DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 59 <-- 59 --> PDF |
PRAKTIČNA VREDNOST OKULARNE I LABORATORIJSKE PROCENE KVALITETA ŠUMSKOG SEMENA Dr IVAN SOLJANIK UVOD. U savremenom šumarstvu obnova šuma sprovodi se pored prirodnog i veštačkim putem. Prirodno podmlađivanje u šumama visokog uzgoja vrši se naletom semena sa matičnih stabala, a veštačko pošumljavanje sadnjom biljaka proizvedenih u šumskim rasadnicima. U oba ova slučaja šumsko seme je biološka baza za proizvodnju šumskih biljaka-podmiadka i sadnica. Imajući u vidu da je semenka u svojoj suštini već mala biljčica (semenka u svojoj klici ima formirana, majušna, okom nevidljiva, sva tri glavna organa: koren, stabaoee i klicine listiće) kao i to da je nosilac naslednih osobina svojih roditelja, očito je da joj treba posvetiti veoma veliku pažnju (1). Zbog toga je o šumskom semenu do sada napisano mnogo naučnih i stručnih radova, u našoj zemlji i u inostranstvu, koji tretiraju seme od zametka posle cvetanja — pa sve do njegove berbe i upotrebe. Pored biološke uloge semena u obnovi šume — ono ima i veliku upotrebnu vrednost kao sirovina za izradu raznih ulja za industriju, čak i mašinskog ulja, za parfirneriju, lekove, pa čak i za ljudsku i stočnu ishranu. Međutim, šumsko seme, kao i seme poljoprivrednih, industrijskih i drugih biljaka može biti kvalitetno, a može biti i bezvredno. Međutim, poznavanje i određivanje kvaliteta šumskog semena nije tako jednostavno. Za određivanje kvaliteta semena postoje posebne laboratorije, pa i naučne institucije sa određenom laboratorijskom opremom i stručnim kadrovima. Da se osigura pravilan postupak sa semenom, od berbe do upotrebe, donose se i zakonski propisi o semenu u zemljama sa razvijenim šumarstvom. Kod nas, u Jugoslaviji, uporedo sa donošenjem takvih zakonskih propisa, Jugoslovenski Zavod za standardizaciju propisao je 1964. godine standard za šumsko seme. U tom standardu (JUS-D1.100-JUS-D1.139) propisano je kako treba tretirati šumsko seme. Tim standardom su obuhvaćene one vrste šumskog drveća četinara i lišćara čije se seme upotrebljava za setvu u rasadnicima i na terenu za obnovu šuma i pošumljavanja. Dakle, standard određuje načine za ispitivanje — procenu kvaliteta, tj. čistoće, klijavosti i energije klijanja, vitaliteta. utvrđivanja zaraze i druge propise o postupku sa šumskim semenom, kao što su davanje certifikata o poreklu, pakovanje, transport semena i dr. Pored toga što su za određivanje kvaliteta šumskog semena neophodni posebni laboratoriji i specijalizovani kadrovi — i sam postupak određivanja kvaliteta semena dosta je dugotrajan. Tako na primer, ispitivanje klijavosti semena crnog _bora traje u klijalici 28 dana; seme molike (Pinus peuce) treba prethodno hladiti — držati u stratifikatu 6 meseci, a zatim u klijalici još 23 dana itd. (2). Rok trajanja ispitivanja klijavosti semena većine lišćara još je |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 60 <-- 60 --> PDF |
duži, naročito za one vrste čije seme ima sporu klijavost usled kompaktnosti — tvrdoće semene opne. Tako na primer, pre stavljanja lipova semena u klijalicu — treba seme prethodno držati u stratifikatu 4—6 meseci, a beli jasen 9 meseci; posle toga se u klijalici seme lipe drži 49, a belog jasena 60 dana (3). Uzrok spore klijavosti semena vrsta kao što su: molika, lipa, jasen, dren i si. pripisuju se posebno tvrdoj gradi semene opne koja teško propušta vlagu i toplotu, faktore za pokretanje u život embriona — klice semenke (4, 5, 6, 7). Imajući u vidu sve napred izloženo, mi ćemo u ovom radu izneti načine određivanja klijavosti šumskog semena i to: u stratifikatu, zatim okularnu procenu prerezivanja semenki i pcene sposobnosti njihovih klica za proizvodnju biljaka po specifičnoj boji i veličini za svaku vrstu, pa proklijavanje semenki u klijalici, i konačno, putem bojadisanja