DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 62 <-- 62 --> PDF |
u Beogradu uz sudjelovanje 250 stručnjaka iz nauke i prakse sviju struka, koje se bave problemima erozije te zaštite tla i voda. U 32 stručna referata kao i u obilnoj i svestranoj diskusiji obuhvaćeni su problemi erozije u našoj zemlji i važnost borbe protiv toga narodnog zla. Uz opće referate (Prof. ing. M. Pećinar: »Erozija tla«, Ing. I. Soljanik: »Uloga i vrst biljnoga pokrivača u borbi protiv erozije«, Ing. M. Marjanov: »Metodika proučavanja i osmatran ja erozionih procesa«, Prof. ing. F. Rajner: Problemi erozije i uređenja bujičnih područja«, ing. I. Godek: »Zakon o zaštiti tla«) održan je niz uspjelih referata, koji obrađuju specijalne probleme. Zapaženi su referati ing. D. Draškovića i ing. D. Šibalića o modernim metodama sprečavanja površinske erozije, koje primjenjuje Služba zaštite zemljišta i uređivanja bujica NR Srbije u slivu J. Morave i Ibra. Za nas u NR Hrvatskoj od naročitoga interesa su referati Ing. M. Stembergera, Ing. M. Kurtagića, Ing. F. Skrabara, Ing. B. Pušića i ing. P. Zianija o problemima erozije na kršu. Izvan službenoga dijela savjetovanja održao je veoma uspjelo predavanje s projekcijama o metodama uređivanja bujica i zaštite tla u Francuskoj, Tunisu i u Švicarskoj prof. ing. F. Rajner. Učesnicima je prikazan film o zaštiti tla, koji je dala izraditi Uprava za šumarstvo NR Srbije kao još nekoliko stranih filmova. Savjetovanje je donijelo slijedeće zaključke: »Savjetovanje o naučnim osnovama borbe protiv erozije je utvrdilo, da je erozija u našoj zemlji uzela najšire razmjere. Ona nanosi našoj privredi cgramne štete. Erozioni procesi se proširuju izvanrednom brzinom i predstavljaju ozbiljnu zapreku za razvoj osnovnih grana privrede. Erozija je problem svih naših narodnih republika. Zbog erozije se naš zemljišni fond sve više smanjuje. U isto vrijeme broj stanovništva raste pa ovaj problem čini u perspektivi sve težim. Zbog toga je erozija naš primarni, privredni i društvenopolitički problem. Erozija je problem i u mnogim drugim zemljama svijeta. Stoga su sve napredne zemlje energično pristupile njegovu rješavanju. Erozija čini ogromne štete ne samo zemljišnom fondu, nego posredno i mnogim drugim granama naše privrede. Radi toga je potrebno što hitnije pristu piti radikalnim mjerama za suzbijanje erozije na širokom frontu. Savjetovanje smatra, da treba neodložno poduzeti slijedeće: 1. da se organizira posebna služba za borbu protiv erozije tla i uređivanje bujičnih područja. Služba bi morala rješavati funkcionalno — regulativne i operativne zadatke kako u saveznim, tako i u republičkim okvirima; 2. da se donese okvirni savezni zakon o zaštiti zemljišta od erozije i uređenje bujičnih područja, kao i drugi propisi, koji će regulirati ovu djelatnost; 3. da se osigura finansiranje i pomaganje ovih radova iz društvenih sredstava te da se u tom cilju formira posebni fond; 4. da se putem pokusa i propagande preko društvenih i privrednih organizacija privuku i angažiraju na suradnju i provođenje mjera zaštite tla i najšire narodne mase. Kroz nastavu u stručnim školama provesti upoznavanje učenika i slušalaca s problemima erozije tla; 5. da se omogući formiranje specijaliziranih kadrova za provođenje mjera zaštite tla putem specijalizacije u zemlji i u inozemstvu. 6. da se daljnjom suradnjom stručnjaka i naučnih radnika obuhvati razrada metodike u raznim oblastima nauke i tehnike za borbu protiv erozije te osigura stalna izmjena rezultata i stečenih iskustava kod nas i u inozemstvu; 7. da je neophodno potrebno na naučnoj osnovi pristupiti kompleksnom i sistematskom proučavanju uzroka erozije, njenih posljedica i metoda suzbijanja; 8. da se osnuje koordinaciono tijelo sa zadatkom usklađivanja radova iz područja proučavanja procesa i problema erozije, u kojem bi bile zastupane sve zainteresirane struke i naučne grane; agronomi, šumari, geolozi, hidrotehničari i dr.