DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 11     <-- 11 -->        PDF

sječe to se prirodno povećavanje areala jele vrši stalno, bez prekida. Osim
toga smjesi bukve i jele uzgojno više odgovara preborno gospodarenje. U
čistim bukovim šumama na najvišim položajima Žumberačke gore uvodi
se također preborno gospodarenje radi zaštite tla, jer je tu početak hrvatskog
Krša, i jer su nadmorska visina i klimatske prilike povoljne za uzgoj
jele, koja se u te šume i unosi. Površina prebornih šuma u ovoj oblasti
zauzima površinu od 13.439 ha ili 1,9% od ukupne površine oblasti.


Oblast prebornih šuma. Ova oblast, koja zahvaća suvisli prostor visokog
Krša od slovenske do dalmatinske granice, je također vrlo značajna sa
svojim šumskim zajednicama, u kojima prevladavaju bukva, jela i smreka.
U njoj je na vapnenoj i dolomitnoj podlozi najvažnija i najjača zastupana
asocijacija bazifilno — neutrofilne hrv. bukove šume (Fagetum croaticum
Horv.). Ona se prema visinskom rasprostranjen ju dijeli na tri važne subasocijacije:
brdsku bukovu šumu (Fagetum montanum), šumu bukve i jele
(Fagetum abietetosum), pretplaninsku bukovu šumu (Fagetum subalpinum).
Na primorskoj strani dolazi mjestimično na visini brdske bukove
šume, a mjesto te šume, subasocijacija primorske bukove šume (Fagetum
seslerietosum autumnalis). U visini bukve i jele te pretplaninske bukve na
vrlo kamenitim stranama dolazi pretplaninska šuma jele i smreke (Abieto-
Piceetum calamagrostidis Horv.) kao i gorska šuma smreke (Piceetum
croaticum montanum Horv.), a u hladnim dubljim vrtačama predplaninska
šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv.). Na silikatnim tlima
dolaze acidofilne šume bukve i rebrače (Fageto-Blechnetum Horv.). U Velebitu,
M. Kapeli i Lič. Plješivici dolaze oaze crnog i običnog bora.


U ovim zajednicama, radi njihove zaštitne uloge u ovom prostoru,
jedino je ispravno i racionalno gospodarenje sa prebornom sječom, koja je
podešena prema vrsti zajednice.


U tu su oblast uključeni, kao enklave, manji ili veći prostori, u kojima
dolaze, po rubovima gospod. jedinica, na najnižem dijelu pojasa gorske bukove
šume, od prekomjerne sječe i paše degradirane šume bukve, a u još
nižim dijelovima (Ličko Sredogorje), u cijelim gospodar, jedinicama, isto
takve šume i šikare vrsta drveća, zastupanih u zajednicama kitnjaka i
običnog graba te medunca i crnog graba. Ovakvih šuma ima 106.227 ha ili
23,3% od površine cijele oblasti, koja ima 456.791 ha. U ovim degradiranim
šumama i šikarama imaju se provoditi meliorativni zahvati u cilju
njihovog postepenog pretvaranja u visoke preborne ili jednodobne šume.
Vrsta sječe ovdje zavisi od pojedinih faza ove konverzije.


Oblast primorskih šuma. Ova oblast zahvaća priobalne i otočne šume
Hrvatskog primorja od Piranskog do Kotorskog zaljeva. Ona je značajna
po zajednicama sredozemnih i polusredozeminh šuma. U prvom redu tu
je pojas sredozemnih zimzelenih šuma, koji uglavnom zahvaća otoke i usku
prugu dalmatinske obale. U tom se pojasu nalaze zajednice zimzelenih
listača: šuma crnike (Quercetum ilicis Br.-Bl.) i njena regresivna sukcesija
makija, zatim zajednice četinjača: šuma alepskog bora (Pinus halepensis),
koju obično prati makija kao donja etaža, te u višim polažajima šuma dalmatinskog
crnog bora (Pinetum dalmaticae Horv.). Iznad ovog pojasa dolaze,
uglavnom na kopnenoj strani, pojas polusredozemnih listopadnih zajednica,
većinom degradiranih šumica i šikara, i to najviše rasprostranjene


253: