DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 61 <-- 61 --> PDF |
v r i ć, direktor Instituta za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, dr. A1 b e Urbanovski, Savezna uprava za plan, predstavnik Sindikata drvodjelskih radnika i drugi gosti. Predsjednik Saveza ing. R a j i c a D j e- k i ć otvorio je Plenum nakon čega se prešlo na prvu točku dnevnog reda. Referat je bio napisan, pa su referenti dr. Urbanovski i dr. D. Oreščanin izložili ukratko usmeno sadržaj referata. Radi važnog i aktuelnog sadržaja ovih referata donosimo ukratko najvažnije djelove. Među stručnjacima postoji različito mišljenje o šumskom fondu naše zemlje Jedni misle da je on nizak i »nenormalan«, a drugi da je on u odnosu na evropske prorijeđene šume još uvijek u dobrom stanju. Iz ovoga proizlaze i 2 koncepcije o perspektivi industrije drveta. Jedna računa sa teškoćama u bilansu drveta i ograničenim mogućnostima, a druga predviđa nesmetano podmirenje unutarnjih potreba i pojačanje izvoza industrijskih produkata na bazi drvne industrije. Predpostavlja se na temelju nekih podataka da je današnja stvarna zaliha (bez šikara) cea 950 mil. m3, a očuvanih šuma 850 mil. m3. Prema ovim podacima godišnje sječine mogle bi se proširiti od 19,4 mil. m3 u 1959. godini na 22-23 mil. m3 bruto mase. S obzirom na obim sječa od 22,5 mil. m3, može se računati sa promjenom današnje strukture šumske proizvodnje u pravcu većeg učešća »tankog« drveta, pa je potrebno razraditi jasnu perspektivu primarne industrije drveta, koja se sve više orijentira na transformaciju drvne materije (ploče) i kemijsku ili polukemijsku preradu (drvenjača, celuloza). U perspektivi će učešće i apsol. masa ind. drva, pored obima sječa, ovisiti o razvoju kapaciteta za preradu lišćarskog drveta i brzine kojom će se »ogrjevno« drvo osloba đati iz zone lične u korist zone reproduk cione potrošnje. Današnje nisko učešće industrijskog drva u šumskoj proizvodnji, posljedica je, u pr vom redu, neprilagođenosti primarne (me haničke i kemijske) industrije sirovinskoj bazi. U 1965. godini indeks porasta indu strijskog drveta treba da bude 137 za me haničko, 181 kemijsko i 191 za celulozno drvo. Pod uslovom većih i strukturno ade kvatnih investicija u industriju predviđe nim sječinama mogla bi se realizirati i ve ća drvna masa za industrijsku preradu. Treba imati u vidu također da će se u periodu iza 1965. godine početi i ostvarivati prinosi od planom predviđenih plantaža brzorastućih vrsta. Iako će prirodne šume biti i dalje glavni izvor šumske proizvodnje moraju se stvarati novi resursi drveta. Prvim planom predviđa se do 1980. godine podići 1,20 mil. ha plantaža odnosno intenzivnih šum. kultura. Za to bi trebalo investirati u tome periodu 200 milijardi dinara, (za prirodne šume 450 milijardi). Ovi zadaci iziskuju i niz mjera koje tre-r ba prethodno provesti: — donošenje saveznog i republičkih Zakona o šumama; — organizaciono sređenje šumarstva i reguliranje njegovih organizaciono-upravnih i ekonomskih odnosa sa industrijom drveta; — jačanje funkcije šumarskih inspekcija i društvenog nadzora; — izraditi program dugoročnog razvoja šumske i drvno industrijske proizvodnje kao jedinstvenog lanca nacionalne privrede; — provesti administrativne mjere štednje i zamjene drveta; — izradit; program naučno istraživačkog rada i sistema specijalizacije. U drvnoj industriji postoji problem modernizacije proizvodnje poboljšanja kvalitete i produktivnosti rada. Treba se preorjentirati u proizvodnji na ambalažu iz kartona, na ambalažu od lišćara, lesonita i šperploča. U proizvodnji celuloze od značenja je upotreba lišćarske sirovine. Zato je potrebno iznaći nove tehnološke procese. U planu se predviđa opadanje učešća primarnih proizvoda nižeg stepena obrade u korist onih višeg stepena i finalnih proizvoda. U daljnjem radu Plenum je raspravljao o organizaciji i planu naučno istraživačkog rada, investicionom programu u šumarstvu i drvnoj industriji, šum. terminologiji i polaganju stručnih ispita inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Radi informiranja naših čitaoca donosimo u cijelosti prijedlog o polaganju tih ispita, koji je izradilo Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije NR Bosne i Hercegovine. Osnovi na kolima bi trebali da počivaju stručni ispiti inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Plenum D. I. T. — šumara BiH na svome sastanku održanom u februaru 1958. godine razmotrio je problem programa stručnih ispita inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Kao baza za ovu diskusiju poslužio je referat prof. ing. V. Matica. (Referat je štampan u Narodnom šumaru broj 1—3 iz 1958.). 403 |