DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 81 MART —APRIL GODINA 1957 O IVERASTIM PLOČAMA (s posebnim osvrtom na investicione i proizvodne troškove) Ing. Leo Alkalay, (Beograd) Uvod Proizvodnja i investicije postali su veoma aktuelna tema naših poduzeća, stručnjaka i ekonomike tek u posljednje vrijeme. Može se slobodno reći, da je ova tema izbila u prvi plan diskusija o novim pogonima, tek pošto je raspisan VIII konkurs za zamjenu drveta u aprilu 1955. god. od strane Narodne banke FNRJ. upravo zbog toga što iveraste ploče troše za svoju proizvodnju manje vrijednu sirovinu, što su u .stanju da sa uspjehom zamijene drvo na mnogim mjestima i što su investiciono i proizvodno znatno jeftinije od bilo koje dosada poznate vrste drvenih ploča. Obzirom na to da sam o iverastim pločama pisao u Narodnom šumaru br. 8. 1953, to ću se na opće poznate činjenice osvrnuti samo kratko, ili ih potpuno izbjeći, a zadržat ću se na nekim drugim činjenicama, koje mi izgledaju i interesantne i potrebne, kako za preduzeća drvne industrije, koja se za ovu vrstu ploča sve više interesuju, tako i za druge naše stručnjake koji se bave ovom materijom. Tim prije što mi je poznato, da se u FNRJ dosada rade, ili je izrađeno, najmanje 25—30 raznih Programa za podizanje iverastih ploča i da među njima ima skoro ´.90«/o postupaka po Behr-ovom sistemu, ma da on nije najpovoljniji. Šta su to iveraste ploče? (Spanplatten) Iveraste ploče su proizvod dobiven u suvom postupku od sitnih komadića drveta - iverja čvrsto slijepljenih pomoću sintetskog ljepila u vrućoj presi, uz odgovarajuću vlagu, pritisak i temperaturu. Od čega se sve mogu proizvoditi iveraste ploče? Ove se ploče mogu proizvoditi od svake one materije koja se dobro lijepi. Tako se mogu proizvoditi od slame, od lanenog i konopljinog pozdera, od kukuruzovine i t. d. Proizvodi od drveta su svakako najboljih osebina, jer je drvo ona materija, koja se veoma dobro lijepi pomoću ljepila, lagana je, elastična, mogućnost obrade je velika i t. d. i čvrstoća tih ploča je najveća. Prema tome sasvim je svejedno koja se vrsta drveta upotrebljava, jer je princip takav, da omogućava spajanje drvenog iverja kao materije sposobne za lijepljenje. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Da li je to drvo bukovo, jelovo ili koje drugo, nema nikakvog utje caja na sljepljivanje. Za razliku recimo od proizvodnje lesonit ploča, kod kojih je po trebno — u mokrom postupku — postići optimum uslova, da se drvna vlakna isprepletu i prime na sebe odgovarajuću količinu ljepila, da bi se kasnije, po jednom dosta komplikovanom termo-dinamičnom po stupku, u vrućoj presi, dobila dobra ploča stabilnih kvaliteta. Zbog toga je i opravdana rezerva koja se stavlja recimo na lesonit ploče od kratkovlaknastih vrsta drveta (bukva specijalno), u odnosu na ispreplitanje, primanje ljepila, rastavljanje na vlakanca i t. d. Jer prijeti opasnost da se kod sasvim fine meljave prije vremena dobije celuloza, a kao gotov proizvod karton, sa svim negativnim posljedicama kartona u odnosu na upijanje vlage, bubrenje, čvrstinu i t. d. A kod slabije meljave prijeti opasnost da se dobiju sitni komadići drveta, zapravo sitno iver je, koje u odnosu na lijepljenje u mokrom po stupku i u odnosu na budući kvalitet lesonit ploče, mogu samo negativno da utječu. Probna proizvodnja koju ostvaruje danas »Bosanka« u Blažuju, takve je prirode, da dozvoljava izvjesnu nadu, da će se i od bukovog drveta dobiti dobra lesonit ploča. Ali je svakako još rano da se o tome dade konačan sud, tim prije što »Bosanka« i ne provodi sve one probe, u odnosu na sve potrebne kombinacije za dobij anje postojanih i čvrstih ploča, sposobnih za ravnopravnu konkurenciju sa dosada uvedenim jelovim (dugovlaknastim) lesonit pločama, koje su se već afirmirale na* svjetskom tržištu, iako sa ograničenim upotrebnim mogućnostima. Prema tome, ako shvatimo princip po kome se dobivaju iveraste ploče, onda bez daljnjega treba da smo uvjereni da se iveraste ploče mogu proizvoditi od bilo koje vrste drveta. Ma da postoje u Evropi mnogi pogoni koji u svojoj redovnoj proizvodnji prave i čiste bukove ploče (Keller i Tavapan Švicarska, Rotman i Krajbaum Njemačka i t. d), neki su naši stručnjaci poslali našu sirovinu u Njemačku, gdje je proizvedena bukova iverasta ploča, kod Behra u Vendingenu, po njegovom postupku, sa sasvim dobrim osobinama koje imaju i ostale iveraste ploče, samo što su nešto teže. Kod takve vrste proizvodnje može se govoriti o tome da je bukovo drvo tvrđe i da će se noževi trošiti više, da će u izvjesnoj manjoj mjeri zbog toga biti i proizvodni troškovi veći, da će gotova ploča biti nešto teža, ali nikako o tome da se iz bukovine ili iz bilo koje vrste drveta ne mogu proizvoditi dobre iveraste ploče. Ploče od bilo koje druge vrste drveta, u odnosu na jelove, ravne su po svojim osobinama jelovim, a u nekim slučajevima su i bolje (kako ćemo to kasnije vidjeti), jer uslovi koji su potrebni za proizvodnju iverastih ploča dijametralno se razlikuju od uslova potrebnih za proizvodnju, lesonit ploča (dužina drvnog vlakna i uopće drvno vlakno, mogućnost ispreplitanja vlakanaca, sadržaj lignita, primanja ljeDila, odvodnjavanje i samo prešanje i t. d.) pa je prema tome prilična razlika i u sirovini koja se uslovi java kod jedne i druge proizvodnje. 66 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 18 <-- 18 --> PDF |
iverje prethodno grije na oko 80° C i prešanje traje 5—7 minuta, ovdje nema predgrijavanja i prešanje je veoma kratko. Osim toga, kod Kreibauma sjecka se nalazi vertikalno u odnosu na gornju površinu, pa je i njena čvrstina u tom pravcu nedovoljna. Ove ploče treba uvijek furnirati sa debelim slijepim furnirom da se dobije dovoljna čvrstina i to obratno od pravca kojim ploča izlazi iz preše, da bi se izbjegao ili smanjio njen »rad«. Stoga su te ploče klasificirane kao srednjice (Mittellage), i kao veoma pogodne za izradu vrata, dok su za druge svrhe manje vrijedne. Patent je zaštićen u FNRJ. I Bnp| ttpisee SZ. 5. Sema po Okal-postupku Razlike između Bartreva i Kreibauma: Bartrev ima visoku frekvencu za predgrijavanje — Kreibaum nema; Bartrev ima dužu presu i duže prešanje — Kreibaum kraće; Bartrev slaže iverje horizontalno — Kreibaum vertikalno; Bartrev ne krivi ploču i ne hladi je — Kreibaum krivi i hladi; Bartrev ne nabija iverje na već poravnatu površinu — Kreibaum nabija; Bartrev ploča je čvrsta oko 250—280 kg/cm2 — Kreibaum ispod 120; Bartrev može da mijenja pritisak —- Kreibaum ne može; Kreibaum može da proizvodi i šuplje ploče — Bartrev ne može; Kreibaum-ovu ploču treba prethodno furnirati sa slijepim furni rom da se dobije odgovarajuća čvrstina — Bartrev ploču ne treba; Ove razlike u pogledu kvaliteta jednih i drugih ploča bilo je potrebno iznijeti, jer se radi o dva kontinuirana postupka, ma da Bartrev, obzirom na velike devizne investicije i veliki kapacitet, kod nas vjerovatno ne dolazi u obzir. 10. De Mets — Belgija. Ova firma proizvodi uglavnom prese, raspršivač ljepila i transportne uređaje, uvodi proces proizvodnje i garantuje za njega. Specijalno isporučuje mašine, montira i uvodi u proizvodnju iveraste ploče od lanenog otpatka sa odličnim rezultatima i veoma jeftino. Obzirom na malu režiju, i u težnji da sa svojim mašinama prodre, ova je firma najjeftinija od svih, sa odgovarajućim mašinama, kvalitetom i garancijama. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Kod svih postupaka sa etažnim presama iveraste ploče su sličnog izgleda i podjednakih kvaliteta, sa manje više podjednakim troškovima proizvodnje. Razlike nastaju jedino kod trošiojnih i jednoslojnih ploča, kod kojih je i kvalitetna razlika veća. Druge znatnije razlike su u investicijama i amortizaciji, a naročito kod uvozne opreme, kako se to vidi iz pregleda broj 1. Po svim navedenim postupcima, mogu da se proizvode trošioj ne i jednoslojne ploče. Investicije za uvoznu opremu po raznim postupcima Tabela 1. Postupa k Kapacitet u tonama Mašine i uređaj Licenca i projekti $ Dolari X 600 dinara u 000 Investicije na 1 t. ploča dinara Primjedba 1. Bartrev-jednoslojna 2. Defibrator„ 3. Behr20000 15000 2800 720000 566000 270000 40000 — 25000 456000 340000 177000 22800 22700 63200 docnije pove-jćanje na 600 tona Behrjednoslojna 4. Rotmann„ Rotmann„ 5. Kreibaum„ 6. Wichmann2800 3000 6000 6000 2800 168000 138000 181000 170000 91000 16000 13000 13000 — 10000 111000 91000 117000 102000 61900 39600 30300 19500 17000 21800 docinje na troslojne 7. De Mets„ De Mets „ 8. Behrtroslojna Behr6000 4000 4000 6000 70000 40000 385000 410000 5000 5000 36000 38000 45000 27000 253000 270000 7500 6700 63200 44800 od lanenog otpatka 9. Novopan„ 5000 221000 44000 159000 31800 licenca kroz dugi niz godina 9. Novopan- Novopan10. Fischer11. Fibrexa- Fibrexa. 12. Rotmann- Rotmann„ „ „ „ „ „ „ 8000 15000 6000 4000 6000 6000 12000 320000 572000 312000 160000 240000 205000 252000 64000 114000 24000 18000 24000 13000 13000 231000 412000 202000 107000 158000 121000 160000 29000 27400 34000 26700 26400 20300 13300 Podaci koji se daju u pregledu broj 1 uzeti su iz originalnih ponuda pojedinih inostranih firmi, ne odbijajući ništa od toga na domaću opremu, obračunato po 600 dinara za 1 dolar. Kod svake od ovih stavki |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 20 <-- 20 --> PDF |
može se jedan dio kod nas izraditi i devizni izdaci smanjiti. Ti se izdaci mogu svesti na najmanju mjeru u slučaju kooperacije između domaćih, tvornica mašinogradnje i inostranih, za šta postoje objektivne mogućnosti i aranžmani. (Naročito sa br. 5, 6, 7 i 10 prednjeg pregleda). U slučaju izbora najbolje opreme iz raznih postupaka investicije u devizama su još niže u odnosu na stavke 1—12 (osim stavke 7), pa prema tome su i rezultati po pregledima br. 2, 3 i 4 još povoljniji. 0EDUOSLO0UE. IVtBNSTE PlOĆt lUVtSTlCITE DEVIZA Ui l , TOUVJ no* iof> ios 00 80 TO «. «o" 50 so 36 T>« J2 30 za M « K M bEUtt KOTKAU OETlieUvIC« UlimlKu 80THMI OEMtTS U K SI. l.a Tf?OS>L01Ut iVCCNSTt PLOĆ E IkJVCSTlOTE t TOUU -T.CJ tOt *cr fto 7*5 *D fcđ 5fc 65 sd" -A-, -* 40 16 W 22 * w 1 M bL+4tJ fet«U fISC-Atfi uOKOPtu UOifOPMi UOCau li&fttJl. JlbRVkk RQTnidl ROTMkU SZ. i.b 82 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 21 <-- 21 --> PDF |
U k Zgrada bez Itlagacina 1.000 m2 20.000 1.259 m2 25 000 1.200 m2 24.000 960 m2 19.000 1.000 m2 20.000 1.200 m2 24.000 440 m2 14.000 960 m2 19.200 960 ra2 19.200 840 m2 16.800 1.100 m2 22,000 1.200 m2 24.000 1.300 m2 26.000 1.500 m2 30.000 1.800 m2 36.000 1.200 m2 24.000 1.100 m2 22.000 1.200 m2 24.000 1.200 m2 24.000 1.700 m2 34.000 u p n e i Op uvozna u 00 456000 340000 177000 111000 91000 117000 102000 61000 45000 27000 253000 270000 159000 231000 412000 202000 107000 158000 121000 160000 n v e s t ema domaća 0 dinara 60000 55000 30000 30000 32000 45000 45000 30000 45000 35000 35000 45000 43000 48000 55000 45000 35000 45000 45000 50000 Ukupne investicije ičije Ostalo 60000 55000 30000 30000 32000 45000 45000 30000 45000 35000 35000 45000 43000 48000 55000 45000 35000 45000 45000 50000 Tabela 2\ Ukupne investicije 596000 475000 261000 190000 175000 231000 206000 140000 135000 114000 345000 384000 271000 357000 558000 316000 199000 272000 235000 294000 Investicije na tonu proizvoda dinara 29800 31700 92800 67800 58300 38500 34300 50000 22500 28500 86200 64000 54200 44600 37200 52700 49700 45300 39200 24500 1. Bartrev 2, Defibrator 3. Behr Behr 4. Rotmann Rotmann 5. Kreibaum 6. Wichmann 7. De Mets De Mets 8. Behr Behr 9. Novopan Novopan Novopan 10. Fischer 11. Fibrexa Fibrexa 12. Rotmann Rotmann |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 22 <-- 22 --> PDF |
U tabeli broj 2. iskazane su ostale investicije. Zgrade su predviđene po 20.000 dinara za 1 m2 izgrađene površine, jer treba da budu jednostavne i od lakšeg materijala i nosivosti. Domaća oprema obračunata je za uređaje i pomagala za svaki postupak prema njegovom kapacitetu. Pod ostalo predviđaju se projekti, studije i istraživanja, eksproprijacija zemljišta, obuka kadrova, domaća montaža i t. d. različito za razne kapacitete. ICOUOSLOIUE: IVCSNSTE PIOCE U*" J UM tuvcsncnt ut. \ TOU U OootZVOD * D´U.L-.$Jv 100 2.&oo 90 80 1 70 67 60 0 €0 5S Joo 50 Ooo 50 S8SOO M NDO >> ?o o 1 22 5O0 KJ P tOooo LAU D«*VT> SI. 2.a TC0SL.O3UC iVCOisSTC PLOČE «««´ " INVESTCHE UN 1 TOUO OfOlZVOM^ DlUNW\ 1 90" &&30O * 50" TO G4oo* &o 54.80O 4S 100 i? ZOO ,- iO" 2A.SO* 20 &E« R ftG^C UCV.3P6.U Fi6Re*A TlfaREVA. NOV0R1U NOVOfbU I^OTttA.U SI. 2.b Na osnovu iskazanih investicija u tabeli br. 2 obračunati su troškovi proizvodnje u tabeli broj 3. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 23 <-- 23 --> PDF |
\ Da bi se izbjegle greške, odnosno da bi se one svele na najmanju mjeru, uzete su uglavnom iste veličine za svaki postupak. Tako je sirovina obračunata po 5 dinara za 1 kg. Težina gotove ploče po 600 kg/l m3 — prosječna debljina 20 mm. Električna energija po 12 dinara kWh. Za jednoslojne 200 kWh za 1 tonu, a za troslojne 250 kWh za 1 tonu ploča. Para po 2 dinara za 1 kg. 1.750 kg za jednoslojne i 2.500 kg za troslojne po toni. Ljepilo 8°/o za jednoslojne i 11% za troslojne ploče, na bazi suve supstance, od količine drveta u ploči. Uzeta je cijena domaćeg ljepila po 300 dinara za 1 kg. Amortizacija je uzeta za zgrade i ostalo po 2,4°/o. Za domaću i uvoznu opremu po 8%. Kamata na osnovna sredstva po 6%. Kamata na obrtna sredstva po 6%> različito za različite kapacitete. Anuitet je obračunat na 15 godina uz 5% kamata godišnje. Troškovi proizvodnje u 1.000 dinara Tabela SI Sirovina elek. energija para Ljepilo Radna snaga, st. fond soc. doprinos Amortizacija 2, 4 i 8 % KOS 6% KOB 67o Svega 238000 576000 10 radn. 4.000 43000 32000 9000 902000 1) Bartrev 179000 432000 12 radn. 5.000 33000 25000 7000 681000 2) Defibrator 34000 80000 12 radn. 5.000 18000 14000 2500 153000 3) Behr 34000 80000 12 radn. 5.000 12000 9000 2500 142010 Behr 37000 86000 12 radn. 5.000 11000 8000 2500 149000 4) Rotmann 71000 173000 15 radn. 7.000 15000 11000 3500 280000 Rotmann 71000 173000 8 radn. 4.000 13000 10000 3500 274000 5) Kreibaum 34000 80000 12 radn. 5.000 8000 7000 2500 136000 6) Wichmann 71000 173000 10 radn. 4.000 8000 8000 3500 267000 7) De Mets 38000 115000 8 radn. 3.000 6000 7000 3000 172000 De Mets 56000 158000 14 radn. 6.000 24000 18000 3000 265000 8) Behr 84000 238000 16 radn. 7.000 27000 20000 3500 379000 Behr » |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— od ove proizvodnje dobila bi se vrijednost bruto proizvoda godišnje oko 5.000 miliona dinara; — sa oko 1.500 miliona dinara dobiti, odnosno preko 1.000 miliona dinara za raspodjelu. Za iste investicije preko 3 puta veća vrijednost brutoprodukta, sa skoro 10 puta većom dobiti za raspodjelu. Investicije na 1 tonu proizvoda: kod celuloze 312.500 din kod lesonita 185.700 „ kod iverica 50.000 ,, Ovom upoređenju nije potreban komentar, jer se jasno vidi za koju vrstu proizvodnje treba koristiit postojeći drvni otpadak kao sirovinu. LITERATURA: Fran z Kollmann : Štand der Technik bei der Herstellung v. Holzspanplatten; Wilhel m Klauditz : Entwicklung, Štand und holzwirtschaftliche Bedeutung der Holzspanplattenherstellung; Klau s Steiner : Uber Verfahrenstechnik und Maschinen zur Herstellung hochwertiger Holzspanplatten; C. A. F r h. von Thielmann: Spanplatten — Praktikum. S u m m a r y The author reports on the production of chipboards abroad and about the possibilites of such activity in this country. He compares the production costs of chipboards in Germany with those to be expected arising from our own prospective industrial production. Whereupon he expounds in detail the technological processes of production of chipboards, and presents data on their physical and mechanical properties. He likewise reviews those foreign plants which produce chipboards along with their technical characters. In the sequence the author presents in tabulated form the investment and production costs, as well as the rentability of the various chipboard production processes. He eventually presents a comparison of the production costs per 1 ton of wood pulp, fibreboards and chipboards respectively, calculations showing the chipboards to possess the highest rentability. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Stoga ovi podatci, pored naprijed iznesenog, treba da potstaknu naša preduzeća na investicije za izgradnju postrojenja za proizvodnju iverastih ploča, prvenstveno uz postojeće pogone drvne industrije. Da bi se mogle pravilno ocijeniti i uporediti investicije i rentabilnost iverastih ploča, iznijećemo neke podatke o investicijama za jedan kapacitet lesonit ploča i jedan kapacitet celuloze. 1. Lesonit ploče: Za jedan kapacitet od 7.000 tona lesonit ploča godišnje sa radom u 3 smjene investicije iznose oko 1.300 miliona dinara, u kojima se nalazi oko 850.000 dolara uvozne opreme. Investicije na 1 t. proizvoda iznose oko 186.000.— dinara Grubo obračunato, brutoprodukt iznosi oko 560 mil. dinara dobit iznosi oko 140 „ „ anuitet iznosi oko 116 „ „ za raspodjelu oko 24 „ ,, Ako ove investicije uporedimo sa recimo investicijama za 6.000 tona godišnje iverastih ploča po Behr-ovom postupku, koji je jedan od najskupljih, vidimo da investicije iznose oko 384 mil. dinara, u kojima je uvozna oprema oko 448.000 dolara. Tada je brutoprodukt oko 450 miliona dinara dobit oko 71 „ „ anuitet oko 37 ,, ,, za raspodjelu oko 34 ,, „ Ili za oko 3V2 puta manje investicije, veća dobit za raspodjelu za 10 miliona dinara, bez poznatih prednosti u sirovini. 2. Celuloza: Za jedan kapacitet celuloze od oko 16.000 tona godišnje sa radom u 3 smjene, investicije iznose oko 5.000 miliona dinara, u kojima je uvozna oprema oko 2 miliona dinara. Brutoprodukt iznosi oko 1.600 miliona dinara dobit iznosi oko 600 „ „ anuiteti iznose oko 480 „ „ za raspodjelu oko 120 „ „ Za ove investicije bi se moglo podići: — 5 tvornica iveratih ploča po 6.000 tona godišnje, to jest 30.000 tona godišnje, za oko 1.500 miliona dinara investicija; — 2 tvornice sa po 4.000 m3 šperploča i sa po 400 m3 furnira godišnje (ukupno 8.000 m3 šperploča i 800 m3 furnira), za 1.500 miliona dinara investicija; — 1 tvornica ljepila sa 6.000 tona karbamidnih ljepila godišnje, za 2.000 miliona dinara investicija, kolike su otprilike naše perspektivne potrebe u ljepilima ove vrste; 89 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 26 <-- 26 --> PDF |
kako je došlo do tako naglog porasta ove vrste proizvodnje u Njemačkoj i drugim zemljama. Ali je isto tako neshatljivo, da mi dosada nismo uspjeli da podignemo nijedan kapacitet iverastih ploča, pored ogromnih količina raznovrsnog i odličnog drvnog otpatka. TETDUOSLO-Uie IVEBNSTB PLOĆt Tf?OŠKOVI POOIZVODIHE UA 1 TOUU - 54ĆOO 4S 4°° 46 foo . 44 500 KREi6i^«M feW?n>CV DeMUT ^ BL*tft ft^H« tolMAU irflCH«LU ftOTMAU 0ETtfc«hJOft OEHETS l>* ^ SI. 4.a rooSKOVi PPOI2VODU7C JA -i rou u DIUN?A afctoo 6) ioo ° fcl BOO (,< ;oo fcl ioo totoa 59 so S7 6oo -±1_1—,s* goo , S2. 4.b |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 25 <-- 25 --> PDF |
