DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Samo preko sopstvenih istraživanja moći će se izbeći korišćenje stranih podataka, koji obično ne odgovaraju našim uslovima. Jer, naprimer, niti je bilo koje stanište Srbije istovetno sa nekim u Srednjoj Evropi, niti je samim tim bilo koji ekotip našeg kitnjaka ili bukve istovetan sa nekim iz Srednje Evrope. U tom smislu s pravom je istaknuto da: »Mogućnost korisnog prenošenja tuđih iskustava malo je u kojoj oblasti toliko ograničena kao u biološkim granama šumarstva« (J o v a n o v i ć, 1950). U ovom radu dati su izvesni podaci o plodu sladuna (Quercus conferta Kit.). Za razliku od lužnjaka, kitnjaka i nekih drugih hrastova sa širim arealom (medunac, česvina), o kojima u stranoj, pa i našoj, literaturi nalazimo brojne podatke o taksonomskim, horološkim, ekološkim i biološkim karakteristikama (koliko su ti strani podaci upotrebljivi rečeno je gore) — sladun je daleko slabije obrađen i poznat. Međutim, za našu zemlju, naročito za njene istočne delove, sladun je jedan od najvažnijih vrsta. To se najbolje vidi iz činjenice da je sladun jedan od edifikatora, dominantnih vrsta u sinuziji najvišeg sprata, u klimatogenoj (klimazonalnoj) šumi sladuna — cera (Quercetum confertae-cerris R u d.). U novije vreme H o rva t je izdvojio posebnu svezu sladunovih šuma u krajevima Balkanskog Poluostrva sa jakim crtama kontinentalne klime: Quercion confer tae Horvat . Biljnogeografski značaj sladuna posebno je istaknut u jednom ranijem radu; ovde se može samo napomenuti da je sladun pre intenzivnih seča i devastacije šuma u Srbiji, bio jedna od njenih najrasprostranjenijih vrsta (Jovanović, 1954). SI. ´ br. 2. Stablo sladuna (Q conferta K i t.) u okolini Loznice, br. 3. Prsni prečnik 1,05 m. (Foto Dr B. J.) S obzirom na sprovođenje veštačkog pošumljavanja, kao i prirodnog, generativnog obnavljanja šuma kod nas, naročito u Srbiji, potrebno je imati podatke o plodu sladuna sa naših staništa. Pri tome nije dovoljno |