DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ANUCINOVA METODA UTVRĐIVANJA SASTOJINSKOG PRIRASTA POMOĆU LATERALNE POVRŠINE STABALA Prof. dr. DUŠAN KLEPAC Među referatima sovjetske delegacije na V. Svjetskom šumarskom kongresu u Seattlu 1960. isticala se studija akademika Anučin a o utvrđivanju prirasta pomoću lateralne površine stabla. S obzirom na to da je Anučinov a metoda u našoj stručnoj javnosti prilično nepoznata, donosimo je u Šumarskom listu. Poznato je, da je prirast stabla rezultat aktivnosti kambija, koji svake godine odlaže jedan god. Prema tome prirast stabla je funkcija kambija. Kako se kambij nalazi između kore i drveta, može se površina kambijalnog plašta odrediti pomoću lateralne površine debla, ako se od nje odbije kora. Lateralna površina debla (s) i cijele sastojine (2´s) može se utvrditi tako, da se izmjeri srednji sastojinski prsni promjer (Di,3); od njega se odbije dvostruka debljina kore (2 t) i tako se dobiva srednji prsni promjer bez kore (D´ 1,3). D´ t,3 = D r,3—2 t Na temelju vrijednosti (D´1,3) možemo pomoću koeficijenta oblika stabla (q-2) utvrditi srednji promjer bez kore u polovini visine stabla (dav) dav = D´1,3 qs Ako pomnožimo srednji promjer bez kore (dav) s »^« dobivamo opseg (1) kambijalnog plašta u polovici visine debla. 1 = n dav Daljnjom mult:plikacijom opsega kambijalnog plašta sa srednjom visinom debla dobiva se lateralna površina debla bez kore. s = l-h Ako tako utvrđenu lateralnu površinu debla pomnožimo s brojem stabala u sastojini (N), dobivamo ukupnu lateralnu površinu svih stabala, u sastojini. 2´s = s -N A n u č i n je u normalnim borovim sastojinama izračunao lateralnu površinu debla. U tabeli 1 su navedeni podaci o veličini lateralne površine za različite starosti i različite bonitete. Do tih rezultata A n u č i n je došao na temelju Vargas-de-Bedemarovih tablica. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Tab. 1. Lateraina površina debla u borovoj sastojim (Is) u hiljadama m- po hektaru Bon:- Starost sastojine tet 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 Prosjek I 8,0 7,3 8,1 7,7 7,7 7,8 7,7 7,5 7,7 7,7 7,7 7,7 II 6,6 7,1 7,5 7,5 7,2 7,3 7,6 7,6 7,6 7,6 7,6 7,5 III 5,9 6,5 7,0 7,4 6,9 6,9 6,8 6,8 6,8 6,8 6,9 6,8 IV 5,6 5,8 5,9 6,5 6,3 6,2 5,8 5,9 5,9 5,6 5,9 V 4,3 4,9 5,2 5,1 5,3 5,1 — — — — — 5,1 Analiza podataka iz tabele 1 nam kaže, da je lateralna površina debala, tj. površina kambijalnog plašta, prilično konstantn a u toku razvoja sastojine od 40—140 godine. Tu je činjenicu konstatirao Anuči n i u sastojinama jele, breze, topole i crne johe. Na temelju toga spomenuti je autor došao do zaključka, da se u srednjodobnim, dozrijevaj učim i zrelim sastojinama može uzeti, da je površina kambijalnog plašta konstantna. Za istraživane borove sastojine površina kambijalnog plašta po hektaru na različitim bonitetima iznosi u hiljadama m2: bonitetni razred I II III IV V Is u hiljadama irr 7,7 7,5 6,8 5,9 5,1 Sastojinski tečajni godišnji prirast (Z) može se izračunati tako, da se površina kambijalnog plašta (Is) pomnoži s prosječnom debljinom goda (t) Z = Is t U borovim sastojinama punog obrasta sastojinski tečajni godišnji prirast — prema tome — na različitim bonitetima iznosi: Z] = 7,7 t Zn = 7,5 t Zni, = 6,8 t Ziv = 5,9 t Zv = 5,1 t U sastojinama nepotpunog obrasta treba produkt (Is t) reducirati faktorom (P), koji označava obrast, tako da konačna formula za sastojinski prirast glasi: F = Is t P Radi olakšanja računanja prirasta Anuči n je konstruirao nomo gram , koji smo prikazali na slici 1. Na lijevoj strani nomograma nalazi se skala za širinu posljednjih 10 godova (u mm) za borova stabla svih 5 ibonitetnih razreda. Desna skala nomograma odnosi se na obraste za istih :5 bonitetnih razreda. U sredini je skala iz koje čitamo tečajni prirast u m3. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Na si. 1 pojedini brojevi imaju ovo značenje: 1. širina posljednjih 10 godova u mm; 2. tečajni prirast; 3. obrast; 4. bonitetni razredi. too hzto 10 1,0 70r-* fl -So 0,9 0,8 0,9 0,1 S0-. at 0,7 r4,0 0,6 as 50 —rio ~rZ° 0,1 as ts-. E-<5 a* 90 ± 70 — r-1,0 — 0,1 --QS OJ 05 40rh- Q4 1» 32 iO^ ~0,s 2,0-02 to^—o.t J< 4 SI. 1. Armčinov nomogram za određivanje tečajnog prirasta borovih sastojina.. Evo jednog primjera. U nekoj borovoj sastojini na II bonitetu s obraslom od 0,7 širina posljednjih 10 godova iznosi 9 mm. Iz srednje skale nomograma čitamo tečajni prirast od 4,73 ms. To proizlazi iz ovog računa: F = 7,5-9-0,7 F == 4,7 m;! Potpunosti radi spominjemo, da su u zapadnoj Evropi problem utvrđivanja prirasta pomoću kambijalnog plašta rješavali Lescafette , Meyer, Loets eh, Weidmann i drugi. |