DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 86 <-- 86 --> PDF |
ma najveći dio i predstavlja najpustije površine. Iako čovjek svojom djelatnošću pojačava snage koje omogućuju pojavu erozije, autor uočava da čovjek kod nas nije pasivno posmatrao tu pojavu, nego je poduzimao izvjesne mjere za očuvanje tla još od najranijih historijskih razdoblja. Ove mjere nisu nikada imale potreban opseg, naročito u vrijeme teških političkih i gospodarskih prilika. Od svojstava tala, koja su odlučna za pojavu i opseg erozije, razmatrana su napose ona, koja određuju njihov kapacitet za infiltraciju, zatim mehanička otpornost prema odnošenju kao i ona koja utječu na razvoj zaštitnog biljnog pokrova. Autor se je kritički osvrnuo na metodu mjerenja mreže erozijskih jaruga na osnovu topografskih karata, jer ona pruža pouzdan uvid u sadašnje odnošenje tla, naročito u starim krajolicima, koji su najviše zastupljeni u Hrvatskoj. Naime, kod takovih mjerenja u nekim zemljama bivaju obuhvaćene i jaruge nastale u pleistocenu, ili ča´k i ranije, i ne stoje ni u kakvoj vezi sa recentnom erozijom. Strane starih jaruga su obrasle vegetacijom i na njima se nalaze normalna i ne erodirana tla. U Kršu pojava stanca kamena na površini od nekoliko centimetara do nekoliko metara postojala je i prije recentne erozije, pa prema tome njegova zastupljenost ne može biti osnova za prosuđivanje opsega odnošenja tla. Zbog toga autor predlaže na područjima gdje nastaju erozijske jaruge i jaružice, a gdje se sitne jaružice obradom svake godine poravnavaju, da se prema H. Kuronu, uspoređuju otvoreni profili tla od vrha prema dnu obronka. Na kraškim pašnjacima, gdje se erozijske jaružice ne izravnavaju posvuda obradom, i gdje i pored površinske erozije, ne nastaje uvijek niz međusobno genetski povezanih profila po jednom obronku, nego se na istoj visini obronka često nalaze u neposrednoj blizini različito erodirani profili, autor predlaže da se o djelovanju erozije prosuđuje na osnovu usporedbe erodiranih i ne erodiranih profila, kao i na osnovu studija malih oblika površina. Ova monografija o rasprostranjenosti i djelovanju erozije u Hrvatskoj, sa 708 literaturnih podataka, predstavlja jedno od fundamentalnih radova za naučno sagledavanje, kao i za daljnje proučavanje ove vanredno važne prirodne pojave u našim prilikama. Dr Pavao Kovačević S. Paško vski, N. Donica: DRVNA VEGETACIJA RUMUNJSKE SUMOSTEPE (S. Pascovschi, N. Donita: Vegetatia lemnnoasa din silvostepa romanici). Izd. Acad. Rep. Soc. Romania 1967. Str. 294, slike, dijagrami, šeme 35, tablice 11, bibliogr. naslovi 188. Problematiku šumostepe autori iznose u tri dela: I. Opšta razmatranja o problemu šumostepe. Terminologija, Sumostepa drugih zemalja. Dinamika šumostepe u shvaćanjima drugih autora. Shvaćanje šumostepe u "rošlosti. II. Rumunjska sumostepa u sveti u novih istraživanja. Primenjene radne metode. Fitogeografski karakter i ra^oniranje rumunske šumostepe. Fitocenološka gledanja na šumu i šumostepu. III. Evolucija ciskaroatske šumostepe tokom postslacij a 1 a. Opšti pogledi na evoluciju biljnog ookrova šumostepe i uzroci ove evolucüe. Evolucija biljnog pokrova