DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 27 <-- 27 --> PDF |
DINAMIKA HORIZONTALNOG ŠIRENJA KROŠANJA BUKVE I JELE U NEKIM ZAJEDNICAMA ZAPADNE HRVATSKE VLADIMIR HREN Iz Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu UVOD Krošnja je jedan od glavnih faktora za rast drveća. Stoga su mnogi istraživači proučavali taj važni dio stabla. Istraživanja krošanja bila su usmjerena u više pravaca. Najveći broj autora istraživao je odnos krošnje i prirasta (Hartig 1898, Burger 1929—1942, Dengler 1937, Badoux 1946, 1949, Arnswaldt 1951, Schmidt 1953, Jovanović 1956, Beljakov 1966, Pavlić 1966). Neki autori istraživali su veličinu i oblik krošnje (Brinar 1952, Sommer 1961, Hengst 1964). Odnos krošnje i promjera stabala u prsnoj visini istraživali su Tomašegović (1961) i Pranjić (1965). Najmanje se istraživala dinamika širenja krošanja (Miletić 1954). U okviru istraživanja tipova šuma i šumskih staništa redovito smo mjerili dužinu i širinu krošanja pojedinih vrsta drveća. Uspoređujući veličinu i oblik utvrdili smo izvjesne pravilnosti u građi i veličini krošanja pojedinih vrsta drveća s obzirom na tip šume. Ti su podaci sadržani u našim tipološkim radovima (Bertović i dr. 1967). Osim oblika i veličine krošnje zanima šumarske stručnjake, a posebno uzgajivače, dinamika širenja krošanja pojedinih vrsta drveća. To saznanje je vrlo važno kod ocjenjivanja vremena početka i intenziteta uzgojnih zahvata. Zbog toga smo — posluživši se podacima mjerenja krošanja u okviru naših tipoloških radova — pokušali objasniti dinamiku širenja promjera horizontalne projekcije (temeljnice) krošanja u vezi s povećanjem prsnog promjera stabla. CILJ ISTRAŽIVANJA Cilj istraživanja bio je da utvrdimo intenzitet širenja horizontalne projekcije (temeljnice) krošnje u odnosu na prsni promjer stabla. Posebno nas je zanimalo u kojem se debljinskom stepenu krošnja najintenzivnije širi te prsni promjer kod kojeg prestaje širenje krošanja. Ta dva navedena karakteristična promjera zanimala su nas prvenstveno s uzgojnog gledišta. Poznato je da se uzgojni zahvati razmicanja i oblikovanja najbolje provode u periodu kada intenzitet širenja krošanja raste. Što je brzina širenja krošanja u pojedinim debljinskim stepenima jača, to je i reakcija na zahvat brža, krošnje se brže sklapaju i zastiru tlo, a oblikovanje sastojina je lakše. * Ovaj rad financirali su Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija, Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti i Republički fond za naučni rad. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 28 <-- 28 --> PDF |
S druge strane razmicanjem (uklanjanjem individua) kod promjera stabala iznad kojeg_ teoretski prestaje širenje krošanja, više se ne može praktički provoditi oblikovanje sastojine. Spomenuti problem postaje danas u području raznodobnih sastojina dosta značajan jer se na velikom dijelu takvog područja prelazi na grupimično i skupinasto gospodarenje. Zbog svega toga odlučili smo da za bukvu i jelu, kao gospodarski najvažnije vrste drveća zapadne Hrvatske, utvrdimo prsni promjer stabla kod kojega tečajni prirast horizontalne projekcije (temeljnice) krošanja kulminira te prsni promjer stabala kada je tečajni prirast horizontalne projekcije krošnje