ta p 00 a 00 ™ Oo OO Oo 00 O Or o O-i IO o ^t On O o oo 4* rp ro CL ta O o o o o o o Oi O O OJ o to o o On o o o o o o o O O p O o o o o o o o o o o O p o O O O 3 o o o o o o 3 5 o o o o o o o o O O o o o o o o o P o u < CL rD " O K3 *-00 < 3 ro g o 0) o o to ro On -I o 00 O *sl ^1 OO On IO 10 On On o § < O ^J 00 -l Oo 00 4^ Ol OO ttk. On ^D 4^ Cl B ro o rD P rc O § S o o o o o o o o o o o o 3 ´. W rn o o O O te |3 > o o o o o o o o O O o o o o o o o c * P 3 ^ ro o o o o o o o o o o o o o o o o o CL 3 tdM M °3: ^."3 >đ L0 00 ro ro to IO NO f* 4^ Cl 00 4-NO NO m 05 ai On Oo 00 4^ 00 --4 OO Oi NO < 3* 3 UD o ro ro o§3 < ro P K) IO tn j-p ro o ir 00 Ot *-i Oo Cl 4^ 4^ 4v o rD o 3 ^ O 71 " S3 °´ CL Ol IO 5i On On i— On 00 Cl Cl Cl O o g^ (L, oo o o o o a o o o o o o o o o o o o o o S CL ro N o o o o c o o o o o o o o o O O ´ F- JU s. -. cr e o o o o o o o o oo o o o o o o o o d N >- N 5 Crq ro >-o » On ^* K> K3 10 00 On OO to o& 00 NO IO ?^Wt! 00 Oo IO 4-4>. Ci ~J Oo Oo Oo -~1 OO O CL o O 3 ona m O O ro 0< P Q 8301 o o to o o o o o o o o o o p o o o o O O P 3 L o o o o o O o o o o o o o o o o rD C o o o o o o o o o o o o o o o o C " ro u C/K * , ro &2.o c o O GG O I M ro 5 ° cr« ! H,. H-00 -J Cl 00 ^1 00 00 1-^ i— o bo 4- tO NO 3 H.< Oh o* to o o oo ao o o o o o o ro ga«. o o o o o O o »firt o o o o o o o o o o o o oo oo o o O w CL O o o o o o o o o o o o o o o o n CL ° tro o o < m o o o o o H 5 ro CL ro CL sr5 a.Lig P 3 O-T Oi 0) eri a> Or cn Cl Cl Cl &. *. 4 -4*-4* lfr> On p ti P --j rD ^J 10 00 Cl 00 GC Cl « 3 3Str; 3 O) Ln Cl o N-* K> On Cl Cl Cl N s on rc o P &. On ~-J 3 ft O O O O o^ Oo to oo o o 0 p p o O < o o o o o o o o o o o o o D. »< O O O O -. to oro, (TO ro gS.3 6 o o o o o o o o o o o o a rf ro 3 CT H. ro 00 ""O H, ro o 3 c-° 1 O ta O o r-rt tn Oi OT On On On On On Oi On Oi ^4 *~J I—I. o. o> o* o O on » L c o o o o o o p o o o o o o o o o &o SP: p o o o o o o o o O o o o o rt´ o sr o o o o O OJ & r> ^ o o o o o o o o o o o o o o o o r« "-1 r/i H-O . o s3 < I? OD >fc- a^ *. *> 4^ 4^ JV 4-4- 4* OO Oo 00 Oo Oo 00 Oo O ta CJI t-n OT On On On On On o & OD n tor to to o ro p p O & O O o-2 o o o o o o o o o o o O rjp ´^ « 4 3 oo o o o S o o p o o O O On o o O o o o o 5´ & II p i3 . P 3 o o o o o o o o o o o o o o o o o rD x3 rD ti: - o ro 3 C H Hl O f** ^ >~i to 3" ro rD H< a> 1-8 o to oo (N <* 4-. 3 3 S ^ te- K> ^y B CJ 2/ o P ff. T ge m t M ^i S-aS-o c BJ c H: jndnosloj. = 65000 troslojna = 75000 za 1 tonu U 000 din 182000 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Nastavak tabele 3. Sirovina elekt. energija para Ljepilo Radna snaga, st. fond, soc. doprinos Amortizacija 2, 4 i 8°/0 KOS 6°/o KOB 6°!o Svega 70000 198000 16 radn. 7.000 18000 14000 3500 310000 112000 317000 18 radn. 8.000 34000 19000 5000 495000 210000 564000 20 radn. 9.000 39000 30000 7000 859000 84000 238000 14 radn. 6.000 21000 16000 3500 368000 56000 158000 14 radn. 6.000 13000 10000 3000 246000 84000 238000 16 radn. 7.096 18000 14000 3500 364000 84000 238000 14 radn. 6.000 15000 11000 3500 357000 168000 475000 18 radn. 8.000 19000 15000 6000 691000 9) Novopan Novopan Novopan 10) Fischer 11) Fibrexa Fibrexa 12) Rotmann Rotmann Na osnovu prednjih tabela i iskazanih troškova investicija i proizvodnih troškova, obračunata je rentabilnost svakog postupka, po osnovnim pokazateljima. Prodajna cijena za trosloj ne ploče uzeta je sa 75.000 dinara 1 tona, (45.000 1 m3) a za jednoslojne 65.000 dinara po toni (31.000 za 1 m3), što je daleko ispod svjetskih cijena, jer su jednoslojne po 65 $, a troslojne po 75 $ za 1 m3. Homoplan prodaje lake ploče po 144 I za 1 m3 (86.400 din) a normalne po 170 $ za 1 m3 (102.000 din). Tavapan po 104 $ (62.400) lake, a 121 $ (72.600) normalne, za 1 m3. Rentabilnost Brutto produkt jednosloj. = 65000 trosloj na = 75000 za 1 tonu Višak rada u 000 o o rt TD rt rt > rtO, o Dobit000 u Anuitet 5°/o-15 godina 000 Ostaje 1 tona ploča Košta Prodaje se 1dinar a 1 m3 = 600kg prodaje se dinara U 000 din 1,300000 439000 59 398000 57000 341000 45100 65000 39000 1) 975000 326000 55 294000 46000 248000 45400 65000 39000 2) 182000 45000 15 29000 25000 4000 54600 65000 39000 3) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 17 <-- 17 --> PDF |
4. Behr — Njemačka. To je jedan od najstarijih postupaka, veoma poznat, daje dobru ploču, ali je investiciono jedan od najskupljih. Svi strojevi kod ovoga postupka nisu najbolji i u povoljnom odnosu prema cijenama. Projektuju i uvode postupak a mašine se nabavljaju na drugoj strani. 5. Fibrexa — Švicarska. To je jedan od manje poznatih, ali dobrih postupaka. Sami su konstrukteri sječkalice, mlina i mješača ljepila, dok se druge mašine nabavljaju na drugoj strani. Projektuju, uvode i garantuju. 6. Rotmann — Njemačka. Isto tako manje poznat postupak, ali ista tako dobar. Sami su konstrukteri sječkalice i mlina, dok se druge mašine nabavljaju na drugoj strani, uz njihove projekte, uvođenje i garanciju. 7. Fischer — Švicarska. Dobar postupak, proizvode samo neke mašine, projektuju, puštaju u pogon garantuju i t. d. 8. Wichmenn —Njemačka. Manje poznat, ali dobar postupak. Sami proizvode dobar dio mašina, projektuju, puštaju u pogon garantuju i t. đ. JBMH Tif SEME TtUWOLOŠK0Q MOCCSIs PB01Z.VODU31 1 citfwuu.il i OOboš sui&a*. 17 TUfcUSPOftT ui, /iLICIHA ! SltLwkJ.lCN « TfiA.WSPO0T VllČKE i »UNOUi 11 SILOS lb. SUAtU SOttKU M ET^LUS «lpRi.ULltU4. PM.3*. A CIKLOUi U TRMJSSOm SIECKI I PREČlSĆkVMIft 20 unE&fcs tfc. pftbtuitmt MJtst 11 O&0CZlVfcL MlEŠiC LttM.K ISIECKE ti fcRuSlUC^ 1 L&.LD"EIfflttB S1EĆKE » TSi,v*SW3WT VIC« ! u ošTBfcć uožv/fc SI. 4. 9. Kreibaum — Njemačka. Poznat postupak po duhovitom rješenju vertikalne prese. Princip kod ove preše je da iverje pada vertikalno između čeličnih ploča, između kojih se vrši prešanje, pomoću nabijanja. Upravo to nabijanje čini da je veza između slojeva koji se nabijaju slaba, tako da ploča uvijek radi u pravcu u kojem izlazi iz prese. Drugi je nedostatak, što je samo prešanje veoma kratko i traje 2—3 minute, koliko je nedovoljno za postizanje dobre polimerizacije. Razlika između ovoga postupka i Bartreva je u pravo u trajanju prešanja. Dok se kod Bartreva |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 16 <-- 16 --> PDF |