« O radu savjetovanja o borbi protiv erozije pisala je i dnevna štampa akcentirajući potrebu donošenja zakonskih propisa o zaštiti tla, kojima bi se omogućilo uvođenje reda u iskorišćivanju tla, obvezalo vlasnike i korisnike zemljišta, da se brinu o čuvanju produkcione sposobnosti tla te dao okvir za organizaciju pravilne službe zaštite tla i uređivanja bujičinih područja. (Ing. Ivo Godek) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 63 <-- 63 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Ing. Stjepan Mikša, Iskorišćavanjc šuma i drvna industrija u NR Hrvatskoj 1939, 1941—1954. godine; Izdanje Zavoda za statistiku NRH, Zagreb 1955. Zavod za statistiku NR Hrvatske započeo je izdavanje serije studija i analiza pod nazivom »Prikazi«. Kao prvi svezak Prikaza izašao je gore navedeni kojeg je na temelju materijala kojima raspolaže zavod, izradio ing. S. Mikša, savjetnik Zavoda za statistiku. Prikaz je podijeljen na 7 dijelova: Uvod, Drvne zalihe, Eksploatacija šuma, Mehanička i kemijska prerada drveta, Realizacija robe-prodaja, Potrošnja drveta, Zaposleno osoblje, Produktivnost . rada i Zaključak. Prema podacima o drvnim zalihama, koje na osnovu statističkih izvještaja donosi autor, ukupne drvne zalihe u NR Hrvatskoj smanjile su se u peirodu od 1947. do 1953. godine za 15,7 milijuna m3 što znači da se u tome periodu sjeklo 2,6 milijuna m3 više od prirasta. Drvne zalihe iznosile su koncem 1952. god. u NR Hrvatskoj 168,7 milijun am3 od čega otpada na listače 138,1 (82%) a god. u NR Hrvatskoj 168,7 milijuna m3 Obzirom na odnos između listača i četinjača NR Hrvatska stoji na četvrtom mjestu u FNR Jugoslaviji t. j . iza Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine a ispred Srbije i Makedonije. U prikazu eksploatacije šuma interesantni su podaci, koji prikazuju odnos između tehničkog i prostornog drveta. Godine 1953. na tehničko drvo otpada 35% a na prostorno 65°/o te je on jednak onome 1938. godine. Kod lokalnih sječa učešće tehničkog drveta poraslo je od 13°/o 1938. na 23% u 1953. Kod industrijskih sječa na tehničko drvo otpadalo je 1938. god. 68%, a 1953. 47%>, što autor objašnjava lošijim kvalitetom sastojine, koje se sada izrađuju i time što mnoga industrijska poduzeća Jiisu 1938. god. izrađivala ovršine nego ih ostavljala neizrađene za lokalnu opskrbu. Od brojnih podataka, koje nalazimo u daljem tekstu ove publikacije navesti ćemo samo procente učešća naše republike u šumskoj proizvodnji FNR Jugoslavije. * Površinu obraslog šumskog zemljišta NRH čini 24,4% površine obraslog šumskog zemljišta FNRJ. U ukupnim drvnim zalihama FNR Jugoslavije sudjeluje NR Hrvatska sa 23%, u učešću proizvodnje eksploatacije šuma sa 31%. U proizvodnji piljene građe u FNRJ u prosjeku 1947/51. učešće NRH iznosilo je 27%, a 1954. 26%. U proizvodnji šperploča 1954. god. iznosilo učešće NRH 37%, furnira 39%, štavila 67% i kućnog namještaja 25%. O razvijenosti drvne industrije u NR Hrvatskoj u odnosu na Jugoslaviju govori i učešće Hrvatske u izvozu njenih produkata iz FNRJ na strana tržišta. Donosimo to učešće u prosjeku 1947/51. za neke Sortimente tipično za NRH. Ono je iznosilo: piljena građa hrasta 89%, piljena grada bukve 55°/o, željezničkih pragova 42%, furnira 93%. Posebno poglavlje u publikaciji zauzima prikaz zaposlenog osoblja i produktivnost rada u eksploataciji šuma i drvnoj industriji. Drvna industrija uključujući ovdje i eksploataciju šuma, koju vrše šumarije zapošljavala je 1947 51. u prosjeku 40.400 osoba (36,500 radnika i 3.900 službenika). Od ovog broja otpadalo je na pilane 10.400 zaposlenog osoblja, finalnu drvnu industriju 8.600 zaposlenog osoblja, pomoćne djelatnosti 2.800 i eksploataciju šuma 18.600. Godine 1954. taj je broj pao na ukupno 38.700 od čega na eksploataciju šuma otpada 14.700 ili 38% zaposlenog osoblja. Interesantan je prikaz kretanja produktivnosti rada u drvnoj industriji i eksploataciji šuma od 1947 do 1954 godine. Od 1947 na ovamo pokazuje se pad produktivnosti tako da je 1954 u odnosu na 1947 god. produktivnost u pilanama pala na 69%, a u eksploataciji šuma na 88%. Autor navodi neke razloge, koji su doveli do pada produktivnosti rada. Smatramo da bi uzroke padanja produktivnosti trebalo detaljno istraživati i poduzeti mjere za njeno povećanje, jer samo visoka produktivnost rada može stvoriti uslove za porast životnog standarda. Publikacija Ing. S. Mikše je vrijedan prilog za povijest naše drvne industrije te u njoj izloženi podaci mogu korisno poslužiti šumarskoj struci. R. Benić |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 64 <-- 64 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA Leyndecker H. Untersuchungen über die körperliche Beanspruchung bei der Waldarbeit im Rahmen einer forstlichen Arbeitsbewertung (Istraživanja o tejelesnom naprezanju kod šumskih radova); Schrieftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Götingen Band 6; J. D. Sauerländers