približno jednak nuli. Istraživanja su provedena u zajednicama ekonomski najvažnijih šuma. METODA ISTRAŽIVANJA Prilikom terenskih radova izmjereno je na svakoj pokusnoj plohi 100—150 projekcija krošanja kao i pripadajući promjeri stabala u prsnoj visini. Promjeri krošanja su mjereni unakrst, i to na najužem i najširem mjestu. Aritmetička sredina tih dviju izmjera uzeta je kao promjer horizontalne projekcije krošanja (u daljnjem tekstu »širina krošnje«). Podaci o širinama krošanja razvrstani su po debljinskim stepenima stabala i izravnati jednadžbom pravca kš = a + bd (1) ili parabole kš = a + bd + cd2 (2) U gornjim jednadžbama kš je izravnana širina krošanja, d je prsni promjer, a b, i c su parametri. Tečajni prirast širine krošanja izračunat je jednadžbom koju je predložio Klepac (1954) za obračun tečajnoga visinskog prirasta: 1 kš,j — kšd - 5 kš,i + 5 — kšd kš = + (3) 2 td -5 tđ U navedenoj jednadžbi kš je tečajni prirast krošnje u širinu u stepenu d; kš,i je širina krošanja istraživanog promjera; kš,i-5 i kša + s su širine krošanja neposredno nižega, odnosno višeg debljinskog stepena od istraživanoga; tj i ta-5 su vremena prijelaza (temps de passage)*. Tečajni prirast krošnje u širinu izravnan je jednadžbom parabole kš´ = a + bd + cd2 (4) u kojoj je kš´ izravnani tečajni prirast krošnje u širinu, a, b i c su parametri, a d je prsni promjer stabla. * Podaci o vremenima prijelaza upotrijebljeni su iz istraživanja rasta i prirasta od D. Cestara na istim plohama na kojima su mjerene krošnje. 190 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 29 <-- 29 --> PDF |
SIRINE I TEČAJNI PRIRAST KROŠANJA KRONENBREITEN UND LAUFENDER ZUWACHS DERSELBEN Fagetum er montanum Horv. Blechno — Fagetum Horv cm cm Ploha VI ´ Ploha II - Versuchs ´flache / Bukva Bukva Buche *´"/~~^-* -y / v -S / N // / / V \ ´ / / / / / / / ^ S v S N \ 1 \ 60 cm 40 60 Fagetum er abietetosum Horv Blechno —Abietetum Horv Ploha XIX Bukva Ploha xxvi Tanne «0 60 m C cm Fagetum er subalpinum Horv. Ploha Vlll Ploha XVII 8 4 širine krošanja Kronenbreiten 60 cm .\ \ , tečajni prirast širine krošanja Lautender Zuwachs der Kronenbrerten |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Maksimum krivulje utvrđen je jednadžbom: b d = (5) 2c oznake su iste kao i u jednadžbi (4). Promjer kod kojega je rast krošnje u širinu teoretski jednak nuli, izračunat je jednadžbom: kš´ = a + bd + cd2 = 0 (6) PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Istraživanja su provedena u slijedećim fitocenozama na području Šumskog gospodarstva Delnice: gorska šuma bukve (Fagetum croaticum montanum Horv.), šuma bukve s rebračom (Blechno-Fagetum Horv.), šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.), šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.), pretplaninska šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum (Horv.). Osnovni podaci o plohama i glavni elementi strukture sastojina prikazani su u tabeli 1. Tab. 1 Osnovni podaci o plohama i glavni elementi strukture Ergebnisse über die Versuchsflächen und wichtigste Strukturelemente E c 03 0) . S 03 Q XI ._ "0 c3 § a -, os os os ß , .3 Som 3 QJ 0) 03 g CO t)N r-. 0) r* O U ü M*-j -r-s 03 W ffl t> & O a BSE H so iß !