nje omogućava sada, normalno prešanje i u skraćenom trajanju, što kod drugih kontinuirajućih postupaka nije slučaj (Kreibaum). 2. Dejibrator — Švedska. Postupak u suštini sličan ostalim postupcima, s tom razlikom, što se istovremeno sa prešanjem iveraste ploče vrši i prešanje furnira, pa se odmah dobije furnirana iverasta ploča. Isporučuju kompletno postrojenje. SI. 2. 3. Novopan — Švicarska. To je jedan od najboljih i najpoznatijih postupaka na svijetu, sa dosada najboljim troslojnim iverastim pločama. Nezgoda kod ovoga patenta je ta, što vlasnici stavljaju ograničenja kod izvoza ploča i što su uslovi za plaćanja licence teški i dugogodišnji. Patent zaštićen u FNRJ. Isporučuju kompletno postrojenje. SI. 3. Šema troslojnih iverastih ploča po Novopanu |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Kakvih sve ima postupaka za proizvodnju iverastih ploča? Svi se postupci za proizvodnju iverastih ploča zovu suvi postupci, za razliku od mokrih postupaka kod proizvodnje lesonit ploča, i dijele se uglavnom na: a) postupke sa kontinuiraj učim presama i b) postupke sa etažnim presama. a) Kontinuirajuće prese: Ovih presa ima horizontalnih i vertikalnih. Pretstavnik horizontalnih kontinuirajućih presa je Bartrev-presa u Engleskoj, čiji je to izum i patent (vidi Narodni šumar br. 8 iz 1953). Predstavnik vertikalnih presa je Kreibaum, Njemačka, čiji je to izum i patent. Izvjesna kombinacija između ova dva je Chiperaft SAD. b) Etažne prese: Sa ovim presama mogu da se proizvode jednoslojne i troslojne ploče, kao i sa predprešanjem i bez toga. Posebno o nekim postupcima navešćemo slijedeće: SI. l. 1. Bartrev-presa, Engleska. Pošto je taj postupak već ranije ODisan to ćemo sada jedino istaći da ovaj postupak, prije ulaska već formiranog čilima među čelične trake koje vrše prešanje, ima predgrijavanje sa visokom frekvencom na temperaturu od oko 80° C. Ovo predgrijava |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Ime ploče Debljina mm Težina kg/cm2 Konstrukcija i obrada ploče Čvrstoća na savijanje kg/cm2 Upotreba ploča Proizvadač Vowinckel 8—25 580-600 troslojna sa finim iverjem spolja 150—200 stolarska ploča John. J. Vowinkef Miinchen Wepra 20-5 0 400—600 srednjice od iverja furnirani sa obe nema podataka stolarske i loče za vrata Werner Prase, Stuttgart strane Wirus 14—20 600 jednoslojna 150—200 ploče za srednjice i furniranje W . Ruhenstroth Gutersloh Iz ovoga se pregleda vidi, da i jednoslojne ploče imaju skoro istu primjenu, kao i troslojne i da su im po čvrstoći na savijanje ravne, a negdje i jače. Niža tabela prikazuje neke tehničke podatke za nefurnirane ploče (Klauditz): Jela Bukva Bukva-valjci debljina ploča u mm 8—16 8—16 8—16. težina gr/cm3 0,56—0,60 0,68—0,72 0,68—0,72 jačina na kidanje kg/cm2 220—240 200—230 210—240 jačina na savijanje kg/cm2 160 — 190 140—160 150- 160 upijanje vode: 24 časa u vodi % 14—16 12—16 14—17 10 dana u vlažnoj prostoriji °/0 10-1 3 9—14 9—14 držanje eksera: okomito kg/cm2 28—34 30—42 30—42 paralelno kg/cm2 10—20 20—26 20—26 Iz ovih se ispitivanja vidi da su kvalitetne osebine bukovih iverastih ploča ravne onim od jelovine, a u nekim su slučajevima i bolje (vlaga, ekseri). Prema tome može se zaključiti da vrsta drveta nije odlučujuća po kvalitet iveraste ploče. I prema dosadašnjem, jedan od odlučujućih faktora za kvalitet buduće ploče je tip sječkalice, odnosno iverja koje se proizvodi, s tim da tanko rezano iver je daje najbolju ploču, što je sasvim razumljivo, jer je nalijeganje ravne površine na ravnu površinu veoma veliko, i najveće u odnosu na druge vrste iverja. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Kolika je težina ploča od raznih vrsta drveta, kod iste čvrstine ploča (Klauditz) Dakle vidi se, da čvrstina ploče raste sa njenom težinom, odnosno sa pritiskom u presi i da je bukova ploča istih kvaliteta teža od jelove od 70 do 160 kg. po 1 m3. Ako uzmemo jednu normalno jaku ploču za izradu namještaja od recimo 250 kg/cm2, onda vidimo da bi 1 m3 takvih ploča od bukovog drveta bio za oko 100 kg teži od jelovog. Ili, da bi jedan namještaj, u koji bi se ugradio 1 m3 iverastih ploča od čistog bukovog drveta bio za 100 kg teži od jelovog. Mislim da je razlika takva da otpada i taj prigovor. Neki tehnički podaci za razne iveraste ploče (Kollmann): ime ploče Debljina mm Težina kg/m3 Konstrukcija i obrada ploče Čvrstoća na savijanje kg/cm2 Upotreba ploča Proizvođač Aicher (Behrova ploča) 8—25 580—600 troslojna sa hiepom sječkom spolja 150-200 stolarska ploča, srednjica Gebr. Aicher Rosenheim Duroplan (Behrova ploča) 8-2 8 600—650 troslojna sa lijepom sječkom spolja 240—300 stolarska građevinska Ferd. Schenk AG Maximiliansau HZ 4-6 1100-1200 jednoslojna iz talašike 455—634 građevinske zidne ploče Holzwerke Zapfendorf GMBH Zapfendorf Lino 8—19 400—600 jednoslojne sa tanko rezanim iverjem 150—200 stolarske ploče, građevne zidne ploče Wilhem Connenmann, Lehr Neoplax 6—12 680 dvoslojne, iz talašike 135 zidne ploče i ploče za prekrivanje Neoplax- Schorndorf Novopan 8—40 600 troslojna sa tankom rezanom sječkom spolja 188-253 stolarske pl. za vrata, zidne i druge ploče Siidostholz, Metz & Co, Gotingen Okal 14 800 jednoslojne sa okomitom sječkom nema podataka ploče za srednjice OttobaumMarkt Krei& Co. Bibart Rowi 10-25 580—620 troslojna sa tankom rezanom sječkom 175 stolarska ploča Rottmann, Wilhemshaven Struktoplan 8-2 2 400-430 dvoslojna sa dugom sječkom spolja 80-100 gradev. i zidna ploča Ferd. Schenk AG Maximaliansau Variante X 20 250 dvoslojna sa raznim iverjem spojla 50 građevna i zidna ploča Holzwerk H- Wilhelmni OHF Dorlar-Giessen 75 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Prema gornjem se vidi, da je iverasta ploča znatno čvršća kada je furnirana tankim furnirom i da ploča daje bolje rezultate kada je pravljena od tankog rezanog iverja nego od mljevenog. Ovu tvrdnju potkrepljuju i slijedeća ispitivanja Klauditza, o ovisnosti čvrstine ploče od vrste iverja, vrste drveta i težine: Čvrstoća ploče na savijanje kg/cm2 kod Vrsta drveta Vrsta iverja Debljina mm težine težine 0,55 gr/cm3 0,80 gr/cm3 Bor tanko rezano 0,1 290 550 Bor tanko režanj 0,3 240 450 Bor tanko aezano 0,5 170 340 Bor tanko rezano 1,0 150 290 Topola tanko rezano 0,1 270 650 . Bukva tanko rezano 0,1 140 370 Bukva rezano-furnir 0,15 — 0,3 180 Bukva valjci 0,15 — 0,3 177 400 Bukva obrubi 0,15 — 0,3 150 390 Jela obrubi 0,15 — 0,3 250 375 Topola furnir 0,15 — 0,3 280 Lan mljeveno 0,15 — 0,3 120 280 Bukva furnir 0,15 — 0,3 50 130 Jela razni otpadak 0,15 — 0.3 90 290 Prema ovim ispitivanjima se vidi da je ploča bolja, što je iverje tanje rezano; da je ploča od rezanog iverja bolja nego od mljevenog; da je ploča čvršća što je težina veća; da su ploče od raznih vrsta drveta podjednakih osebina kod istih uslova i t.d. Jedna od