Verlag, Frankfurt am Main 1953, Str. 80; slika i tablica 28, 90 pod. cit. lit. Problem unapređenja proizvodnje i povećanja produktivnosti rada usko je povezan sa proučavanjem po troška energije za izvođenje rada. Dosadan ja proučavanja po troška energije za izvođenje rada u summa — svodila su se na studij vremena i učinka sa svrhom pronalaženja neiskorišćenog vremena. Kod toga se uglavnom vodilo malo računa o potrošku energije skopčanom sa teškoćom rada. Obzirom na to, da poslovi u eksploataciji šuma spadaju među najteže fizičke radove, Leyendecker je izradio posebnu metodu da utvrdi potrošak energije (kalorija) za izvođenje tih radova. Njegova istraživanja su utvrdila da se obzirom na potrošak energije poslovi eksploatacije šuma nalaze na gornjoj granici potroška energije, kojeg je Max-Planck-ov institut za fiziologiju rada u Dortmundu utvrdio za ljudski rad. Studija je podijeljena na tri dijela: Osnovi za analitičku ocjenu rada u šumarstvu, Istraživanja o veličini tjelesnih naprezanja. Pretpostavke i ciljevi šumarske ocjene rada. Na- kraju je pisac donio zaključna razmatranja. U prvom dijelu pisac obrađuje: Podjelu rada u šumarstvu; Metode utvrđivanja stupnjeva teškoće pojedinih poslova, kao mjerila za ocjenjivanje težine rada. U zaključku ovog dijela pisac postavlja kao mjerilo za procjenu težine izvođenja pojedinih operacija vrijednost rada. Ova se sastoji u skupu svih vrsta zahtjeva što ih dotični rad postavlja na izvođioca (radnika), Visinu pojedinih zahtjeva za svaku operaciju pisac procjenjuje i za šumarske svrhe predlaže klasifikaciju u pet stupnjeva vrijednosti (0—4). Za utvrđivanje težine pojedinih vrsta zahtjeva kod njihovog međusobnog uspoređivanja pisac predlaže faktore težine. Mjerilo za teškoću rada predstavlja produkt između stupnja vri jednosti i faktora težino podijeljen sa njihovim zbrojem. U drugom dijelu pisac obrađuje: Utvrđivanje tjelesnih naprezanja na osnovu ustanovljenja vremenskih i energetskih naprezanja; i Umaranje. Kod određivanja tjelesnih naprezanja pisac je radni proces rastavio na osnovne radove: čisto piljenje, rad sjekirom, koranje, hodanje i mirovanje. Za ove pojedine dijelove utvrđuje veličinu potroška vremena i energetskog naprezanja. Trajanje pojedinih osnovnih radova pisac utvrđuje pomoću posebnog automatskog kronometra. Potrošak energije procjenjuje na temelju poznatih fizioloških istraživanja i tabela za ocjenu potroška kalorija. Ovako utvrđene vrijednosti ispitao je pokusom pomoću respiracione vreće. Za pojedine osnovne radove izrađene su krivulje rada, koje pokazuju potrošak energije (kcal/min) kao funkciju intenziteta rada. Pisac je proveo 15 fizioloških studija vremena (7 kod sječe i izrade bukovine, 5 kod sječe i izrade smrčevine i 2 kod šumsko-uzgojnih radova). Na osnovu svojih pokusa i proračuna utvrdio je da rad na sječi i izradi troši 2500 kcal u 8 sati rada, a sadnja smrčevih biljaka oko 1.100 kcal. Kod sječe i izrade bukovine za izradu 1 m3 tehničke duge oblovine troši se 310 kcal a za izradu 1 m3 cijepanog drveta 790 kcal. Istraživanja su nadalje pokazala da je potrošak energije kod raznih vrsta sječe i izrade najednak. Pretpostavka da se kod sječe i izrade tanjeg drveta troši manja količina energije nego kod debljeg, nije se mogla potvrditi. Potrošak energije kod sječe i izrade, koji iznosi okruglo 315 kalorija u satu čistog rada, postiže onu visinu koju radnik može bez štete trajno održati. Obzirom na fizički (mišićni) napor radovi kod sječe i zrade spadaju u najteže radove. Potrošak energije kod sadnje biljaka je mnogo niži nego kod sječe i izrade. Sa svojim potroškom energije od 1.100 kcal za 8 sati čistog rada on je u istoj razini sa normalnim radom domaćice u kućanstvu. Faktor umornosti ne igra kod radova sječe i izrade odlučnu ulogu jer je rad pretežno dinamički i nema statičkog umaranja mišića. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 65 <-- 65 --> PDF |