> 03 cq c <; cfl T3 w Fagetum er. montanum VI 600 N-W 20" 574 24,89 23,6 Blechno- Fagetum II 350 NO 25" 548 24,19 23,7 Fagetum er. abietetosum XXVI 885 O 30" 564 43,26 31,2 Blechno-XIX 820 N 8" 893 37,47 23,1 Abietetum XX 825 S 30" 486 46,54 34,9 Fagetum er. VIII 1300 o 28" 1500 27,60 15,3 subalpinum XVII 1360 s 15° 590 34,91 27,4 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Plohe II, XXVI, XIX, i XX nalaze se na području gospodarske jedinice »Brod na Kupi«, plohe VI i XVII na području g. j . »Sušica«, a ploha VIII na području g. j . »Platak«. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Izravnane širine krošanja po debljinskim stepenima prikazane su u tabeli 2 te grafički na slici 1. Tab. 2 Izravnani podaci o širinama krošanja Ausgeglichene Kronenbreite-Angaben Debljinski stepen Stärkestufe VI Bukva Buche II Bukva Buche OznakaXXVI Jela Tanne plohe — Versuchsfläche XIX Bukva Buche XIX i XX Jela Tanne VIII Bukva Buche XVII Bukva Buche cm širine krošnja u m — Kronenbreite im m 5 1,81 1,97 1,37 2,02 1,84 1,11 1,20 10 2,78 2,89 1,91 3,06 2,44 1,84 2,73 15 3,67 3,81 2,42 4,01 2,97 2,45 3,98 20 4,47 4,73 2,88 4,89 3,45 2,92 4,96 2,r> 5,18 5,65 3,31 5,67 3,87 3,27 5,68 30 5,81 6,58 3,69 6,38 4,42 3,49 6,12 35 6,35 7,50 4,04 7,00 4,54 3,58 6,28 40 6,81 8,42 4,34 7,54 4,78 3,54 6,18 45 7,18 9,34 4,61 4,97 5,81 50 7,46 10,26 4,83 5,10 55 7,66 11,18 5,02 5,17 60 7,78 12,10 5,17 5,17 65 5,27 5,13 70 5,34 5,02 75 5,37 4,85 Podaci za pojedine vrste drveća na plohama u označenim fitocenozama izravnani su jednadžbama, kako slijedi: — bukva: Fagetum cr. montanum kš 0,75266 + 0,21999 d 0,0017165 d2 (7) Blecno-Fagetum kš 1,04474 + 0,18440 d (8) Blechno-Abietetum kš 0,09184 + 0,23246 d 0,001665 d2 (9) Fagetum cr. subalpinum ploha VIII kš 0,24994 + 0,185295 d 0,00257 d2 (10) ploha XVII kš —2,66264 + 0,44081 d 0,00543 d-´ (11) — jela: Fagetum cr. abietetosum kš = 0,78421 + 0,12085 d — 0,000797 d2 (12) Blechno-Abietetum kš = 1,18385 + 0,13692 d — 0,001173 d2 (13) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Izravnani podaci tečajnog prirasta širine krošanja prikazani su u tabeli 3 te grafički na slici 1. Tab. 3 Izravnani tečajni prirast širine krošanja Ausgeglichener laufrender Zuwachs der Kronenbreiten Oznaka plohe - Versuchsfläche Debljinski VI II XXVI XIX XIX XX VIII XVII stepen Vrsta drveća — Baumart Stärke bukva bukva jela bukva jela jela bukva bukva stufe Buche Buche Tanne Buche Tanne Tanne Buche Buche Tečajni Laufender prirast širine krošanja u cm Zuwachs der Kror lenbeiten cm 5 2,611 1,254 10 3,108 3,799 2,093 6,569 3,222 1,413 1,561 3,105 15 3,462 5,189 2,264 6,830 3.337 1,674 1,616 3,454 20 3,672 6,385 2,377 6,957 3,404 1,844 1,436 3,454 as 30 3,738 3,660 7,386 8,192 2,433 2,431 6,950 6,809 3,333 3,155 1,925 1,915 0,963 0,258 3,104 2,405 35 3,438 8,806 2,372 6,534 2,869 1,815 0,014 1,357 40 3,272 9,224 2,255 6,125 2,476 1,624 0,002 0,040 45 2,563 9,448 2,081 1,975 1,344 50 1,909 9,477 1,849 1,366 0,973 55 1,112 9,312 1,560 0,650 0,051 60 0,171 8,953 1,231 05 8,399 0,809 70 7,651 0,035 75 6,709 80 5,572 Podaci su izravnani jednadžbama: — bukva: Fagetum er. montanum kš´ = 0,019693 0,001427 d 0,0000288 d2 (14) + Blechno-Fagetum kš* = 0,004357 0,003752 d 0,0000389 d2 (15) + Blechno-Abietetum kš´ = 