opširnih istraživanja P o sk i n a (1934) i
drugih autora, te Guinie r i u najnovije vrijeme (1950) smatra, da
je za finoću hrastovine odlučniji način gospodarenja negoli ovaj ili onaj
hrast. Pokusna ploha »čisti Hrastik« i odsjek 190/a u Lipovljanima govore
protivno i ukazuju na to, da se razlike u prirašćivanju hrasta lužnjaka i
kitnjaka ne mogu pripisati samo različitim temeljnicama i drvnim masama
(t.
j . različitim načinima gospodarenja) kako to navedeni autori tvrde.
ZAKLJUČAK


Na temelju naših istraživanja mogu se izvesti ovi zaključci:


1. Frekvencijska distribucija vremena prijelaza za hrast kitnjak ima
u većini debljjinskih stepenova pozitivnu asimetriju (vidi tabelu 9).
2.
Godišnji debljinski prirast hrasta kitnjaka iznosi:
a) na pokusnoj plohi »Krstovi« 2,38 ±0,66 mm;
b) na pokusnoj plohi »čisti Hrastik« 2,77 ±0,79 mm; što znači
hrastovinu fine strukture.


3.
Tečajni godišnji volumni prirast hrasta kitnjaka iznosi:
a)
na pokusnoj plohi »Krstovi« 5,7 ms ili 1,3%;


b) na pokusnoj plohi »čisti Hrastik« 4,2 ms ili 1,6%.


4.
Poprečni dobni prirast na tim pokusnim plohama je:
a) 4,7ms/ha;
b) 2,7m»/ha.
5. Stogodišnje sastojine hrasta kitnjaka na Dilju nisu još dostigle ni
zrelost najveće produkcije drvne mase (apsolutna zrelost), pa bi ih s obzirom
na finoću godova i kvalitetu drveta trebalo uzgajati u duljim ophodnjama
(150 godina i više!).
6. Imajući pred očima dobar prirast, finoću i kvalitetu drveta valjalo
bi u šumskom predjelu »Krstovi« izdvojiti neke sastojine, kao odličnu sjemensku
bazu hrasta kitnjaka.
Ova istraživanja financirale su šumarije Levanjsk a Varoš ,
Drenje, Trnava i Đakovo na čemu im zahvaljujemo, kao i bivšem
šumarskom inspektoratu u Vinkovcima, koji nam je
i ovom prilikom pružio svestranu pomoć.


Drugovima ing. Josipu š t a n f 1 u, ing. Dragutinu B e d ž u 1 i, ing.
Fuadu Ibrahimpa š i ću, Miljenku Komorčecu, apsolventu šumarstva
i Mirku šćetincu , studentu šumarstva, koji su učestvovali pri ovim
istraživanjima, lijepa hvala.


619