U trećem dijelu pisac razmatra primjenu rezultata u praksi te zadaće daljih istraživanja. Leyendeckerova istraživanja su pokazala da od ukupnog potroška energije kod sječe i izrade otpada na rad oruđem (pila, sjekira, guljač) kod bukovine 58°/o, a kod mrčevine 76%. Ovaj rezultat je vrlo važan jer pokazuje gdje treba rad racionalizirati. Dr. Rofco Benić BROUWER W. u. STÄHLIN A. — HANDBUCH DER SAMENKUNDE DEUTSCHER LANDWIRTSCHAFT DEUTSCHLAND VERLAG — FRANKFURT AM MAIN 1955. Ova knjiga, koja obuhvaća 624 stranice teksta i 1672 pojedinačnih crteža sjemena, predstavlja jedan savremeni priručnik sjemenarstva — namijenjen na prvom mjestu poljoprivrednoj praksi. U njemu je obrađeno 2512 evropskih, vanevropskih i tropskih vrsta sjemenja sa kojim se savremeni agronom, hortikulturni stručnjak, a u izvjesnoj mjeri i šumar susreću u svakidašnjoj praksi. Autori u predgovoru obrazlažu potrebu takvog priručnika koji, takve vrste zaista ne postoji, te koji treba da popuni onu osjetnu prazninu koja se osjeća svakim danom sve više u poslovima oko prometa sjemenom u poljoprivredi, odnosno hortikulturi i šumarstvu. Priručnik sadrži uvodno poglavlje u kojem je sažeto rečeno sve što savremena nauka zna o plodu i sjemenu. Detaljno je obrađen plod; njegov nastanak, zatim pojedine vrste plodova kod Angiosperma i Gimnosperma, a sve to popraćeno sa odgovarajućim crtežima. Također je i sjeme u svojoj funkciji 1, razvoju opisano vrlo detaljno, a posebno i pojedina sredstva za raznošenje plodova i sjemenja. Drugi dio sadrži opise sjemenja pojedinih biljnih vrsta i to raspoređene prema alfabetskom redu latinskog naziva familija. Kod svake je familije dat opširan i detaljan opis plodova i sjemenja i navedeni su osnovni podaci o upotrebi i rasprostranjenju vrsta koje obuhvaćaju sadržani rodovi. Iza toga svaka je vrsta dobila svoj kratki, ali potpuni opis sjemenke, kratak podatak o upotrebi i o porijeklu (domovini). Vrste su označene latinskim, njemačkim i engleskim nazivom1. Kod opisa sjemenke na prvom su mjestu uzeti morfološki podaci, a zatim i njezina boja. Glavni predstavnici pojedinih rodova popraćeni su i crtežima. Nakon ovog opisnog dijela obrađeno je u formi ključa sjemenje najvažnijih poljoprivrednih vrsta. Knjiga osim toga sadrži uobičajeni pregled važnije literature i veliki registar latinskih, njemačkih i engleskih naziva vrsta. O upotrebljivosti ovog priručnika za šumarsku praksu treba kazati slijedeće: Od važnijih rodova listopadnog drveća i grmlja obuhvaćeni su rodovi: Acer (sa TO predstavnika), Cotinus (1), Pistacia (2), Rhus (2), Nerium (1), Ilex (1), Berberis (1), Catalpa (2), Buxus (2), Lonicera (4), Sambucus (2), Viburnum (2), Evonymus (2), Cornus (4), Almus (.2), Betula (5), Carpinus (1), Corylus (2), Ostrya (1), Diospyros (3), Eleagnus (2), Castanea (1) Fagus (1), Quercus (14), Liquidambar (1), Aesculus (3), Carya (5), Juglans (3), Cinnamomum (1), Laurus (1), Acacia (8), Albizia (2), Amorpha (1), Ceratonia (1), Cercis (1), Colutea (2), Caragana (3), Cytisus (7), Genista (7), Gleditschia (1), Gymnocladus (1), Laburnum (1), Poiniciana (1), Robinia (1), Sarothamnus (1), Sophora (1), Spartium (1), Magnolia (3), Hibiscus (1), Melia (1), Madura (1), Morus (3), Eucalyptus (2), Myrtus (1), Fraxinus (3), Jasminum (1), Ligustrum (1), Syringa (1), Platanus (2), Clematis (10) Rhamnus (2), Cotoneaster (3), Crataegus (5), Malus (2), Physocarpus (Spiraea) (1), Pirus (3), Prunus (18 i kultvirane varietete). Pyracantha (1), Rosa (3), Rubus (4), Sorbus (4), Ptelea (1), Populus (3), Salix (4), Osyris (1), Koelreuteria (1), Philadelphus (1), Ribes (6), Paulownia (1), Ailanthus (1), Staphylea (2), Styrax (1), Myricaria (1), Tamarix (1), Daphne (1), Tilia (3), Celtis (2), Ulmus (3). Od važnijih rodova četinjarskog drveća i grmlja obuhvaćeni su rodovi: Chamaecyparis (sa 3 pretstavnika), Cupressus (4), Juniperus (3), Thuya (4), Thuyopsis (4), Abies (7), Cedrus (3), Larix (3), Picea (6), Pinus (16), Pseudotsuga (1), Tsuga (1), Taxus (1), Cryptomeria (1), Sciadopitys (1), Sequoia (2), Taxodium (D- Od 2512 vrsta koliko ih je obuhvatio cijeli popis, najvažnije šumarske vrste (uključujući tu i mnoge* običnije vrste egzotičnog drveća i grmlja, povijuše, a izuzevši veći broj rjeđih vrsta ukrasnog šiblja«) otpada oko 294 vrsta listača, 58 četinjača, jedna Cycadacea, jedna Ginkgoacea, 13 palmi, — dakle ukupno nešto |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 66 <-- 66 --> PDF |