opravdanih primjedbi kod bukovih iverastih ploča u odnosu na jelove jeste težina. Iz ove tabele se može vidjeti kolike su razlike u težini: Čvrstoća na kg/cm2 topola Težina iveraste ploče gr/cm3 vrsta drveta jela breza bukva Sazlika u težini između bukove i jelove ploče za 1 m9 150 0,40 0,44 0,53 0,60 160 kg na 1 m3 200 0,47 0,52 0,59 0,66 140 kg na 1 m3 250 0,53 0,60 0,65 0,70 100 kg na 1 m3 300 0,59 0,66 0,70 0,75 90 kg na 1 m3 400 0,70 0,75 0,78 0,82 70 kg na 1 m3 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Kod nekih postupaka takve se ploče prethodno ubacuju u predpresu, čiji je zadatak da na hladno spresuje ploču, ukruti je i na taj način olakša ubacivanje u vruću presu. Osim toga zbijena sjecka u ploči olakšava docnije prešanje i ubrzava ga. Presa se sada lagano zatvara i lagano se podiže pritisak na odgovarajuću visinu, koji je u ovisnosti od traženog kvaliteta za buduću ploču. Pritisak se kreće od 15—25 i više kg/cm2. Vrijeme prešanja obično se određuje sa 5 minuta kao osnovno vrijeme, plus Vi minute za svaki milimetar debljine ploče. Tako na primjer za 20 mm debelu ploču uzima se 5 minuta kao osnovno vrijeme, plus 10 minuta za 20 mm debljine; u svemu 15 minuta. Tome treba dodati vrijeme potrebno za ubacivanje ploča u presu, za njezino zatvaranje, otvaranje i pražnjenje, tako da se računa ciklus prešanja u prosjeku 20 minuta, po čemu se obično određuje i kapacitet prese, odnosno postrojenja. Lijepljenje se vrši pomoću sintetskog ljepila, pod utjecajem temperature i vlage, u određenom trajanju i pod određenim pritiskom kada ljepilo prodre i do onih dijelova koji su slučajno ostali nenakvašeni. f) U daljnjem završnom postupku ploče se obrezuju na standardne dimenzije, ostave da odleže nekoliko dana da bi se završila polimerizacija, zatim bruse i otpremaju u magazin, čime se proces proizvodnje završava. Tako proizvedene iveraste ploče imaju razne osebine. Neke od njih po Klauditz-u pokazuju slijedeće: Svojstva iverastih ploča prije i nakon fumiranja: N e f u r n i r a n o sred n j i c e Vrsta drveta vrsta iverja sortiment deb. mm Težina gr/cm3 čvrstina kg/cma Bor obrubi rezano 0,2 ´ 0,47 171 Bukva fur. otpadak rezano 0´2 0,45 170 Bukva valjci rezano 0,2 0,49 142 Bukva razni otpaci mljeveno 1-2 mm 0,51 59 Furnirano Vrsta drveta Vrsta furnira mm Debljina ploče mm Težina g/cm3 čvrstina kg/cm2 Bor bukva 16 0,53 436 Bukva 0,2 16 0,51 328 Bukva 0,2 18 0,56 229 Bukva hrast 0,5 19 0,55 180 7a |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Jedna tona iverastih ploča u Njemačkoj se prodaje od 500—700 DM, računato po 150 din. za 1 DM to daje od 75 do 105.000 dinara za 1 tonu, ili u prosjeku 600 DM X 150 din. daje 90.000 dinara. Ako računamo da je 1 m3 teži u prosjeku 600 kg. onda 1 m3 stoji u prodaji na veliko (ab Werk) oko 54.000 dinara. Takva cijena nama itekako odgovara, jer su troškovi proizvodnje iverastih ploča znatno jeftiniji (kako ćemo kasnije vidjeti). Međutim, ovo istovremeno znači da se treba pozabaviti kako cijenom tako i proizvodnjom sintetskih ljepila kod nas, pošto dosada nemamo nijedne specijalizovane tvornice ljepila, ma da su.potrebe svakoga dana sve veće i ma da ćemo biti deficitarni i u ovoj vrsti proizvodna, čim se počnu dizati tvornice iverastih ploča. Ali i pod uslovom da se sintetsko ljepilo uvozi u prvo vrijeme, troškovi proizvodnje bili bi tada daleko niži, nego što je to slučaj, kada kupujemo naše ljepilo. Tako na primjer sintetsko ljepilo jače koncentracije iz Italije i Holandije stoji franco tvornica 188 dinara za 1 kg odnosno 18.800 dinara za 1 tonu, (sa svim faktorima i koeficijentima), u odnosu na 300.000 dinara za 1 tonu našeg ljepila. U slučaju pak nabavke inostranog ljepila u tankovima od po 5—10.000 kg. ljepilo bi bilo još jeftinije.´ Stoga u našim analizama treba raščlaniti i ovo pitanje i iznijeti koliko »Chromos« na primjer troši deviza za nabavku sirovine za proizvodnju karbamidnih ljepila, odnosno pokazati koliko je stvarna ušteda deviza kupovinom domaćeg ljepila i kolika je njegova akumulacija, u odnosu recimo na akumulaciju kod iverastih ploča. Takva bi analiza pokazala da »Chromos« ostvaruje na 1 tonu ljepila akumulaciju od oko 100.000 dinara, dok ta ista tona ljepila ugrađena u iveraste ploče daje akumulaciju od 650.000 dinara ma da je ljepilo glavna i najveća stavka u proizvodnim troškovima kod iverastih ploča. Kod projektovanja ovih pogona, treba još reći i ovo: Kod nas ima veoma mnogo pogona (pilane, šper ploče, namještaj i t. d.) kod kojih nastaje veliki drvni otpadak i koji bi trebalo prvenstveno iskoristiti, i na kojim bi mjestima prvenstveno trebalo podizati postrojenja za proizvodnju iverastih ploča, prije nego što se takva postrojenja podignu kao samostalni pogoni. Prednosti Ako podižemo pogone iverastih ploča uz već postojeće pilane, šper ploče i t. d. onda obično imamo već gotov energetski dio i za nove potrebe u pari, ili se isti može povećati sa manjim rekonstrukcijama, što je svakako jeftinije od novoga energetskoga dijela. Osim toga, to su sve pogoni koji imaju po neku pogodnu prostoriju, koja uz izvjesne adaptacije može da se iskoristi i kao magazin za gotove proizvode. Takva već uvedena industrija ima i svoju upravno prodajnu režiju4 tako da bi se prodaja i režija za iveraste ploče svela na najmanju mjeru. U takvim slučajevima je i za sirovinu koja stoji na raspoloženju, već plaćena sva akumulacija, kao i sirovina sama, pa je njena cijena |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Zbog svega toga iveraste su ploče našle svoju veliku primjenu u mnogim zemljama u inostranstvu i za posljednjih nekoliko godina doživjele su veoma visoku proizvodnju: Proizvodnja drvenih ploča u Zap. Njemačkoj: u tonama godina šper ploče lesonit ploče iveraste ploče 1950 556.000 nema podataka 4.400 1961 563.000 185.000 26.000 1952 419.000 159.000 47.800 1953 452.000 120.000 69.000 1954 630.000 153.000 96.000 1955 ocjena 120.000 U Engleskoj se proizvodi oko 46.000 t. godišnje U Švicarskoj se proizvodi oko 48.000 t. godišnje U Francuskoj se proizvodi oko 64.000 t. godišnje U SAD nema podataka. Iz ovoga se pregleda vidi da se šper ploče održavaju na dosta visokom nivou i da se njihova proizvodnja povećava. Da lesonit ploče stagniraju i da se njihova proizvodnja umanjuje, te da od 1950. god. u Njemačkoj nije podignut nijedan novi pogon lesonita, za koje smo vrijeme mi podigli dva i oba se nalaze u priličnim proizvodnim i prodajnim poteškoćama. Da se proizvodnja iverastih ploča iz godine u godinu stalno povećava, do te mjere da u Njemačkoj skoro uopšte više nema drvnih otpadaka i da oni od nas traže da im isporučimo drvni otpadak za ovu vrstu proizvodnje, kako za snabdjevanje dosada već izgrađenih tvornica, tako i za nove koje podižu. (U Njemačkoj danas već radi 36 tvornica iverastih ploča). Evo jedne grube njemačke kalkulacije po Klauditzu iz 1955 g.: 1 tona drvnog otpatka u Njemačkoj stoji 100´—220 DM, ili u prosjeku 160 DM. Ako računamo 1 DM po 150 dinara, onda sirovina iznosi 1.200 kg X 150.