šumostepe i nMma susednih krajeva kroz pet etapa njihovog razvitka do današnjice. Rasprostranjenost drvnih vrsta u ciskarpatskoj šumostepi Rumunije. Kako se vidi iz slavnih naslova ovdje pokazane podele materice autori razrađuju problematiku komoleksno i pokazuju nam današnje stanje šumostepe Rumunije kao rezultat njenog postglacijalnog razvoia. Postavili su sebi zadatak da nam pokažu kako je mogao da teče razvoj kroz dinamične procese pune promenama, gde su mogle da igraiu posebnu uloeu i obližnji refugüi drvnih vrsta. Naglašava se posebno i to da ie tekao ovai razvoi u Drostoru sa specifičnim geografskim obeiežjem. U pet etapa poslelednikove evolucüe biljnog pokrivača m-ethodilo ie današnjoj šumostepi, od slučaja do slučaja: borova šuma, smesena šuma sredn´e-istočno"" ropskog obeležja, stepski šibliak i stena. Ponovno nadiranje listopadne šume vodilo ?i formiranju sadašnje šumostene. Ove razvojne etape koie su se zbivale tokom poznatih postglacijalnih koleban;a klime, autori pokušavaju da sinhronizuiu sa nekim već poznatim razvoinim neriodima vegetacije, pre svega obližnjih područja. Osobito je interesantna u ovom radu i dendrofloristička analiza rumunske šumostepe. Sa više od 600 lokaliteta zabeleženo je bilo 141 vrsta + 85 taksona niže vrednosti. Rod Quercus ie pretstavljen sa 17 vrsta, 4 varijeteta i 30 formi, od kojih 8 vrsta sa 3 varijeteta su hibridnog porekla. Fitogeografski spektar šumostepske dendroflore pokazuje veliko učešće evrop |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 87 <-- 87 --> PDF |
skih i evrazijskih vrsta, pretežno onih s južnijim arealima, a sleduju gruoe pontsko- balkanskih i submediteranskih. Još je malobrojnija grupa srednjoevropskih vrsta, a najmanje je zastupljena erur>=> «tepskih i šumostepskih vrsta s istočnim arealima. ci´lcanl Stcučui ća&opi6i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 11 — 1967. P. V. Vasil´ev, I. V. Vor o n i n, A. A. Cymek: Ekonomski preobražaj u šumarstvu Sovj. Saveza. — N. N. Hramcov: Zaštita šuma od štetnika i bolesti. — M. P. Elpat´evski — N. A. Nagovicyn: Melioracija u šumarstvu SSR. — S. A. Rostovcev: Šumsko sjemenarstvo u SSSR. — L. F. P r a v- din : Genetika i selekcija u uzgajanju šuma. — A. A. Molčanov: Osnovni problemi izučavanja prirode šume. 12 — 1967. A. V. Al´benski: Agrošumomelioracija kao nauka u SSSR. — V. P. Timofeev: Introdukcija ariša u šume Rusije. — V. G. Nesterov: Matematičke metode i tehnika elektronskog izračunavanja u šumarstvu. — A. I. V oroncov : Matematika u zaštiti šuma od štetnika i bolesti. — F. N. H a r i t o n ovič : Utjecaj intenzivnog prorjeđivanja na prirast borovih stabala razne starosti. — J. A. Nečaev: Kavkaska jela, drvo brzog rasta. — V. P. Cepljaev, N. N. Gusev : Šumski fond SSSR. 1 — 1968. S. M. Marukjan: Metode opredjeljivanja ekonomičnosti proreda. — P. P. Izjumski: O metodi uzgojnih proreda. — N. P. A n u č i n: Integralni račun u svrhu određivanja količine drvne mase u glavnoj sječi. — V. V. M i r o n o v, V. I. Frusalimski, G. I. A n c i f erov: Kulture četinjača na sječinama pri mehaniziranoj pripremi tla. — A. F. L isenkov : Određivanje gustoće kultura hrasta. — D. P. Toropogricki: Utjecaj dubokog oran:a na rast borovih kultura na pijesku. 