oko 380 vrsta, što je jedva nešto preko 15°/o od ukupnog broja obrađenog sjemenja. Kao što se iz ovoga može vidjeti obuhvaćeni su svi interesantni rodovi (pa također uz navedene i mnogi iz tropskih i subtropskih predjela sa kojima se dosta rijetko susrećemo), međutim neki su rodovi sa nepotpunim brojem, katkada i dosta važnih vrsta. Tako su na primjer (da nabrojimo samo neke) kod roda Acer izostale vrste A. obtusatum i A. Heldreichii i neke druge, možda manje značajne vrste; kod roda Pistacia vrsta P. Lentiscus; kod roda Rhus vrsta R. coriaria; kod roda Viburnum vrsta V. tinus; kod roda Evonymus vrste E. verrucosa i E. japonica; kod roda Alnus vrsta A. viridis; kod roda Carpinus vrta C. orientalis; kod roda Corylus vrsta C. maxima (C. tubulosa); kod roda Quercus vrste Q. pubescens, Q. conferta, a da ne spominjemo ostale; kod roda Fraxinus vrsta Fr. angustifolia Vahl; kod roda Platanus vrsta P. orientalis; kod roda Celtis vrsta C. Tourneforti i niz drugih. . Zanimljivo je da je izostavljen iz opisa Crataegus monogyna iako ima u tom rodu 5 drugih predstavnika. Nedostatak je i u tom što je izostao opis sjemena vrlo poznate balkanske vrste Picea omorica, a kod roda Tilia obrađene su samo tri klasične »evropske « vrste, dok se o vrstama Južne Evrope i drugih krajeva ne vodi računa. Potpuno su izostali neki rodovi kao na primjer: Vitex, Petteria. Kod nekih vrsta, kao što su to na primjer breze, trebalo je na crtež sjemena dodati i crtež preperka; kod borova, smrča i jela možda još i krilce! Ovdje ne mislimo davati ocjenu ove knjige u pogledu njene primjene u poljoprivrednoj i hortikulturnoj praksi. Smatramo da je ona za tu svrhu prvoklasni priručnik i kao takav svakako jedinstven i vrijedan da se preporuči. Sto se pak tiče njegove primjene u šumarskoj sjemenarskoj praksi, naše naprijed navedene napomene ne smanjuju njenu vrijednost ni najmanje, tim više što se na tom području ne može još zasada naći jedan bolji priručnik. Treba se nadati da će autori za drugo izdanje knjige koristiti i naše napomene, kako bi priručnik bio što potpuniji i u svojoj primjeni zadovoljio potpuno i potrebe šumarske prakse. Dr. P. F. Meyer Friedrich — Die Nadelhölzer einschl. Ginkgo. (Četinjače, uključivo i Ginkgo) Izdanje Eugen Ulmer Stuttgart — Ludwigsburg. U seriji »Grundlagen und Fortschritte im Garten und Weinbau«. Heft 103. 1952. Ovaj mali priručnik dendrologije koji obrađuje samo četinjače i poznati »živi fosil« Ginkgo, nosi podnaslov — »uvod u poznavanje vrsta i njihovih vrtnih formi koje su se pokazale vrijedne za kultiviranje u Srednjoj Evropi«. I zaista u knjižici, koja obuhvaća 174 stranice džepnog formata sa 45 fotografija, 191 crteža, 5 tabela i 24 karte rasprostrojenja, vrlo je zanimljivo i dokumentovano obrađen podsjetnik namijenjen na prvom mjestu hortikulturnoj, a onda i šumarskoj praksi. Osim toga pisan je za specifične prilike u Njemačkoj i klimatski sličnim krajevima Srednje Evrope. U uvodnom poglavlju autor govori »o današnjoj ukupnoj slici rasprostranjenja konifera u svijetu«, polazeći tu od njihovog razvoja i formiranja današnjeg areala kroz dugu geološku istoriju. Počinje sa popularno izloženom teorijom o sadržini unutrašnjosti zemlje, zatim navodi poznatu Wegenerovu teoriju o razmicanju kontinenata, Simrotov u teoriju o kretanju polova, te na osnovu nekoliko (i u kartama prikazanih) nalaza fosilnih ostataka vrsta (Araucaria i Sequoia) i njihovog recentnog areala, objašnjava neke činjenice važne za poznavanje savremenih »uzgojnih karaktera« pojedinih vrsta. U nastavku govori deteljno o historijatu otkrića i unošenju u Evropu vanevropskih konifera, zadržavajući se posebno na vrstama Sjeverne Amerike, posebno na vrstama Japana, te na vrstama Zapadne Kine, koje, po njegovom mišljenju zastupaju glavne predstavnike upotrebljivih stranih vrsta u geografskim širinama Srednje Evrope. Ta su izlaganja vrlo sažeta, ali potpuna i navode nas na pomisao, da bi moglo biti pohvalno na sličan način i proučavanje introdukcija stranih vrsta u naše mediteranske predjele. Pretežni dio priručnika posvećen je opisu glavnih karakteristika i upotrebnih vrijednosti pojedinih porodica rodova i vrsta. Na prvom mjestu je tu Ginkgo biloba, a iza njega slijedi i poglavlje u kojem je detaljno obrađen ključ za određivanje pojedinih porodica četinjarskog drveća i grmlja. Kod porodice Taxaceae opisane su sve poznate vrtne varijetete obične tise, a to je kasnije učinjeno i kod svih dru |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 67 <-- 67 --> PDF |