indigokarminom prepariranih klica za svaku tretiranu vrstu šumskog semena. Određivanje klijavosti semena vršeno je u Institutu za naučna istraživanja u šumarstvu Srbije u vremenu 1950—1954 godine. Metodika rada. Operacije su izvođene u saradnji sa prof. M. Krstićem, koji je rukovodio istraživanjem u klijalicama i određivanjem vitaliteta, putem bojadisanja kii ca-embriona semenki tetrazoliumcm i indigokarminom (8), a autor ovog članka — stratifikacijom i okularnom metodom određivanja klijavosti tretiranih vrsta šumskog drveća. Priprema — stratifikacija semena vršena je na 3 načina: klasičan način sa peskom u drvenim sanducima, zatim u šančevima iskopanim u zemlji pod otvorenim nebom (slično kao i u sanducime), i u takozvauoj »otvorenoj stratifikaciji «. Otvorena stratifikacija razlikuje se od predhodna dva načina time — što se seme smešta bez peska, u sloju debelom 5—7 cm i pokriva se opalim lišćem ođ drveća pod čijim se zastorom slaže seme. . Sloj lišća koje pokriva seme debeo je 10—15 cm. Ovaj način stratifikacije je podražavanje — imitiranje prirodnog procesa koji se ujesen odigrava u šumi. To je, ustvari, jedna modifikacija jarovizacij e šumskog semena. Proklijavanje tako pripremljenog semena, za vrste koje to zahtevaju, vršeno je u klijalicama konstrukcije M. Krstić, gde se voda zagreva pomoću struje i automatski reguliše toplota. Krstićeva klijalica veoma je podesna za serijska ispitivanja šumskog semena, jer se u nju mogu jednovremeno postaviti 63 probe semena takve krupnoće kao što su: crni i beli bor, smrča, ariš, bagrem, gledičija i si. (12). Za ispitivanje klijevosti i vitaliteta izdvajali smo iz pripremljenog semena grupe (komponente) tretiranih vrsta. Iz takvih grupa čistog semena izdvajali smo, bez probiranja, manje skupine od po 100 semenki. Za svaku tretiranu vrstu semena izdvajano je po 9 skupina, tj. po 3 skupine za klijalicu, za bojadisanje embriona i za okularnu procenu presecanjem. Presecanje semenki četinara kao što su: crni i beli bor, jela, smrča, molika i si. vršeno je po dužini semenke, a kod vrsta lišćara kao što su: jasen, javor i si. semenke su presecane popreko, približno po sredini semenki, dok okrugle seme kao što su lipe, brest i si. presecano je na dva približno podjednaka dela. Na tako presečenim semenkama golim okom, a još bolie sa lupom povećanja 5—10 puta, — jasno se na presecima vidi klica semenke. Po svežini, specifičnoj boji i veličini klice (embriona) kod svake vrste — nije teško uočiti zdravu semenku i odvojiti je od mrtvih, šturih ili zaraženih semenki u jednoj skupini. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Presecanje semenki vrši se oštrim skalpelom ili žiletom, a u nedostatku ovih može se presecanje semenki obaviti i malim, tankim i veoma oštrim pe^ rorezom. Na sličan način, tj. presecanjem semenki, vrši se ispitivanje zaraze šumskog semena od insekata, koji često puta zaraze seme još na stablu. Imajući u vidu da je seme zaraženo često puta i na većim šumskim kompleksima preporučljivo je da se kontrola zaraženosti šumskog semena vrši još pre sakupljanja (10). Određivanje procenta zdravih, kvalitetnih semenki iz kojih će niknuti ponik dalje nije složeno. Prvo se odredi procenat zdravih semenki za svaku skupinu od po 100 semenki, a zatim se izračuna srednja aritmetička vrednost za seriju od 3, ili onoliko skupina koliko želimo, odnosno sa koliko skupina manipulišemo prilikom određivanja klijavosti semena. Dobijeni rezultat ispitivanja, konačno utvrđen procenat — koeficijen t kvalitete — iskazuje se brojkom sa jednom decimalom. Na takav način određivali smo procenat kod svakog napred opisanog načina ispitivanja klijavosti tretiranih vrsta šumskog semena. Radi skraćenja prostora za deskriptivno prikazivanje, kao i radi bolje preglednosti, dobijene rezultate kod svih načina ispitivanja klijavosti šumskog semena