DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 30     <-- 30 -->        PDF

koji se javljaju u stepenu od 27,5 cm s iznosom od 3,2% od ukupne korisne
drvne mase. Taj postotak neprekidno raste. U tanjim debljinskim stepenima je
taj rast nešto jači nego kod trupaca I klase. Maksimalni iznos od 10,4% postiže
u stepenu od 92,5 cm.


Na opisani način kreću se i postoci pilanskih trupaca I i II klase utvrđeni
od ukupne mase pilanskih trupaca, a izneseni u tabeli 4, samo što su oni nešto
većih iznosa, jer je masa pilanskih trupaca manja od ukupne korisne mase.


Nasuprot prikazanom stanju kod trupaca I i II klase po debljinskim stepenima
stoji situacija kod trupaca III klase. Pilanski trupci III klase dolaze u
debljinskom stepenu od 22.5 cm s 41,5% od ukupne korisne drvne mase. Od
tog stepena pa do stepena 42,5 cm taj postotak vrlo naglo raste i u tom stepenu
postiže iznos od 82%. Poslije toga postoji još mali rast; ali već u stepenu od
52,5 cm nastupa kulminacija s iznosom od 82,9%. Nakon toga slijedi postepeno
padanje. U stepenu od 92,5 cm iznosi 74,8%.


Drugačija je situacija s postotkom pilanskih trupaca III klase utvrđenim
od ukupne mase pilanskih trupaca (tabela 4). U početnom debljinskom stepenu
cd 22,5 cm taj postotak iznosi 100, jer obuhvaća ukupnu masu pilanskih trupaca,
a poslije toga neprekidno i polagano pada, te u stepenu od 92,5 cm
iznosi 80%. : .´


Ostali sortimenti: stupovi za vodove, rudničko i celulozno drvo pokazuju
ovakvu situaciju.
Stupovi za vodove pojavljuje se u debljinskom stepenu od 17,5 cm s 8,9%
od ukupne korisne drvne mase. Već u idućem stepenu od 22,5 cm nastupa kulminacija
s iznosom od 25%, a poslije toga dolazi do naglog pada tog postotka.
Ü zaključnom stepenu od 47.5 cm iznosi samo 0,4%. Sa stajališta prakse može
se taj postotni iznos zanemariti.


Rudničko drvo dolazi odmah u početnom debljinskom stepenu od 12,5 cm
te predstavlja ukupnu korisnu drvnu masu, pa je zbog toga postotak 100. Na kon
toga debljinskog stepena postotak rudničkog drveta od ukupne korisne
drvne mase naglo i neprekidno pada te u stepenu od 92,5 cm iznosi 0,5%.


Drvo za celulozu-pojavljuje se u debljinskom stepenu od 22,5 cm s iznosom
od 3.1% od ukupne korisne drvne mase. U daljnjim stepenima taj postotak
polagano pada do minimuma od 1,7% koji nastupa u stepenu od 67,5 cm.
Poslije toga ponovno raste i postiže svoj maksimum od 5,3% u debljinskom stepenu
92,5 cm. _.


,; i Postotni odnosi sortimenata jele po debljinskim stepenima utvrđeni na
temelju propisa JUS-a iz 1962. god., a iskazani u tabeli 5 razlikuju se od podataka
iznesenih u tabeli 2 i 3. Zbog toga ćemo u idućem poglavlju provesti komparaciju
tabela sortimenata za jelu (2 i 5) utvrđenih na bazi JUS-a iz 1955. i
1962. god.


IM. Komparacija tabela sortimenata po JUS-u iz 1955. i 1962. god.


´ ! -Postotak ukupne korisne drvne mase (postotak iskorišćenja) je ü jednim
i´drugim tabelama isti u odgovarajućim debljinskim stepenima polazeći od
prsnog promjera 10 cm, koji čini taks´acijsku granicu. Sasvim je drugačija situacija,
1 ako se promatra raspodjela korisne drvne mase po sortimentima.


´3?4