gih evropskih vrsta. Uz njih upisane su i karakteristike stranih vrsta negdje sa više, a negdje sa manje podataka. Porodici Araukaria posvećeno je vrlo malo prostora, jer su to vrste većinom i neotporne (»na otvorenom«) u srednjoevropskoj klimi. Zato je porodica borovki (Pinaceae) obrađena na 80 stranica. Tu je dat i detaljan ključ za pojedine rodove. Karakteristike pojedinih vrsta jela, smrče, cuga kao i borova prikazane su i u preglednim tabelama. Osim toga, za njih su dati i detaljni ključevi determinacije kao i brojni crteži i fotografije koje olakšavaju taj posao. Vrijedne su tu također i brojne areal-karte koje prikazuju prirodno rasprostranjenje pojedinih vrednijih vrsta četinjara unesenih u evropski prostor. Evropske i zapadno azijske jele obrađene su prema Mattf eldu, a ostale su podijeljene u četiri grupe prema svojoj postojbini (Sjeverna Eurazlja, Japan, Istočna i Zapadna Sjevero-Amerika). Da bude dosljedan hortikulturnoj namjeni priručnika, autor je nadalje jele podijelio prema njihovoj upotrebljivosti u dva stepena (»ranga«). Jele prvog stepena, dakle otporne i preporučljive, su: Abies concolor, A. homolepis, A. Veitschii, dok su drugostepene one koje: a) — traže povoljan položaj u blagoj klimi, a to su: Abies grandis, A. nobilis, A. magnifica, A. cilicica, A. pinsapo, A. mumidica, A. cephalonica, A. amabilis, te b) — one koje su doduše otporne, ali na suhim položajima stradaju od ušenaca (tu je uvrštena i obična jela A. pectinata sa A. nordmanniana) i na kraju: c) — one koje su. otporne, ali (u Srednjoj Evropi) u proljeće prerano potjeraju izbojke i tada stradavaju od kasnih mrazova. To su A. lasiocarpa var. arizonica i A. sibirical Opisana su također i dva hibrida jela, koje ni u parkovom gospodarenju nemaju zasada još neko veće značenje. Cuge, kao i duglazije opisane su ovdje u onoj mjeri u kojoj ih nalazimo opisane i u drugim manjim priručnicima. Borovima je dat priličan prostor. Oni su detaljno opisani po osnovnim morfološkim karakteristikama u ključu, te sa podacima o njihovom prirodnom rasprostranjenju. Naša munika (Pinus Heldreichii) izgleda da se nije udomaćila, i nema neke osobite vrijednosti za parkove, jer je sasvim izostavljena, dok molika, po mišljenju autora, spada doduše u tvrde vrste, ali ugrožene bolestima. Ovo mislim da nije tačno, jer je svojevremeno upravo molika trebala da zbog svoje otpornosti (imunosti) spram bolesti izazvane gljivom Peridermium strobi zami jeni ugroženi vajmutovac u evropskim kulturama. Crni bor je opisan sa »4 geografske rase«, a ni to ne odgovara u cjelini današnjem znanju kojeg imamo o toj vrsti. Od borova prikladnih za uzgoj u parkovima autor preporučuje samo bjeli i crni bor, klekovinu i japanski Pinus parviflora. Svakako, to vrijedi samo za srednjoevropske, ali ne i za naše (naročito ne za´taediteranske) parkove. Vajmutovac podliježe oboljenjima, a ostale vrste traže blagu klimu ili se pak ne mogu aklimatizirati u Srednjoj Evropi. Porodice Taxodiacae i Cupressaceae imaju niz rodova među kojima i brojne »eminentne« parkovne vrste. Autor mamutovce razdvaja u dva roda: Sequoia (S. sempervirens) i Sequoiodendron, (S. gigantea), a opisuje također i monotipni rod Metosequoia kojeg je do sada jedini poznati predstavnik — M. glyptostroboides otkriven tek nedavno, 1948 godine — u istočnom Sečuanu (Kina). Također i rodovi Cryptomeria, Taxodium, Thujopsis, Libocedrus, a osobito rodovi Thuja i Chamaecyparis dobili su u priručniku dovoljno prostora. Opisane su i »mladenačke forme« tzv. retinospore nekih vrsta, koje imaju poseban interes za parkovnu dendrologiju. Dajući samo pregled glavnih morfoloških razlika između vrsta roda Cupressus i Chamaecyparis, autor je iz »srednjoevropskih« perspektiva izostavio mediteranske i ostale čemprese, ali je zato naveo vrlo brojne parkovne forme od pet vrsta pačemprese (rod Chamaecyparis). Sa rodom Juniperus, u kojem opisuje također niz dekorativnih parkovnih vrsta i varijeteta (pa i neke forme Juniperus communis (nastale u prirodi) autor završava detaljne opise pojedinih vrsta. Na kraju knjižice dodata su još i kraća poglavlja o citološkim odnosima kod komfera (broj hromosoma kod pojedinih vrsta, poznati sluč.ajevi poliploidije), o upotrebi konifera kod arhitektonskog formiranja vrtova, parkova i nasada, zatim osnovne napomene o uzgoju i njezi kao i njihovom razmnožavanju.. Kod razmnožavanja autor govori i o uzgoju reznicama i kalemljenjem, koje se i kod pojedinih vrsta konifera sa uspjehom sprovodi u izvjesnim slučajevima. Ova knjižica — priručnik praktične (parkovne) dendrologije vrlo je interesantna i mogla bi se svakako preporučiti i našim šumarima, da nije momentano njena nabavna cijena izražena u dinarima nepristupačna. Dr. ing. P. F. 141 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 68 <-- 68 --> PDF |