0,056450 0,001192 d 0,0000268 d2 (16) + Fagetum er. subalpinum ploha VIII kš´ = 0,006940 + 0,001374 d 0,0000506 d2 (17) ploha XVII kš´ = 0,013598 0,002444 d 0,0000699 d2 (18) + jela: Fagetum cr. abietetosum kš´ 0,015791 + 0,000629 d — 0,0000115 d2 (19) Blechno-Abietetum ploha XIX kš´ 0,026102 + 0,000827 d 0,0000215 d2 (20) ploha XX kš´ 0,006201 + 0,000973 d 0,0000181 d2 (21) U tabeli 4 prikazani su promjeri kod kojih kulminira tečajni prirast krošnje u širinu kao i promjeri stabala kod kojih se tečajni prirast približava nuli. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 33 <-- 33 --> PDF |
RAZMATRANJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA Tab. 4 Karakteristične tačke krivulje tečajnog prirasta širine krošanja Die charakteristischen Punkte der Kurve des laufenden Zuwachses der Kronenbreiten a 03 o cj ^ "O 05 ´S .2 a oj L CO a> o CO W m B a t-i CO o > m Fagetum er. montanum bukva VI 25,23 60,84 Blechno-Fagetum bukva II 48,32 97,66 Fagetum er. abietetosum jela XXVI 27,35 73,55 Blechno-Abietetum bukva XIX 22,24 73,43 Blechno-Abietetum jela XIX 19,22 58,95 Blechno-Abietetum jela XX 26,95 59,67 Fagetum er. subalpinum bukva VIII 13,56 31,48 Fagetum er. subalpinum bukva XVII 17,48 39,87 plohe Versuchsfläche di, 3 kod kojeg kulminira kš´ di, 3 bei dem die Kulmination von kš´ eintritt di, 3 kod kojeg je kš´ jednak nuli di, 3 bei dem kš´ auf Null absinkt Iz podataka u tabeli 2 proizlazi da se širine krošnja istraživanih vrsta drveća međusobno razlikuju. Bukova stabla imaju redovito širu krošnju od jelovih stabala istoga debljinskog stepena. No, ni krošnje istih vrsta drveća nisu jednake u svim zajednicama. Najuže krošnje imaju bukova stabla u pretplaninskoj šumi bukve, a najšire bukova stabla u zajednici bukve s rebračom. Jelova stabla u šumi jele s rebračom imaju šire krošnje od jelovih stabala u šumi jele s bukvom u tanjim debljinskim stepenima, a uže u jačim debljinskim stepenima. Iako ekološki faktori nisu jedini koji utječu na širinu krošanja, postoji očigledna pravilnost odnosa između ovih faktora i širine krošanja. Daljnja istraživanja u vezi s tim problemom dat će nam jasniju sliku o navedenim odnosima. Rezultati istraživanja su nedvojbeno pokazali da su krošnje bukovih stabala mnogo ekspanzivnije od krošanja jele. Tečajni godišnji prirast širina krošanja bukve kreće se od 1,0—9,5 cm, a jele 1,0—3,5 cm. Do sličnih rezultata o tečajnom prirastu promjera krošanja došao je i Miletić (1954). Autor je u svojim istraživanjima ekspanzije krošanja bukve dobio da se tečajni godišnji prirast kreće od 2,2—6,6 cm (prosječno 4,6 cm). On smatra da je taj prirast malen. Na žalost detaljnija usporedba s našim podacima nije moguća jer u citiranom radu nije navedeno u kojoj je zajednici proveden pokus. I intenzitet širenja krošanja različit je u pojedinim zajednicama. Najintenzivnije širenje krošanja bukve je u zajednici Blechno-Fagetum, zatim u zajednici Blechno-Abietetum, a u zajednici Fagetum cr. montanum tečajni prirast širina krošanja je znatno niži od prirasta u prve dvije zajednice. Zanimljivu pojavu intenziteta širenja bukovih krošanja imamo u zajednici Fagetum cr. subalpinum. Na plohi XVII intenzitet prirašćivanja je znatno jači od prirasta na plohi VIII. U našim radovima spoznali smo da se zajednica pretplaninske bukve, iako biljnosociološki shvaćena jedinstveno, treba raščlaniti u 4 podtipa. Plohe VIII i XVII nalaze se u dva različita podtipa, i to se jasno može uočiti iz toka ekspanzije krošanja. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Osim intenziteta širenja krošanja nas je posebno zanimao moment kada intenzitet širenja kulminira, kao i kada se prirast krošanja u širinu teoretski približava nuli. Iz tabele 4 vidimo da bukova stabla u zajednici Fagetum cr. montanum postižu maksimum širenja krošanja u debljinskom stepenu 25, a prirast prestaje u debljinskom stepenu 60 cm. U toj se zajednici mogu provoditi najintenzivniji uzgojni zahvati u grupama i skupinama bukovih stabala čiji srednji promjer nije prešao 25 cm, jer će krošnje tada najbrže reagirati na zahvat. Intenzitet zahvata treba opadati između debljinskog stepena 25 i 60. Poslije debljinskog stepena 60 cm u spomenutoj zajednici uzgojni zahvati oblikovanja nisu opravdani jer krošnje više ne mogu reagirati na te zahvate. Iz tabele 4 vide se ti promjeri i za ostale zajednice, razvrstani prema vrstama drveća. Zanimljivo je usporediti te karakteristične tačke u odnosu na biljne zajednice. Već na prvi pogled može se vidjeti da kulminacija (i prestanak) prirašćivanja nastupa to kasnije što su ekološki uvjeti za razvoj pojedine vrste drveća povoljniji. U zajednici Blechno-Fagetum uvjeti za razvoj bukve su najpovoljniji te maksimum prirašćivanja krošnje nastupa kod 48 cm, a prestanak kod 98 cm. Nešto manje povoljni uvjeti za razvoj bukve su u zajednici Blechno- Abietetum, gdje maksimum prirašćivanja nastupa kod 22 cm, a prestanak kod 73 cm. U istoj zajednici taj maksimum za jelu nastupa kod 19 cm (ploha XIX), odnosno 27 cm (ploha XX), a prestanak prirasta za obje plohe kod 59 cm. I iz navedenih se podataka vidi razlika u prirašćivanju krošnje u odnosu na vrst drveća. U zajednici Fagetum cr. abietetosum krošnje jelovih stabala postižu maksimum prirašćivanja kod promjera 27 cm, a prirast praktički prestaje kod promjera 74 cm. Najraniji maksimum intenziteta širenja krošanja postižu bukova stabla u zajednici Fagetum cr. subalpinum. Maksimum u toj zajednici nastupa kod promjera stabla 13,5 cm (ploha VIII) odnosno 17,5 cm (ploha XVII), a prestanak prirasta kod promjera 31,5 cm (ploha VIII) odnosno 40,0 cm (ploha XVII). U navedenoj zajednici mogu se provoditi intenzivniji uzgojni zahvati oblikovanja krošanja samo do promjera stabala 13,5 (17,5) cm. Poslije promjera 31,0 (40,0) cm prestaje svaka mogućnost oblikovanja krošanja. Naša istraživanja trebalo bi nastaviti te proširiti i na druge vrste drveća i zajednice. Bilo bi od vrijednosti kad bi se za gospodarski najvažnije vrste drveća i zajednice odredilo najpovoljnije razdoblje za provedbu uzgojnih zahvata, kao i vrijeme kada s tim radovima treba prestati. Nadamo se da će nam se ukazati prilika, da detaljnije i opširnije proučimo spomenuti problem i tako pridonesemo njegovu rješavanju. ZAKLJUČAK Na temelju istraživanja kojim se intenzitetom šire krošnje stabala bukve i jele u raznodobnim sastojinama zapadne Hrvatske — na 7 primjernih ploha i u 5 zajednica — mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. Širine i intenzitet širenja krošanja zavise o vrsti drveća. Bukova stabla imaju šire krošnje i jači intenzitet širenja krošanja od stabala jele. 2. Širine i intenzitet širenja krošanja za istu vrstu drveća različiti su u pojedinim zajednicama. 