DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 78 <-- 78 --> PDF |
VIII. Predvidjeti obaveznu suradnju šumarskih organa kod sastavljanja i odobravanja investicionih programa i projekata za hidromelioracije, koje tangiraju šumska zemljišta. IX. Uskladiti uzgajanje divljači sa šumskom privredom u cilju osiguranja šumske proizvodnje, te pri tome voditi računa o neophodnim koristima jedne i druge grane. Predvidjeti odgovarajuće propise o Općem zakonu o lovu, odnosno u Zakonu o šumama. X. Propise Fonda za unapređenje šumarstva (FUŠ) izmijeniti i dopuniti naročito za trošenje sredstava za zaštitu šuma i za propagandu zaštite uopće. XI. Sadašnju statističku službu o zaštiti šuma potrebno je srediti, unificirati, te odstraniti birokratski paralelizam. Tako na primjer se sada isti podaci traže na različitim obrascima po liniji: Zavoda za statistiku, Zavoda za plan, Uprave za zaštitu bilja i t. d. ZAKLJUČCI 80. godišnje skupštine Šumarskog društva Hrvatske Osamdeseta godišnja skupština Šumarskog društva Hrvatske, održana 30. V. 1959. u Osijeku, nakon diskusije donosi slijedeće zaključke, koji treba da posluže kao smjernice za rad novom Upravnom odboru: 1. U smislu zaključaka prošlogodišnje skupštine, ponovno se u prvom redu naglašava važnost izvršavanja zadataka, postavljeneih u perspektivnom planu razvoja šumarstva i drvne industrije. U tu svrhu Društvo treba da putem pododbora i klubova provede analizu o izvršenju Plana, da se utvrde učinjeni propusti i njihove posljedice, kao i da se uoče zadaci, koji su pred Društvom i operativom. Na temelju analize treba donijeti preporuke, kako da se zaostaci nadoknade i novi zadaci što uspješnije realiziraju. 2. Naše šumarstvo nalazi se na velikoj i odlučnoj prekretnici. Ulazimo u fazu osnivanja šumskih plantaža sa brzorastućim vrstama listača i četinjača. Postavlja se 20-godišnji perspektivni plan plantažnog uzgoja vrsta drveća brzog rasta. Obzirom na količinu po površini i broju vrsta, Jugoslavija preuzima inicijativu u masovnom podizanju umjetnih šuma i u savremenoj lignikulturi. Šumarsko društvo Hrvatske treba također, da se založi za pravilno planiranje i potpuno izvršavanje postavljenog plana, da ovom akcijom postignemo cilj naprednog šumarstva: intenzivnom obradom zemljišta i uzgojem odgovarajućih vrsta drveća postići u minimalnom vremenskom razdoblju najveće moguće prinose u drvnim sortimentima, koji su današnjem društvu najpotrebniji. Osim nastojanja za povećanjem prirasta po količini, moraju se uložiti napori i za kvalitativno povišenje prirasta. Velike površine degradiranih sastojina na dobrim zemljištima treba putem konverzija osposobiti za produkciju kvalitetne drvne mase. 3. Dosadašnja suradnja Upravnog odbora društva i Sekretarijata za šumarstvo nije bila dovoljna i Društvo mora biti u tom. pravcu aktivnije, t. j . treba nastojati da si osvoji pozicije, koje mu pripadaju, kako se ne bi ni jedno važnije pitanje iz oblasti šumarstva i industrijske prerade drveta riješavalo mimo Društva i bez njegovog aktivnog učešća. Klubovi treba da budu takovi inicijatori na svom području, a Društvo u pitanjima, koja su od interesa za šumarstvo i industrijsku preradu drveta čitave Republike. 4. Stručno uzdizanje članova Društva neophodno je potrebno u današnjim uslovima dinamike razvoja šumarstva kao nauke i privredne grane. U tu svrhu pozdravlja se inicijativa Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, da putem specijalnih tečajeva upoznaje šumarske stručnjake iz operative s najnovijim dostignućima nauke. Isto tako se pozdravlja akcija Instituta za šumarska i lovna istraživanja, koji putem posebnih »Obavijesti«, instruktaža i predavanja na samom terenu, upoznaje članove Društva s rezultatima istraživanja u oblasti šumarstva i to s najaktuelnijim problemima, koji se postavljaju pred operativu. Pored stručnog uzdizanja ne smije se zanemariti ni političko-ideološko i političkoekonomsko izgrađivanje kadrova, jer samo onaj stručnjak, koji je potpuno upućen u političko-ekonomske osnove socijalizma, može s razumijevanjem rješavati sve probleme, koji mu se postavljaju u struci. U tu svrhu Društvo bi trebalo djelovati i na sindikalne podružnice, u koje su njegovi članovi prema radnim mjestima učlanjeni, da se što više aktiviraju u cilju ideološkog i političko-ekonomskog uzdizanja kadrova. Treba pojačati i suradnju sa Društvom lugara i pomoći lugarskom osoblju, da zauzme odgovarajuće mjesto ne samo kod izvršavanja zadataka, nego i u davanju inicijative za rješavanje pojedinih pitanja. Treba nastojati da lugari budu aktivnije angažirani u procesu šumske proizvodnje. 5. Dio društvenih članova, koji rade u industrijskoj preradi drveta, bio je u posljednje vrijeme prilično neaktivan u društvenom radu, pa je potrebno, da se ta pasivnost ukloni. S tim u vezi izmijenjena su i društvena pravila, prema kojima se pro244 |