F. S c hw erdtfeger , Göttingen: je satno na konstatacije sakupljene iz liPROBLEMI ŠUMARSKE ENTOMOLOterature jugoslavenskih autora. Svoje GIJE U JUGOSLAVIJI (Forstentomolomišljenje izlaže jedino u pogledu hragische Probleme in Jugoslawien, Anzeistovog savijača (Tortrix viridana), protiv ger für Schädlingskunde, XXIX Jahrkojega su kod nas vođene akcije suzbigang (1958), Heft 2, Seite 17—20, Heft 3, janja putem aviona. Prema mišljenju Seite 34—38) autora treba biti na čistu što se hoće Članak pod gornjim naslovom napisuzbijanjem postići: spriječiti štetu u sao je prof. S c h w e r d t f e g e r, nakon jednoj godini što je u svakom slučaju svog jednomjesečnog boravka u Jugomoguće, ili spriječiti pojavu štetnika za slaviji. dulje vrijeme što je veoma teže ili go 1955. god. prof. Schwerdtfege -tovo nije moguće postići. Suzbijanje se ru, jednom od najboljih evropskih strutreba provesti tamo gdje je to ekonomčnjaka na području Zaštite šuma, uspjeski opravdano. On postavlja pitanje lo je u svom članku iznijeti najvažnije pojave štetnika u tretiranim šumama, i probleme šumarske entomologije kod smatra da bi u takovim šumama bilo nas. Njemu svojstvenim konciznim izlavrijedno posmatrati razvoj odnosno diganjem, prof. Schwerdtfeger prikazao je namiku populacije. zdravstveno stanje naših šuma s obzirom Od štetnika u četn javim šumama na napade insekata, mjere koje se kod spominje borovog prelca (Thaumatopoea nas poduzimaju u cilju suzbijanja šumpityocampa Schiff.) u borovim kulturaskih štetnika, stanje kadrova, naučno ma i jelova moljca (Argyresthia fundella istraživalački rad i izdavačku djelatnost F. R.) u šumama Gorskog Kotara. Na iz domene zaštite šuma. Najvažniji prokoncu zaključuje da se štetni insekti blem zaštite naših slavonskih šuma javljaju kod nas ne samo u umjetno već predstavlja i za prof. Schwerdfege -i prirodno podignutim šumama (Slavor a gubar, no on se u prikazu ograničunija, Gorski Kotar). Androić ŠUMARIJA »KLEK« OGULIN raspisuje u skraćenom roku IL OFERTALNU LICITACIJU za izgradnju šumske kamionske ceste BJELSKO — ZAGORSKA KOSA u dužini od 2.100 metara s predračunskom svotom od 12,800.000 dinara Interesenti su dužni položiti 5"/o kaucije te 0,5 takse od prednjeg iznosa na žiro račun šumarije kod Narodne Banke Ogulin broj 471-T-213. Licitacija će se održati u uredu Šumarije 25. lipnja 1956. u 11 sati. Dokumentacija stoji na uvid u uredu Šumarije tokom radnog vremena. ŠUMARIJA »KLEK« OGULIN UUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranieev trg br, 11, telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije´ Din 600.-—, za nečlanove Din 840.—, za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 200.—, za ustanove Din 1.200.—. Pojedini brojevi: za članove studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 50.—, za nečlanove Din 70.—, za ustanove Din 100.—. Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. — TiEak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ŠUMARIJA U CRIKVENICI RASPISUJE I. PISMENO NADMETANJE ZA IZGRADNJU ŠUMSKE CESTE OŠTRI VRH — JAVORJE (VIŠEVICA) od prof. 0 + 0,00 do 55 + 69,44 s predračunskom orijentacionom svotom od 33,000.000 dinara. Nadmetanje će se održati 15. lipnja 1956. u 11 sati u UREDU ŠUMARIJE U CRIKVENICI, Vinodolska ulica broj 36. Uvjeti i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti svakog radnog dana u uredu Šumarije od 9 do 12 sati. Broj 303/56. od 0. V. 1956. ŠUMARIJA CRIKVENICA ŠUMARIJA CRIKVENICA RASPISUJE PRVO JAVNO NADMETANJE ZA IZVOĐENJE POSLOVA NA REAMBULACIJAMA MEĐA U DUŽINI OD 50 km Nadmetanje se vrši putem pismenih ponuda, a obavit će se 23. VI. 1956. u 11 sati u prostorijama Šumarije Crikvenica, Vinodolska ulica broj 35 do kada se ponude primaju. Uvjeti nadmetanja mogu se vidjeti svakog radnog dana u uredu Šumarije od 9 do 12 sati. Broj 406/56. od 26. V. 1956. ŠUMARIJA CRIKVENICA |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 70 <-- 70 --> PDF |