2 — 1968. Dvlis N. V.: Nauka o biogeocenozi i njezino praktično značenje. — A. I. Sever ova: Plodnost kalema četinjača. — I. I. P o 1 u b o j a r i n o v, P. I. Moroz : Uzgajanje crne topole na pijescima primjenom fosforobakterina. — A. A. Jablokov : Uzgajanje obalne sekvo- Ova knjiga dvojice autora, poznatih po radovima iz oblasti dendrologi´e i istraživanja vegetacije, Drilazi p-oblemu šumostepe i njene geneze na originalan način i zato zaslužuje puno pažnje. P. Em je sjemenom. — V. S. Kurilo: Perspektiva rušenja stabala s korijenom. REVISTA PADURILOR — Bukarest 8 — 1967. G Bedesku, V. S a b e u, F. Niču: Pregrađivanje bujica, melioracija slivova i n:ihov utjecaj na vodni režim Rumunjske. — P. Abađiu, S. A. M u n t j a n u, R. Gašnar: Istraživanja u vezi sa atmosferskim padavinama i površinskog otjecanja 1e vode u slivu bujice. — K. Trač : Kartiranje lokacije erodiranih površina u Rumunjskoj u svrhu nühovog pošumljenja. — A. An o stol : Prilog hidrologiji bujica. — D. Težu , G. Roščjanu : Aspekti melioracijskih radova na degradiranim površinama i radova na pregrađivanju buuca. — Trač , Mušat, Diakon u. Untaru: Sadnja borovih biljaka uzsojenih u etilenskim vrećicama na degradiranim Đovršinama. 9 — 1967. K. Lazaresku: Istraživanja o mogućnosti uzffo-a hibrida iasena u sjemenskim plantaciiama. — V. S t e n e- sku : Tipovi šuma na krainjoj visinskoj granici. — V. Đurđu : Ootimalna starost u kojoj treba sjeći sastojine kanadske topole. — G. D i s e s k u, I. Cejanu: Opažanja o paraziliran´u Anastasus disparis Ruschka na Lymantria dispar Brut. — N. Legun : Utjecaj tehničkog napretka na organizaciju proizvodnje. 10 — 1967. A. Ungur: Šuma i turizam. — S. Purčelian, V. Hampu: Aspekti s obzirom na estetiku šume. — D. Morošanu, Redulesku, Stenesku: Mreža šumskih putova i razvoj turizma. — I. Kazaku. Kotta: Šuma i lov su atrakcija za turiste. 11 — 1967. J. C. Westroby: Perspektive šumarstva i drvarske industrne u svijetu. — K. K. Dorđesku: Naučna djelatnost prof. Borza zaslužnog učenjaka i oslonca za razvoj rumuniske dendrologije. 249 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1968 str. 88 <-- 88 --> PDF |
12 — 1967. J. Par de: gumarska istraživanja u Francuskoj. — V. Enesku i dr.: Neki biokemiiski aspekti u vezi sa cvjetan´em ariša. — D. Pirvesku, Vi- šan: O povredama štetnika Lymantria Hispar L. u sastojinama akacije. LESNiCKY ČASOPIS — Prag 8 — 1987. V. Zasmeta: Lovstvo u trećoj petoljetki. — J. Škultetv: Štete koje čini medvjed u poljoprivredi. 9 — 1967. U Štefančik: Njega bukovih letvenjaka oboljelih na nekrozi kore. — J. Bor o ta: Uzgajanje eukaliptusa i njegovo iskorišćavanje. COMMUNICATION´S INSTITUTI FORESTALIS CECHOSLOVENIAE — Prag Volumen 5 — 1967. J. Jindra: O djelovanju Naučno - istraživačkog instituta šumske i lovne privrede u periodi 1964— 19S6. g. — V. Jančarik: Kako se odnore eljive tla i rizosfere prema poniku šumskih stablašica. — Z. Kadlus : Analiza visine i starosti prirodnoe podmlatka omorike ob.. jele i bukve. — J. Mot ti: Utjecaj agrotehnike na rast topole. — Z. Zavadil : Rezultati kalemljenja jele i visoke jele (A. grandis). — V. Dušek : Podrez;van4e korijenja pri sadnji biljaka. — J. Šindelar: Pojava raka na stablu u populaciji autohtono« sudetskog ariša. SYLWAN — Varšava 6/7 — 1967. K. Šlaski: Šumarstvo i drvarstvn u staroj Poljskoj do XVI v. — ,T. B rođak: k. g. za feudalizma do početka kapitalizma. — J. B r o d a k: k. g. u nariodi kapitalizma. — T. Molendak: k. g. današnje stanje. 