3. Najveće širine i najjaču ekspanziju imaju krošnje bukovih stabala u zajednici Blechno-Fagetum Horv. Podjednako široke krošnje i sličnu ekspan |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ziju krošanja imaju stabla bukve u zajednicama Fagetum cr. montanum Horv., Blechno-Abietetum Horv. i Fagetum cr. subalpinum Horv. (ploha XVII). Prema širini i ekspanziji krošanja slijede stabla jele u zajednicama Fagetum cr. abietetosum Horv. i Blechno-Abietetum Horv. Najslabiji intenzitet prirasta krošanja i najuže krošnje imaju stabla bukve u zajednici Fagetum cr. subalpinum Horv. (ploha VIII). 4. Kulminaciju tečajnog prirasta promjera krošnje postižu stabla bukve u zajednici: Fagetum cr. montanum Horv. kod promjera 25,23 cm, Blechno-Fagetum Horv. ,, ,, 48,32 cm, Blechno-Abietetum Horv. „ „ 22,24 cm, Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha VIII ,, ,, 13,56 cm, Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha XVII ,, ,, 17,48 cm, a stabala jele u zajednici: Fagetum cr. abietetosum Horv. ,, ,, 27,35 cm, Blechno-Abietetum Horv. ploha XIX ,, ,, 26,95 cm. Do navedenih promjera mogu se u odgovarajućim zajednicama provoditi intenzivni uzgojni radovi oblikovanja i njege sastojina jer će krošnje brzo reagirati na zahvate. Intenzitet zahvata treba opadati približavanjem prirasta promjera krošanja prema nuli. 5. Tečajni prirast promjera krošanja jednak je teoretski nuli za bukvu u zajednici: Fagetum cr. montanum Horv. kod promjera 60,84 cm, Blechno-Fagetum Horv. ,, ,, 97,66 cm, Blechno-Abietetum Horv. ,, ,, 73,43 cm, Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha VIII ,, ,, 31,48 cm, Fagetum cr. subalpinum Horv. ploha XVII ,, ,, 39,87 cm, a za jelu u zajednici: Fagetum cr. abietetosum Horv. ,, ,, 73,55 cm, Blechno-Abietetum Horv. ploha XIX ,, ,, 58,95 cm, Blechno-Abietetum Horv. ploha XX ,, ,, 59,67 cm. Kod promjera većih od ovih ne bi se smjelo provoditi zahvate oblikovanja sastojina jer krošnje ne mogu više reagirati na uzgojne zahvate. LITERATURA 1. Badou x E.: L´allure de l´accroissement dans la foret jardinee, Ann. Inst. fed. Rech. for. Zürich 1949. 2. Bertovi ć S. et al.: Tipološke značajke šuma u g. j . »Brod na Kupi«, Radovi Instituta, Zagreb, 1967 (u rukopisu). 3. Bertovi ć S. et al.: Ekološko-gospodarske značajke i tipovi šuma na području Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja, Radovi Instituta, Zagreb 1967 (u rukopisu). 4. Brina r M.: Pomen velikosti in oblike krošnje, Gozd. Vestnik, 1952. 5. Burge r H.: Holz, Blattmenge und Zuwachs; Mitt. Schweiz. Anst. forstl. Versuchswes. (Die Tanne, 1951, Die Buche, 1950). 6. Hengs t E.,: Der Kronenbau der Buche im Erzgebirge, Forstwiss. Cbl., 1964. 7. Ho rva t I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske, Prirodosl. Istraživ., 30, Zagreb 1962. 8. Mileti ć 2.: Istraživanje širenja (ekspanzije) krune u prebornoj sastojim bukve, Glasnik šum. fakulteta, Beograd 1954. 9. Sommer H. G: Tannenkronen im Plenterwald, Forstwiss. Cbl., 1961. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Zusammenfassung Auf 7 Versuchsflächen, die über 5 Waldassoziationen (in ungleichaltrigen Beständen des westlichen Teils Kroatiens) verteilt wurden untersuchte der Autor die Dynamik der Ausbreitung des Durchmessers der Kronenprojektion (— Grundfläche) der Tanne und Buche in bezug auf die Zunahme des Brusthöhendurchmessers des Baumstammes. In erster Linie wurde vom Autor die Stärkestufe untersucht bei welcher der laufende Zuwachs der Kronenbreite kulminiert sowie der Durchmesser, bei dem dieser Zuwachs fast auf Null absinkt. Auf Grund seiner Untersuchungen kommt der Autor zu den folgenden Schlussfolgerungen: Die Ausbreitung und Intensität der Ausbreitung der Kronen hängt von der Baumart ab. Die Buchenstämme weisen breitere Kronen und eine stärkere Intensität der Kronenausbreitung als die Tannenstämme. Die Kronenbreiten und — Ausdehnungen sind für ein und dieselbe Baumart in individuellen Waldassoziationen verschieden. Die grössten Breiten und die stärksten Ausdehnungen weisen die Kronen der Buchenstämme in der Assoziation Blechno-Fagetum Horv. auf. Fast gleich breite Kronen und ähnliche Kronenausbreitung weisen die Buchenstämrne in den Assoziationen - Fagetum croaticum mentanum Horv., Blechno-Abietetum Horv. und Fagetum croaticum subalpinum Horv. (Fläche XVII) auf. Der Kronenbreite und — Ausdehnung gemäss folgen dann die Tannenstämme in den Waldgesellschaften Fagetum croaticum abietetosum Horv. und Blechno-Abietetum Horv. Die schwächste Intensität des Kronendurchmesser-Zuwachses und die schmälsten Kronen weisen die Buchenstämme in der Gesellschaft Fagetum croaticum subalpinum Horv. (Fläche VIII) auf. Die Kulmination des laufenden Zuwachses des Kronendurchmessers erreichen die Buchenstämme in der Waldassoziation: bei di, 3 von: — Fagetum er. montanum Horv. 25,23 cm, — Blechno-Fagetum Horv. 48,32 cm, — Blechno-Abietetum Horv. 22,24 cm, — Fagetum er. subalpinum Horv. (Fläche VIII) 13,56 cm, — Fagetum er. subalpinum Horv. (Fläche XVII) 17,48 cm, und die Tannenstämme in der Waldassoziation: — Fagetum er. abietetosum Horv. 27,35 cm, — Blechno-Abietetum Horv. (Fläche XIX) 19,22 cm, — Blechno-Abietetum Horv. (Fläche XX) 26,95 cm. Bis zu den obigen Brusthöhendurchmessern ist es möglich, in den entsprechenden Wald-Assoziationen intensive Pflegeeingriffe anzuwenden mit dem Ziel die Bestandesausbildung und — Erziehung durchzuführen, da die Baumkronen noch in der Lage sind, schnell darauf zu reagieren. Der laufende Zuwachs des Kronendurchmessers sinkt bei der Buche fast auf Null in der Assoziation: bei di, 3 von: — Fagetum er. montanum Horv. 60,84 cm, — Blechno-Fagetum Horv. 97,66 cm — Blechno-Abietetum Horv. 73,43 cm, — Fagetum er. subalpinum Horv. (Fläche VIII) 31,48 cm, — Fagetum er. subalpinum Horv. (Fläche XVII) 39,87 cm, und bei Tanne in der Assoziation: — Fagetum er. abietetosum Horv 73,55 cm, — Blechno-Abietetum Horv. (Fläche XIX) 58,95 cm, — Blechno-Abietetum Horv. (Fläche XX) 59,67 cm. In dem Zeitabschnitt, wo die Baumstämme die oben erwähnten Durchmesser überschritten haben, und auch später, sollte man Eingriffe zur Bestandesformung nicht mehr ausführen, da die Baumkronen nicht mehr in der Lage sind, auf die Pflegeeingriffe zu reagieren. |