prikazujemo u tabelarnom pregledu, sa napomenom da ovaj —uporedni način prikazivanja dobijenih podataka prvi put iznosimo javnosti, u nadi da će to dobro poslužiti šumarskim stručnjacima u operativnoj službi, a i naučnim radnicima na području šumskog semenarstva mogu takođe biti od koristi. Tabelarni pregled rezultata izvršenih analiza NAČIN ANALIZE SEMENA VRSTA SEMENA c ci > 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 Crni bor — Pinus nigra Beli bor — Pinus silvestris Smrča — Picea excelsa Tuja_ istočna — Thuja orientalis Molika — Pinus peuce Jela — Abies pectinata Čempres — Cupressus sempervirens Srebrolisni javor — Acer dasycarpum Brest — Ulmus campestris Zešlja — Acer tataricum Beli jasen — Fraxinus excelsior Crni jasen — Fraxinus ornus Američki jasen — Fraxinus americana Lipa krupnolisna — Tilia grendifolia Lipa sitnolisna — Tilia parvlfoliaJavor — Acer pseudoplatanus Mleč — Acer platanoides Pajavor — Acer negundo Klen — Acer campestre C0-T3 a 5»S cd oi "O CO JŽ CO SS t/3 w m h .5 M B/o zdravih sem. iz ser. 3 X100 85 83 90 95 90 79 86 77 89 95 85 68 75 70 72 56 63 60 58 32 39 26 25 93 96 90 67 73 66 57 63 60 57 84 91 84 77 71 78 70 66 79 73 71 68 72 67 63 63 70 64 62 93 86 83 81 84 81 77 81 85 82 78 63 69 65 61 Napomena o oj |g O u, ft W Zlatibor Zlatibor Bosna Topčider Makedonija Bosna Topčider Košutnjak Topčider Topčider Avala Avala Topčider Košutnjak Košutnjak Topčider Avala Topčider Topčider |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 62 <-- 62 --> PDF |
. 1. Fotografija klijalice sistema M. Krstić za vreme funkcionisanja klralice Foto: M Krstić J "Jc j i L j T L ~ j . 0 0 0 0 s 0 o c -i r "i r i r 1 r n r r a-i L 1 L J L J L j j L T ! \ Ü 0 M 0 0 -h c 0 0 -i r r -i r "i i i r i f J l J L L J L J L j ´ i 0 0 c 0 -i r 0 0 0 0 i r r 1 r 1 l i r 1 0 i r SI. 2. Poprečan presek klijalice sistema M. Krstić sa rasporedom radnih komora-kompartimana Dokumentacija . Podatke za pisanje ovog rada i izradu uporedne tabele dobijenih rezultata, za sve načine izvršenih analiza tretiranih vrsta šumskog semena, uzeo sam iz duplikata knjige evidencije koju je vodila Natalija Stipić, laborant Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu Srbije za operacije kojima je rukovodio M. Krstić, a ostale podatke kao: broj proklijalih semenki u stratifikatu, broj zdravih semenki posle prerezivanja — presecanja, termine operacije i dr. uzeo sam iz knjige evidencije i svoga dnevnika rada koje sam lično vodio. Fotografija i poprečni presek klijalice uzeti su iz jedne edicije o Krstićevoj klijalici koja je izašla 1948. god. u Kopenhagenu (TIRe ä part des »Comptes rendus de 1´ Association Internationale d´ Essais de Semences«. Vol. 14. No. 1, 1948. Copenhague V.). Diskusija i zaključak. Analizirajući sve napred izloženo, a posebno tabelu dobijenih rezultata kod svih tretiranih načina ispitivanja klija |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 63 <-- 63 --> PDF |
vosti šumskog seena — dolazimo do veoma interesantnih podataka. Naime, zapaža se, uglavnom, sledeće: najmanje zdravih semenki nađeno je u stratifikali, zatim je veći broj vitalnih semenki ustanovljen kod primene metode farbanja klice indigokarminom, još je više zdravih semenki proklijalo u klijalici, a najviše ih pokazuje okularna metoda — presecanje semenki. Ovu pojavu, poznavajući sve faze izvršenih operacija u njihovoj suštini, nije teško objasniti. Tako na primer, seme, koje je bilo stavljeno u stratifikaciju nije bilo idealno raspoređeno u pesku i negde je bilo ovlaženo manje — ili više od optimalne vlage koju tretirana vrsta semena zahteva za svoje klijanje, a i toplotni faktor u stratifikah nije bio svuda podjednak. Kod određivanja klijavosti putem bojadisanja klica izvađenih iz semenke — takođe nije bilo idealnih uslova, jer prilikom vršenja operacije vađenja, klice mogu biti oštećene