DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 56 <-- 56 --> PDF |
prosječno po ha 888 dinara. Šumarija Remetinec za 2660 ha traži 2,028.047 .dinara što iznosi prosječno po ha 755 dinara. Za 6570 ha Šumarija Samobor traži 3,181.620 dinara ili po ha 485 dinara, a Šumarija Zagreb za 7987 ha traži 5,917.714 dinara ili prosječno po ha 741 dinar. Prosječni troškovi po ha kod svake šumarije su različiti i to jako razlifčti, pa iz brojaka 357, 849, 888, 755, 485 i 741 dinar po ha možemo zaključiti da ti poslovi nisu svagdje jednaki, odnosno da upravitelji Šumarija nisu obuhvatili jednake djelokruge radova, a najmanje čuvanje tih privatnih šuma. Ja bih rekao i to da nam te brojke pokazuju i to da se naša struka nije dovoljno zainteresirala za problematiku privatnih šuma, što više, da mi tom problematikom ne vladamo, i ne samo mi, nego i narodni odbori općina, pa čak ni sami vlasnici tih šuma koji se plaše da će im te šume kadtad biti oduzete, pa nastoje da čim prije i što više iskoriste´ sadašnje stanje, iskoristite ono što se još može iskoristiti, a niko ne vodi računa o tome da se treba te šume podignuti, i povećati njihovu vrijednost pravilnim njegovanjem, uzgajanjem i korištenjem. Krajnje je vrijeme da se sa dosadašnjom praksom u privatnim šumama prekine, da se kritički osvrnemo na dosadašnje propuste, pa da se izrade stručni elaborati za sve privatne šume koji će postati zakon i obaveza kako za vlasnike privatnih šuma, tako i za stručnjake koji budu na tom području radili. Za većinu šumarija i postoje već približno elaborti, barem dugoročne osnove sječa, samo je nevolja u tome što se privatnici tih dugoročnih osnova sječa ne drže, jer za njih i ne znaju. Možda bi bilo dobro da se načine pojedini izvaci iz dugoročnih osnova sječa pa na popularan način rastumači pismeno i upozori privatnike što i kako treba raditi u svojoj šumi. Čim prije trebalo bi izraditi gospodarske osnove za privatne šume, a dotle bi se godišnji planovi njege, uzgoja i sječe nastavljali prema dugoročnoj osnovi sječa. Osvrnimo se na redovne godišnje rashode koji bi bili najnužniji za privatne šume grada Zagreba. U današnjim uslovima svaka naša šuma, bila ona privatna ili narodna, mora imati svoga čuvara. Ako uzmemo da za najviše 800 ha treba jedan čuvar s time što će mu i sami vlasnici pomoći u čuvanju, onda za 29063 ha treba 37 lugara. Plaća i odjeća lugara zajedno sa svim društvenim obavezama stoji godišnje prosječno oko 500.000 u bruto iznosu, a za 37 lugara bi godišnje trebalo osigurati 18,500.000 dinara. Za svakih pet hiljada hektara trebao bi jedan šumarski inženjer, dva tehničara, jedan administrativni službenik, koji bi vršio i blagajničku službu i jedan računarac. Za šest inženjera potrebno bi bilo osigurati oko 5,000.000 dinara i za šest administrativaca i šest računaraca 6,000.000 dinara. Prema tome ukupni godišnji rashodi iznosili bi za privatne šume na području grada Zagreba 36,000.000 dinara za stručno osoblje. K tome još treba dodati materijalne troškove i čistačioe sa nepotpunim radnim vremenom i što bi iznosilo oko 4,000.000 dinara godišnje, dakle sveukupno 40,000.000 din. Kako savezni propisi određuju da se u narodnim šumama po m3 daje za obnovu i regeneraciju šuma najmanje 400 dinara, a najviše 1000 dinara, obzirom na stanje u privatnim šumama grada Zagreba, trebali bi NOO grada Zagreba donijeti odluku da se za regeneraciju privatnih šuma plaća maksimum, to jest 1000 din. po m:i. Na taj način za uzgojne radove u privatnim šumama dobilo bi se 36,000.000 d;nara godišnje ili po ha 1240 dinara. Pitanje se nameće otkuda i kako nabaviti troškove za čuvanje šuma i za plaće stručnjaka koji će raditi u tim šumama i biti odgovorni za sve radove, odnosno otkuda nabaviti 40,000.000 dinara. Smatram da tih 40,000.000 dinara se ne bi smjelo ubirati po m3, već po površini. Evo zašto po površini, a ne po m3. Ima privatnika koji su svoje šume sasjekli i iskoristili, pa sada´ nemaju što sjeći, već se u njihovim šumama trebaju provoditi uzgojni radovi, dakle trošit će se novac za njihove šume iz sume koja se dobije za posječene kubne metre izvan njihovih šuma. Iako će se taj novac vratiti kasnije kad uzgojene šume budu zrele za sječu, on će se opet morati upotrijebiti za daljnje uzgojne radove, jer će uzgojnih radova uvijek biti u šumama. Za čuvanje i stručne radove u privatnim šumama trebali bi NOO grada Zagreba odrediti doprinos od 1379 dinara ili okruglo 1400 dinara po ha. Inž. D. Zmijanac PODACI ZA NORMIRANJE RADOVA MJERENJA I TRIJEBLJENJA TANJIH IZBOJAKA U SASTOJINI MAKIJSKOG TIPA Tokom nekoliko godina vršio sam mjerenja izbo jaka na pokusnoj plohi koju je osnovao bivši Institut za pošumljavanjemelioraciju krša u Splitu u šumi Kaoöina Gaj podno Kozjaka. U toj sastojim na pokusnoj plohi, Institut je izvršio sječu na |