— din = 24.000.— din 1 tona ljepila 100%-tnog stoji u Njemačkoj 1.300 DM. Ako računamo sa 8°/o u prosjeku za 1 tonu iverastih ploča, onda to iznosi 104 DM = 150 dinara, daje 15.600.— din Ili ukupno drvo i ljepilo = 39.600.— din za 1 tonu ploča. Drvo učestvuje sa 62°/o a ljepilo sa 3*S°/o u ovim troškovima. Kako stoji stvar kod nas: 1 tona drvnog otpatka računata sa 7.— din odnosno 1.200 X 7.— din daje 8.400.— din 1 tona ljepila 60%-tnog kod nas 300.000.— din za 1 tonu iverastih ploča potrebno je 8°/o ljepila 100%-tnog u prosjeku, pa imamo 96 kg X 300.— daje za 1 tonu 28.800— din Ukupni troškovi drveta i ljepila = 37.200.— din kod čega su troškovi sirovine oko 23%, a troškovi ljepila oko 77%, prema 62% za drvo i 38% za ljepilo u Njemačkoj. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 6 <-- 6 --> PDF |
debelim slijepim furnirom, u vrućoj presi, pomoću sintetskih ili drugih ljepila, uz odgovarajuću vlagu, temperaturu i pritisak. Za proizvodnju panel ploča potrebno je da se raspolaže letvama, letvicama i rezanom građom, bez čvorova. Ili se čvorovita mjesta izbacuju. Ova vrsta proizvodnje ima veoma nizak postotak iskorišćenja sirovine — to jest rezane građe, koja već kao takva predstavlja dosta tražen i deficitaran artikal, da bi je trebalo forsirati. Stoga je iverasta ploča, koja u potpunosti može da zamijeni panel ploču, doživjela za relativno veoma kratko vrijeme, nagli porast u proizvodnji. Kakva je razlika između ovih ploča? Panel ploče za svoju sirovinu uslovljavaju drvni sortiment u obliku letava, dasaka i slično odbačenim i nestandardizovanih. Kako ovoga asortimana obično nema dovoljno da zadovolji jedan normalan kapacitet, to se koristi i jelova rezana građa, kao deficitaran artikal, i to ona bolja. Panel ploča je proizvod koji odlično odgovara za proizvodnju namještaja, ma da na malo većim površinama »radi« i nikada nije u potpunosti »mirna«. Njena upotrebna sposobnost ograničava se uglavnom na tu proizvodnju uz manja oblaganja jer je veoma skupa (1 m3 stoji 75—85.000 dinara). Iskorištenje sirovine nije veće od 30°/o i uslovljava furniranje prvo debelim slijepim furnirom, da bi se osposobila za furniranje tankim plemenitim furnirom. Sama pak proizvodnja nije komplikovana. Lesonit kod nas troši zasada celulozno drvo i kako mi nemamo još izdiferencirano celulozno drvo i drvo za lesonit ploče, to se isto drvo troši za obe vrste proizvodnje, tako da jedna proizvodnja ugrožava drugu. Upotreba lesonit ploča, u odnosu na njenu malu debljinu, čvrstoću i ostale osebine, ograničena je na neke dijelove namještaja, za oblaganja, izolacije, patosne ploče, ukoliko su naročito dobroga kvaliteta, sa cijenom od 80—85.000 dinara za 1 m3. Iveraste ploče su proizvod ravan panel pločama kada je u pitanju izrada namještaja i još bolji, jer ne »rade« ni na većim površinama, a za sirovinu upotrebljuju otpatke od svake vrste drveta. Nije ih potrebno prethodno furnirati debelim slijepim furnirom, pa tek onda plemenitim, nego odmah tankim 0,5—0,8 mm plemenitim furnirom, što znatno pojeftinjuje proizvode. One se sa uspjehom mogu upotrebiti za proizvodnju vrata, kao specijalno pogodne, zatim za oblaganja, za montažne kuće, za međuzidove i kao izolacija i kao manje nosivi zid, za osobne vagone svih vrsta, za tramvaje, autobuse i t. d. po cijeni koja je veoma povoljna, sve i kod veoma skupog ljepila kod nas: oko 40.000 dinara za 1 m3. Na primjer mađarski paviljon na Zagrebačkom velesajmu u cijelosti je izgrađen od iverastih ploča. 68 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Dok je za proizvodnju lesonit ploča drvo ravno kvaliteti celuloznog drveta (mi još nemamo izdiferencirano drvo za lesonit i celulozu), dotle je za proizvodnju iverastih ploča sposoban svaki asortiman, sve do truleži (ali ne i trulo), t. j . niži kvalitet. Zahtjevi u pogledu veličine i vrste drveta za proizvodnju iverastih ploča također su povoljni, jer se može da koristi svaki drvni otpadak bez obzira na veličinu i t. d. Praktično, u iveraste ploče može da se ugradi svaka vrsta drveta i svaki asortiman otpadaka sve do truleži, to jest sve do izvjesnog stepena čvrstoće drveta kao ivera-a, ne kao vlakna pa prema tome u obzir dolaze sve vrste drveta i svaki drvni otpadak, bilo šumski, bilo iz raznih vidova proizvodnje kod obrade drveta i t. d. (pilanski otpadak, drvna talašika, otpadak kod ljuštenja celuloznog drveta, otpadak od proizvodnje šper ploča i furnira, otpadak iz proizvodnje namještaja i t. d.) U izvjesnom se procentu može da ikorištava i piljevina, što međutim nije preporučljivo u većoj količini, jer piljevina na jednoj strani traži više ljepila, a na drugoj ne daje ploču odgovarajućih kvaliteta, kao kada se proizvodi bez primjese piljevine. Prema tome, u odnosu na raspoloživu sirovinu, na naše potrebe i mogućnosti, iverasta ploča predstavlja veoma poželjan proizvod, koji treba forsirati na širokom frontu, tim prije, što su investicije za ovu vrstu proizvodnje neuporedivo niže od investicija recimo za lesonit i celulozu, i što su mogućnosti domaće mašinogradnje za izgradnju kompletnog ovakvog postrojenja zaista realne. Što su to lesonit ploče (Faserplatten)? Lesonit ploče su proizvod dobiven u mokrom postupku od drvenih vlakanaca isprepletenih i slijepljenih međusobno, pomoću sintetskog ljepila u vrućoj presi, uz odgovarajući pritisak, vlagu i temperaturu. Da bi se dobila dobra lesonit ploča, potrebno je da se stvore najpovoljniji uslovi u toku cijelog procesa, a specijalno kod obaranja i prešanja, pa i kod završne i definitivne obrade ploča, jer griješke koje nastaju u bilo kojoj fazi proizvodnje, štetno utječu na kvalitet konačnog proizvoda. Stoga ova vrsta proizvodnje, pored kvalitetnije sirovine nego za izradu iverastih ploča, uslovljava postizanje optimalnih uslova u svakoj fazi procesa proizvodnje i neprestanu