DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 40 <-- 40 --> PDF |
takovih procjena nađemo puno kod šumarija, a pretežno su rađene po lugarskom osoblju, koje još ne ispunjava potrebne preduvjete za tako odgovoran posao. Nadalje, način individualne procjene stabala zahtijeva znatno više vremena i poskupljenje troškova. Za dobru procjenu drvne mase i pojedinih sortimenata podjednako je potrebna velika umješnost, stručnost i iskustvo. Baš radi toga skloni smo procjeni uz upotrebu iskustvenih podataka kod određivanja sortimenata i njihovog postotka zastupljenosti i to iz slijedećih razloga: a) Ovim načinom rada omogućen je puno veći radni učinak. Prema tome za procjenu je potrebno i manje odgovarajućih stručnjaka, što je veoma važno. b) Radeći na ovaj način jedan dobar stručnjak u stanju je i sa slabijim kadrom organizirati rad na procjeni veoma velikih površina, dok je to kod individualne procjene nemoguće. c) Kad bi se organizirala redovita informativna služba o šumskim proizvodima i stanju na tržištu, te za pojedine vrste drveta i bonitetne razrede davale okvirne tabele o prosječnoj zastupljenosti pojedinih sortimenata, i to bi znatno pomoglo s jedne strane unapređenju kadrova, a s druge raspolagalo bi se pomoćnim elementima za brze procjene sječina. Ovakvi podaci o sječinama bili bi bolji i upotrebljiviji od podataka individualne procjene izvršene nedoraslim osobljem. Ovaj način rada može se primijeniti na sve vrste drveta, osim onih koje daju skupocjenu furnirsku robu: hrast, orah, jasen i slično. Bukva već ne bi ušla u naprijed spomenutu grupu s razloga, što je za bukovu F robu relativno mala potražnja i što je suviše mala razlika u cijeni F robe i robe kvalitete L. Radi toga je u praksi dobrim dijelom uvedeno, da se F/L prodaje po prosječnoj cijeni. Osim toga u vezi iznenađenja, koja se kriju specijalno kod bukovine, a što mi nismo u stanju otkriti prije rušenja i izrade, i s te strane smatramo pouzdanijim dobre podatke o zastupljenosti pojedinih sortimenata, od podataka individualnih procjena. Prednjim izlaganjem smatramo, da smo u principu razradili jedan primjer kako treba pristupiti procjeni, t. j . nadprocjeni u prilikama kada već postoje podaci o premjerbi sječina uz ev. i ostale elemente. Postavlja se pitanje, tko bi u ovom momentu bio pozvan da organizira informativnu službu o sortimentima, tržištu i stvarnim mogućnostima kod sječe i izrade? Naše je mišljenje, da je to Udruženje proizvođača drvne industrije. Ovo svakako povlači za sobom i potrebu organizacije pokusnih sječina po mogućnosti kod svakog drvno industrijskog poduzeća uz preduvjet najstručnijeg i najrigoroznijeg rukovođenja za svaki takav objekt i svaku vrstu drveta. AD 2. O uzrocima znatnih razlika u procjeni pojedinih sortimenata po šumariji i kupcu. Da uzmognemo konkretni je odgovoriti na ovo pitanje, bit će potrebno proanalizirati neke podatke iz naprijed obrađenog primjera: a) Po šumarijskoj procjeni osim rudnog drva, ostala tehnička oblovina zastupljena je sa 25% (323000 : 12820), a po procjeni kupca 28%>. Ovo nije značajna razlika, ali ako se uzme u obzir da je u tu ocjenu šumarija ponekada uzimala i dio mase 100% trulih stabala o kojima je |