DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 60 <-- 60 --> PDF |
zultate i u daljem racionalisanju takvih šumsko-poljoprivrednih simbioza leži jedan važan činilac za dalje širenje i primenu u podizanju ekspresnih šuma.« »Tačno rečeno, ova ogledna stanica sa već postignutim rezultatima postajesposobna da podigne »ekspresnu šumu« bilo koje vrste i na bilo kakvom zemljištu «, (podcrtao D. A.) »Kako je ova stanica osnovana u cilju isključivo praktičnih primenjivanja postignutih rezultata, to su uzeti u ispitivanje i kultivisanje i mnogi agzotični pretstavnici u biljnom carstvu. Među njima su postignuti konkretni rezultati sa takozvanim Mamutovim drvetom, čija je domovina u Kaliforniji (Sijera Nevada). Ovo je stablo gigantskih razmera i dostiže u visinu i sto metara. U Evropu je preneto seme polovinom prošlog stoleća. Ova vrsta prve godine posle sejanja naraste samo 5 cm dok je na oglednoj stanici i pod optimalnim uslovima dostigla 15 cm. Radovi na aklimatizaciji ovih egzotičnih vrsta moraju se vršiti iz semena i postepeno pa se već sada mogu označiti povoljne konture za razvoj i uspeh ovakvih egzotičnih pretstavnika «. Tako završava taj svoj članak g. Stanimirović. Činjenice pokazuju da TADA on nije pogrešio, jer je to Mamutovo drveće sada visoko više od 10 m i pretstavlja tehničko drvo. Ona »puna vreća hrastovog žira« o kojoj je on tada pisao, sada je nakon sječe 1947/48. godine visoka također oko 10 m. Sve to on je uočio baš iz štampe, na koju se, kako izgleda, hoće osloniti. Onda nameće se pitanje na osnovu kakvih podataka on tvrdi sada da »na ovakav način ne bi dobile nikakve šume a najmanje ekspresne «? Sto se tiče »reklamisanja« ekspresnih šuma, evo što je pisao taj isti g. Stanimirović u tadašnjoj »Pravdi« pod naslovom: »U čemu leži važnost brzog pošumljavanja goleti« sa podnaslovom: »Uspeh naglog pošumljavanja u Bosni«. »Kod nas, u zemlji, učinilo se nešto što bi više pristajalo Americi. Kod nas, nedaleko od Sarajeva učinjeni su prvi pokušaji sa pošumljavanjem, koje je forsirano tako da se s pravom može nazvati »motorizovano posumljavanje« i to s obzirom brzini sa kojom se šuma podiže i raste«. »Brzo posumljavanje nije u tome da se izvesno ogolelo zemljište što brže pošumi. Brzo posumljavanje je takvo posumljavanje koje će već za 5—6 godina da da gotovu šumu.« »Za danas je čoveku nemoguće da utiče na količinu atmosferskih taloga, na nadmorsku visinu i na vetrove. Čovek još nije toliko usavršio svoje pronalaske da bi mogao da od zime napravi leto, onako u širim razmerima kako je to u šumarstvu za primer. Niti je moguće da neko brdo iz planine prenese negde u dolinu niti pak da nekim raspisom raspusti vetrove. Sve ostale faktore koji su u biljnoj proizvodnji od nekog značaja on može da reguliše po svojoj volji. Na takvim principima otpočela je svoj rad i šumsko-meliorativna stanica kod Sarajeva.« »Na takvom zemljištu pristupilo se pokušajima da se praktično pošumljava i to po ubrzanom postupku, kako bi se za nekoliko godina dobila odrasla šuma, koja bi potpuno pokrila ovu golet. Pored toga vršeni su i eksperimenti za rentabilitet ovakvog brzog pošumljivanja. Svi rezultati kako će se dalje videti, ispali su vrlo povoljni i time se dokazalo da čovek može da se bori sa prirodom samo ako je bude upoznao do detalja. Povoljni rezulatt, koje je ova stanica postigla ´došli su kao posledica čitavog niza raznih mera koje su preduzimane u cilju da se forsira prirodni razvitak biljaka. »Kako ova stanica ima i čisto naučan značaj, to su vršena i sistematska merenja prirasta, pa su na osnovu toga izrađeni i odgovarajući grafikoni, koji će korisno poslužiti i za dalje dirigovanje prirodnim zakonima biljne proizvodnje. U toku vegetacije merenja pokazuju da je na pr. brest svakog dana bio viši za 21 milimetar, lipa za 22 milimetra, ariš 10 mm., hrast je dnevno bio bliži suncu za skoro 30 milimetra itd. »Da bi se rentabilnost ovakvog ekspresnog pošumljavanja što više podigla, između šumskih sadnica odgajane su poljoprivredne biljke koje daju prihod još prve godine, pa je na taj način već ove prve godine dobijen prihod koji iznosi skoro 10°/o od uloženog kapitala u ovu oglednu stanicu.« Zao mi je da usled nedostatka prostora ne mogu navesti sve te njegove članke u cjelosti, ali i ovo je potpuno dovoljno. U stvari svemu ovome nije potreban naročiti komentar. Treba samo ukazati na činjenicu da u svim svojim člancima g. Stanimirović ni jednom riječju ne spominje moje učešće u tim radovima ni direktno ni indirektno. Stoga je za svakog čitaoca ovih članaka potpuno jasno da je ovakve uspjehe postigao sam g. ing. J. Stanimirović. |