OGLAS Šumarija I. Mrkopalj — općina Delnice održat će u svojim, prostorijama 10. VI. 1906. u 10 sati I. JAVNO PISMENO NADMETANJE za izgradnju šumske ceste Lukićevo — Žilavi Dolci u dužini od 1,7 km sa predračunskom sumom od 12.500.000 dinara. Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija stoji na uvid svakog radnog dana od 7—14 sati (broj 908-56 od 1. VI. 1956.) ŠUMARIJA MRKOPALJ OGLAS ŠUMARIJA NOVI VINODOLSKI Raspisuje prvo javno nadmetanje za izgradnju ceste: Debelo Brdo — Bristova Draga u dužini od 2,6 km. Predračunska svota iznosi: 10,000.000 dinara. Nadmetanje će se vršiti pismenim putem dana 23. VI. 1956. godine u 11 sati u uredu Šumarije u Novom Vinodolskom. Tehnička dokumentacija kao i pismeni uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dana od 8 do 12 sati u uredu Šumarije. Broj: 603/56. od 23. V. 1956. ŠUMARIJA NOVI VINODOLSKI |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ŠUMARIJA JABLANAC raspisuje I. PI S M E N O NADMETANJE za izgradnju šumske ceste Crni Padež — Sunđer od profila 1 = 00,000 do profila 43 + 49,42 s predračunskom orijentacionom svotom od 20,800.000 dinara. Nadmetanje će se održati 26. VI. 1956. u 11 sati u uredu Šumarije Jablanac. Propisno sastavljene i zapečaćene ponude trebaju se predati komisiji do 11 sati dana 26. VI. 1956. Uz ponudu treba priložiti: 1. Potvrdu o položenoj kauciji od 5% kod Filijale Narodne banke u Senju na žiro račun Šumarije´broj 504-T-69 ili garantno pismo Narodne banke. 2. Ispravu o ovlaštenju za izvođenje građevinskih radova odnosno potvrdu o registraciji. 3. Ovlaštenje ponuđača za zastupanje i za potpis uvjeta nadmetanja. 4. Popunjeni troškovnik. Tehnička dokumentacija i pismeni uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dana od 7—14 sati kod Šumarije Jablanac. Broj 590/56 od 24. V. 1956. ŠUMARIJA JABLANAC |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ŠUMARIJA BRINJE raspisuje I. PISMENO NADMETANJE ZA IZGRADNJU ŠUMSKE CESTE MIŠKOVICA - MALA JAVORNICA od profila 0 + 00.00 do profila 30 + 00.00 s predračunskom orijentacionom svotom od 18,000.000 dinara. Nadmetanje će se održati 9. VI. 1956. u 10 sati u uredu Šumarije Brinje. Kaucija u iznosu od 5% predračunske svote položit će se na žiro račun ove Šumarije broj: 471-T-287 kod Narodne banke Ogulin. Propisno sastavljene i zapečaćene ponude imaju se predati komisiji za nadmetanje do 10 sati na dan nadmetanja. Uz ponudu treba priložiti: 1. Potvrdu o položenoj kauciji ili garantno pismo Narodne banke. 2. Ispravu o ovlaštenju za izvođenje građevinskih radova, odnosno potvrdu o registraciji. 3. Ovlaštenje ponuđača za nadmetanje i potpis uvjeta nadmetanja. 4. Popunjeni troškovnik. U ponudi treba navesti, da su uvjeti nadmetanja ponuđaču poznati, i da na iste u cijelosti pristaje. Uvjeti i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti svakoga radnog dana u uredu Šumarije Brinje, od 9 do 12 sati. ŠUMARIJA BRINJE |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Š U M A R I JA D R E Ž N I C A KOTAR OGULIN raspisuje III. SKRAĆENU PISMENU LICITACIJU za gradnju šumske kamionske ceste Drugomišalj — Sopača Jama u dužini od 1 km. i za cestu Alilovica — Zrnići u dužini od 1 km. Predračunska svota po 1 km. iznosi 6,000.000.— dinara. Nadmetanje će se održati u uredu šumarije Drežnica dana 31. V. 1956. godine ü 10 sati prije podne. Tehnička dokumentacija i pismeni uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dana od 7—14 sati kod Šumarije Drežnica. Propisno sastavljene i zapečaćene ponude imaju se predati komisiji za nadmetanje do 10 sati na dan nadmetanja. Kaucija iznosi 5°/o od vrijednosti obračunate po predračunskoj svoti. Uz ponudu treba priložiti: 1. Potvrdu o položenoj kauciji ili garantno pismo Narodne Banke. 2. Ispravu o ovlaštenju za izvođenje radova i 3. Popunjeni troškovnik. U Drežnici, dne 14. V. 1956. god. Broj: 480-1956. ŠUMARIJA DREŽNICA |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 74 <-- 74 --> PDF |
SUMA.RIJA VRBOSKO GORSKI KOTAR raspisuje PISMENU LICITACIJU u skraćenom roku za slijedeće gradnje: 1. Gradnju šumske kamionske ceste Vrbovsko— Cetin u duljini od 1 km. sa valjanjem. Predračunska svota iznosi 8,000.000.— dinara. 2. Gradnju šumske kamionske ceste Cetin — Veliki Vrh u duljini od 3 km. sa valjanjem. Predračunska svota iznosi 18,000.000.— dinara. Licitacija će se održati 15. VI. 1956. godine u 10 sati prije podne u uredu šumarije u Vrbovskom. Tehnička dokumentacija i pismeni uvjeti, mogu se vidjeti svakog radnog dana od 7—14 sati u uredu Šumarije. Propisno sastavljene i zapečaćene ponude za izvođenje gradnje po tehničkim propisima imadu se predati komisiji za provedbu licitacije do 10 sati prije podne na dan licitacije. Jamčevina iznosi 5% od vrijednosti predračunske svote. Uz ponudu treba priložiti: 1. Potvrdu filijale Narodne Banke o položenoj jamčevini ili garantno pismo. 2. Ovlaštenje za izvođenje radova i 3. Troškovnik. ŠUMARIJA VRBOVSKO ´ |