8 — 1967. J. Kowalski: Istraživanja o utrošku radnog vremena pri radu s mehaničkim pilama. — S. Weber : Primjedbe o resonantnom drvu. 9 — 1967. J. Ko con: Rentgenografska analiza orijentacre kristalinskih zona celuloze u drvu bora. 10 — 1967. E. Wiencko: Pol vijeka sovjetskog šumarstva i drv. industriie. — W. Rosa: Matematsko-statistička metoda inventarizacije šuma i mogućnost nie7ine prinrene u uređivaniu. — J. Solik : Metod" za određivanje optimalne hiierarhije ulagania kapitala u šumoprivredi. — J. Dominik : Opažan;a o intenzivnosti šteta, koje su uzrokovali kukci, sisari i parazitske pluve u Pokusnim šumama Varšavske poJioprivredne akademije u Rosovu i to na Pinus contorta var. murrayana, strobus i silvestris. 11 — 1967. W. Grochowski: Poliačka koncepcija iskorišćavanja sporednih šumskih proizvoda u teoriji i praksi. — E. Kaminski — S. Glowacki: Proizvodnost rada pri smolarenju raznim metodama. — F. Kobilinski: Istraživanja o osnovnim tehničkim svojstvima drva borovih sastojina. LESNICKA PEACE — Prag 9 — 1967. Z. Kadlus: Studija o iznrenljivosti šume i njezinog uzgajanja. — E. Prusa : Neke spoznaje iz uređivanja pri prebornom gospodarenju. — V. Z e 1 eny: Prilog diskusiji o hidrološkoj funkciji šume. — M. Kučera — A. M. S v oboda : Šume i vrste drva u Mongoliji. — J. Ruprich: Uloga uređivanja šuma u usmjerivanju gospodarenja šumama. 10 — 1967. J. Šindelar ž: Genetička baza šume i mogućnost niezinog poboljšanja. — V. Z a koro a 1: Neke "ouke iz uzgajanja šuma u NiDR. — M. S c h a- lek: Mehanizacija ili manufaktura? — H. Cervinkova : Nekoliko najnovijih podataka o desinfekcri tla u rasadnicima. 11 — 1967. A. Cymen : Šumoprivreda Sovjetskog Saveza. — M. Bočkarev: Zaštita šuma od požara u SSSR. — J. Frič : Neki pogledi na uzgoj mješovitih šuma. — J. Skou"": Sprave za pripremu i transport sadnica u loncima. — J. Mottl — M. Polnar: Rezultati kontrolnih pokusa sa topolama Aigeiros i Tacamahaca na stalnim pokusnim plohama. — V. Chalupa : Prognoza uroda ariševih češera. 12 — 1967. F. Srdinko: Iskustva s kalemljenjem omorike ob. — A. Š i k a — B. Heger : Borovac i njegova upotreba. — J. Černak : Vlažnost, masa i težina sirovog drveta. — J. Mentberger: Primjena karata »Analizator« u šumarstvu. CENTRALBLATT FÜR DAS GESAMTE FORSTWESEN — Beč 1 — mart 1967. F. Bentz- A. Hilscher : Vremenske tablice za privlačenje drva Unimogom i agregatom. — L. Günzl : Podaci o razvoju topolovih hibrida i iskustva s njima. — H. Minelli: Izvještaj o stranim vrstama drveća, koje dolaze u Donjoj Austriii. 1 — mart 1968. H. Aulitzky: O uzrocima katastrofa od nevremena i stepen njihovih utjecaja. — W. Tranquill ini — R. Unterholzner: Rast dvogodišnjih ariša, istoga porijekla, u raznim nadmorskim visinama. |