kćntrolu tih uslova sve do otpreme gotove ploče, što je čini komplikovanom i teško osvojivom za naše uslove i prilike. Ova je proizvodnja čak komplikovanija i od proizvodnje celuloze, ma da proizvodi nisu tako traženi i cijenjeni i ma da uslovljava skoro istu sirovinu. Šta su to panel ploče (Tischlerplatten)? Panel ploče su proizvod dobiven od jelovih uskih i tankih drvenih letvica, međusobno spojenih ili slijepljenih, prekrivenih sa obe strane 67 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Tako imamo sječkalice koje režu drvo tangencijalno, a druge radi jalno. Imamo mlinova, koji prvo razbijaju drvni otpadak koji sječkalica nije izrezala, ili koji nije potrebno rezati na sječkalici, pa ga onda sa melju na odgovarajuću finoću. Ili razbijeno iver je u desintegratoru melju i sitne i t. d. Kraj toga treba znati da je najbolji kvalitet one iveraste ploče, koji u sebi ima najviše ili odgovarajući dio rezanih tankih listića zatim onaj u kombinaciji sa rezanom i mljevenom sječkom, pa onaj samo sa mljevenom sječkom i najzad onaj kod koga je iver je razbijeno samo u desintegratoru. Takvu je ploču vjerovatno potrebno prvo furnirati sa 1,5 do 2,5 mm debelim slijepim furnirom, pa tek onda sa plemenitim furnirom. Manji proizvodni roškovi u tom slučaju povećavaju se furniranjem slijepim furnirom. b) Sušenje iverja, vrši se u raznim sušarama na vlagu od 5—7°/o. Kod raznih tipova proizvodnje nalaze se i razne sušare. Tako imamo doboš sušara, turbinskih i etažnih sušara. Svaka od ovih sušara udovoljava postavljenim uslovima i suši sječku na odgovarajuću vlagu. Ali nam ipak kao najjeftinije i najpraktičnije izgledaju doboš sušare, koje ne postavljaju prevelike uslove ni pred proizvođača ploča ni pred proizvođaša sušare. Otprema mokre i suve sječke vrši se pomoću transportera, ili pneumatski u silose i na određena mjesta gdje je potrebna. c) Miješanje sa ljepilom, vrši se u naročitim uređajima za miješanje i mjerenje iver ja, bilo pomoću kompresora i duvalica, bilo pomoću raznih raspršivača, jer je svrha da se dobije ljepilo u što tanjem mlazu, ili u obliku raspršenih sitnih kapljica, da što bolje nakvasi iverje. Iverje koja je osušena na odgovarajući postotak vlage, dovodi se do silosa, a iz ovoga u mješač ljepila pošto se prethodno očisti od prašine i najsitnijih komadića piljevine. Kada je iverje nakvašeno sa ljepilom, vrši se: d) Formiranje ploča u jednoslojne ili troslojne ploče. 1. Jednoslojne ploče formiraju se iz jednoga bunkera ili silosa u koji se dovodi sjecka natopljena ljepilom, izvagana za jednu ploču ili kontinuirano, neizmjerena, pa se docnije mjeri pomoću obične vage, diretno vezane za prekidač motora. Ispod toga uređaja nalazi se stol na kome se vrši formiranje i nabijanje iver ja u ploču. 2. Troslojne ploče formiraju se pomoću 2 ili 3 bunkera u koje se dovodi posebno iverje za spoljne, a posebno za srednje slojeve. To jest u jednom ili dva bunkera nalazi se iverje za spoljne i uvijek samo u jednom ono za srednje slojeve. Iverje se dovodi pomiješano sa ljepilom za jednu ili više ploča, i formira se na stolu za formiranje ploča na taj način, da se prvo razastre spoljni sloj (recimo donji), na taj se sloj nabaci srednji sloj, pa onda gornji sloj. Iverje se mjeri posebno za svaki sloj, ili jedanput za sva tri sloja. e) Prešanje ploča. Kada je formiran potreban broj ploča za određeni broj etaža u presi, ploče se ubacuju u vruću hidrauličnu presu, ručno ili automatski. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 9 <-- 9 --> PDF |
stvar samoga preduzeća: da li želi da u izvjesnoj mjeri rastereti dosadašnju proizvodnju, ili da cijelu akumulaciju izrazi kod novoga pogona i t. d. jer 7.000 dinara za 1 tonu otpadaka, raznog asortimana je visoka cijena, ma da je proizvodnja i tada rentabilna. Prema tome iveraste ploče treba kod nas forsirati, jer one troše manje vrijednu sirovinu za visokovrijedan proizvod, sa veoma širokim upotrebnim mogućnostima, a uz to su i investiciono i proizvodno nekoliko puta jeftinije od lesonit ploča i celuloze. Kakav je postupak kod proizvodnje iverastih ploča? Kod ove vrste proizvodnje razlikujemo uglavnom trošiojne i jednoslojne ploče. Troslojne su one koje na svojim spoljnim stranama imaju iver je "bolje kvalitete, manje više ravnomjerno izrezano u provougaonom ili romboidnom obliku, lijepo na površinama poredano, tako da se dobije izgled lijepe drvne strukture. Te ploče uslovljavaju jedan manji dio dobre sirovine (iz ogrevnog se drveta uvijek može izvaditi 15—20% dobre sirovine) za gornje slojeve. Ta ploča međutim, predstavlja gotovu obrađenu površinu, koja se može polirati i kao takva ugraditi u namještaj i za druge svrhe. Osim ovakvih trošiojnih ploča ima i drugih, kod kojih se na površine polaže dobro usitnjeni sloj iverja, da površina bude što ravnija i sposobna za furniranje direktno tankim plemenitim furnirom. Ovakve pak ploče u svojim srednjim slojevima imaju grublje iverje, razne veličine i formata. Jednoslojne su ploče one, kod kojih je iverje jednako u cijeloj ploči i kod kojih nema posebne obrade i tretiranja spoljnih slojeva. Obe vrste ploča međutim, moraju da se bruse, jer površina nikad nije idealno ravna. Međutim, moje je mišljenje, da nema svrhe proizvoditi troslojne ploče ni ujednom drugom slučaju, osim u slučaju kada se na spoljne slojeve polaže fino izrezano iverje, tako da ploča pokazuje drvnu strukturu kao da je marmorirana i da se kao takva — bez fumiranja — može upotrebiti kod izrade namještaja i drugih potreba. Jednoslojna se ploča, kada je dobro izbrušena, može sasvim dobro furnirati direktno tankim furnirom i nije potrebno prethodno da se furnira slijepim furnirom, osim kod nekih postupaka (Okal). U slučaju kada nastanu manje šupljine na ploči one se popune sa ljepilom prilikom furniranja i tako poravnaju, bez opasnosti za kasnije uvijanje tankog furnira. Dakle, postupak kod proizvodnje iverastih ploča bio bi slijedeći: a) Usitnjavanje drveta, vrši se pomoću sječkalice, mlinova, dezintegratora i t. d. raznih vrsta i tipova. Svrha je ovih mašina da drvo razne veličine, vrste i kvalitete, izreže u tanke i kvadratične listiće, da ga samelje na odgovarajuću granulaciju, da ga razbije na sitno iverje i t. d. Drugim riječima, drvo je potrebno usitniti u iverje razne vrste, što je u ovisnosti od vrste ploče i kvalitete koji se želi da proizvede. Od sječkalice, odnosno od usitnjavanja ovisi budući kvalitet ploče. 71 |