DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Pri tome treba voditi računa i o karakteru i zahtjevima pojedinih šumskih vrsta. Kao gruba orijentacija za kulture i plantaže navedena je količina od 1000 do 1300 kg/ha svih triju vrsta gnojiva (NPK). To je startna gnojidba koju treba ponoviti, kad npr. foliama dijagnoza ili analiza tla pokaže, da je sa.držaj hranjiva u tlu opao. S obzirom na sadašnja iskustva, kalijuma se obično najmanje dodaje, o čemu u svakom pojedinom slučaju treba da odluči analiza tla ili analiza lišća. Spomenute količine su znatno veće od onih koje zahtijevaju kulture ili plantaže. Prema tome, kako navodi autor, trebalo bi usvojiti kao pravilo, dobru ishranu sadnice već u rasadniku, uz intenzivnu primjenu gnojiva, a zatim dalje nastaviti s odgovarajućom gnojidbom u kulturi ili plantaži. Jedino se tako može očekivati potpun uspjeh i skraćenje ophodnje. Nakon završetka rada simpoziona, učesnici su pregledali fabriku sulfatne celuloze i natron papira u Maglaju, čiji je jedan od pogona i Šumsko gazdinstvo Maglaj. Predstavnici ovog visoko mehaniziranog pogona, prikazali su Učesnicima tehnološki proces proizvodnje. Treći dan bio je predviđen za terensku ekskurziju. Prema´ programu ekskurzije, učesnicima su u području Gradišnika prikazani gnojidbeni ogledi sa kulturama crnog bora na parapodzolu. Ove kulture gnojene su u parcelama (0,2 ha) raznom kombinacijom gnojiva (NPK, NK, PK. O). Nadalje je u području između Maglaja i Zepča pregledan vrlo duboki pseudoglej na tercijarnim sedimentima. Iza Zepča u pravcu Sarajeva učesnici su imali prilike vidjeti humusno-silikatna tla na serpentinu, ili — merizirano tlo na mikašistu kod Bilalovca i najzad jedno močvarno oglejeno tlo. Program ekskurziije bio je mnogo opsežniji, ali usllijed kišnog vremena, morao je biti znatno skraćen. Ing. Mirjana Kalinić GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG FAKULTETA 26. X 1961. održana je godišnja skupština Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Referat na skupštini podnio je za prošlu školsku godinu dekan prof. dr Iv o Hor v a t. U referatu prof. Horvat iznio je problem reforme nastave, uspjeha studenata i financiranje fakulteta. Skupštini ip crisustvovao i predsjednik Fakultetskog Savjeta ing. Franjo Knebl, koji je u svom govoru naglasio važnost specijaliziranog studija na Fakultetu. Na skupštini je govorilo i više studenata i nastavnika o problemu nastave i nastavnih programa. M. A. INTERFAKULTETSKA KONFERENCIJA U LJUBLJANI U vremenu od 16—19. X 1961. održana je interfakultetska konferencija, na kojoj su prisustvovali predstavnici svih šumarskih fakulteta iz zemle. Dnevni red bio je slijedeći: 1. Reforma studija — izvještaji pojedinih fakulteta 2. Usklađivanje nastavnih planova 3. Izvanredni studij, režim studija i financiranje 4. Naučno istraživački rad 5. Financiranje fakulteta 6. Nagrađivanje naučnog osoblja 1. Interesantan je bio izvještaj predstavmiika fakulteta o 1. toč. dnevnog reda. Na svih 5 fakulteta u zemlji ne postoji jedinstveni sistem studija i jedinstvena organizacija. Tako Šumarski fakultet u Beogradu ima 5 odsjeka sa usmjeravanjem od 1. godine (uzgajanje, erozija, ozelenjavanje naselja, meh. prerada, kemijska prerada drva), Skoplje ima 3 odsjeka (Šumsko-gospođarski, Meliorationi i Drvno- industrijski), Ljubljanski fakultet uveo je inverzni studij tj. prve dvije godine naglasak je na praktičnim predmetima. Studij prve 2 godine čini cjelinu i studenti koji su ga završili mogu ići u praksu kao viši šum. tehničari ili mogu nastaviti studij slijedeće dvije godine u kojima se predmeti teoretski produbljuju. U Sarajevu studij traje 3 godine na dva ods´eka: za uzgajanje šuma i eksploataciju šuma. Drvno inaustrijski smjer traje 4 pcdine, ali on se u Sarajevu nalazi u sklopu Mašinskog fakulteta. U Zagrebu još postoji jedinstveni studij 2. stepena koji traje 8 semestara na oba odsjeka: Šumsko-gospodarskom i Drvno-industrijskom. 2. Uz ovakov.u raznolikost sistema studija, razumljivo je bilo da je usklađivanje nastavnih planova i programa problem koji nije moguće lako riješiti. Na konferenciji je i oredstavnik Saveza Šum. društava ing. B. C a n j k o iznosio stanovište Saveza u pitanju nastave na fakultetima: studij treba trajati 4 godine, a usmjeravanjem ne bi trebalo ići u širinu i ono ne bi trebalo početi od 1. već nakon 2. godine M. A. FORMIRANA KOMISIJA U SAV. Š.D.H. Prema zaključku toč. 4c — I plenuma Saveza ŠDH od 25. IV 1961. i prema zapisniku od 12. VI 1931. o sastanku č´anova 405 |