i onda je njihovo bojadisanje otežano, tj. klice se neravnomerno bojadišu, a to donosi izvesnu subjektivnu ocenu. Ali ipak ova metoda daje bolje rezultate nego u stratifikatu. Još su bolji rezultati dobijem u klijalici To je i razumljivo, jer su semenke u klijalici ravnomerno raspoređene na dnu komore — kompartimana, podjednako su snabdevene vlagom i toplotom, pa zbog toga u određenom roku proklijavaju sve sposobne semenke za život. Metoda presecanja semenki pokazala je najveći broj zdravih individua, a to je svakako greška kod okularne procene, kada se uporedi sa rezultatima ostalih primenjenih metoda. Međutim, ako stanemo na gledište da najtačnije rezultate daje klljalica, i ako te rezultate uporedimo sa podacima okularne procene, vidimo da procentualne razlike nisu tako velike. One se kreću u granicama 3—7, što u prošeku iznosi oko 5%. Iz ovoga sledi zaključak. — Okularna procena klijavosti šumskog semena daje grešku, odnosno povećava stvarnu klijavost semena za oko 5%. Takva se greška može zanemariti kod određivanja klijavosti šumskog semena u operativne svrhe, tj. kod proizvodnje sadnog materijala u rasadnicima i kod neposredne sctve semena na terenu, imajući u vidu mali broj specijalizovanih ustanova za određivanje kvaliteta semena, kao i dug period vremena za takve analize. — Kod prometa šumskog semena u većim količinama u zemlji, kao i kod eksporta, neophodno je nužna analiza semena u jednoj specijalizovanoj ustanovi jer je u takvim slučajevima 5% na kvalitetu semena veoma važan faktor. LITERATURA 1. Soljani k I.: Stratifikacija šumskog semena. Zbornik Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu Srbije, Knj. III, Beograd. 2. Jugoslovenski Zavod za standardizaciju — JUS — ZI. 1C4, Beograd. 3. Jugoslovenski Zavod za standard zaciju — JUS — Zl. 134, Beograd. 4. Stankovi ć D.: Zašto seme voćaka ne klija odmah posle berbe plodova. Arniv bioloških nauka br. 3—4, Beograd, 1950. 5. Timirjaze v K. A.: Život biljke. Sarajevo, 1949. 6. Soljani k I.: Proizvodnja sadnica od nedozrelog šumskog semena. Šumarstvo 5—6, Beograd, 1961. 7. Vincen t G.: Lesni semenäfstvi v pestveni tehnice. Prag, 1940. 8. Krsti ć M.: Prilog proučavanju metoda za određivanje vitaliteta biljnih embriona. Beograd, 1956. 9. Pano v A.: Sakupljanje i manipulacija sa šumskim semenom. Sarajevo, 1951. 10. Soljanik I. — Maksimović M.: Kontrola oštećenja šumskog semena od insekata pre sakupljanja. Beograd, 1950. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 64 <-- 64 --> PDF |
11. Soljanikl. : O planiranju i setvi šumskog semena u rasadnicima i na terenu. Šumarski list 9—10. Zagreb, 1950. 12. Soljanikl. : Jedan nov model klijalice za šumsko seme. Tehnika 4—5, Beograd, 1947. 33. Tire a part des »Comptes de rendus 1´Association Internacionale d´ Essais de Semences «, Vol. No. 1. 1948, Copenhague V. PRACTICAL VALUE OF OCULAR AND LABORATORY ASSESSMENT OF THE QUALITY OF FOREST-TREE SEEDS Summary In this work is described the procedure performed in the Institute of Forest Research, PR of Serbia, Beograd, in 1950—1954, relating to the testing of forest-tree seeds. Described are 4 methods employed in the tests, i.e.: determination of the percentage of sound seeds in the stratificate and in Krstić´s germinator by applying a chemical method of colouring embryos with indigo carmine, and assessing the quality of seeds by the ocular method in cutting seeds with a sharp tool. The result of all these tests is presented in a table. Greatest deviations as to the percentage of sound seeds were obtained by the ocular method. These diviations in relation to the results obtained in the germinator average about 9%. The error occurring in the ocular assessment of the germinability of seed can be ignored when using the seed for the production of the planting stock or in the re-establishement of forests by sowing. |