DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 6 <-- 6 --> PDF |
PROSJEČNE VISINE BILJAKA Tb. 1 Jednogodišnji sijanci s broj RODITEL J I ? đ* RI E P EII Tcm I CIII I J A IV Aritmetička sredina cm 101 102 150 131 S.fragilis L. (Mp1) Sfragilis L. (MpD S.alba L. V87 Üa.xS.avar. vitellina)VA6 Sfragilis L. (IV) S.alba L V100 S.fragilis L. (IV) S.alba L. V95 62´07 127´22 6A´A8 97´22 82´AA 145´18 75´22 12 A´33 8 3% A 126´96 91 ´07 131´50 73´70 1A9´11 9A´33 100´78 75´A1 137´12 81´22 113´A6 Dvogodišnji sijanci S R OD I TE LJ I RE P E T 1cm C 1 J A A r i t m e t i č k a broj ? 66 Sfragilis L. (MpD S.fragilis L. (IV) 227´50 152´41 218´05 199´32 68 Sfragilis L. (MpD Salba var. vitellinaCVIl) 255´70 265´33 227´23 249´A2 72 Salba L. V 87 Sfragilis L. (IV) 259´61 15A´78 329´AA 2A7´9A 71 S.albaV87 L. S.albaV 95 L. 2 98´67 218´05 200´33 239´01 Opaska: Svako tretiranje - repeticija predstavlja srednju vrijednost od 27 podataka kod jednogodišnjih sijanaca, a 18 podataka kod dvogodišnjih Određivanjem količina suhe tvari lišća ustanovili smo da unutarvrsni hibridi bijele vrbe imaju općenito najmanju količinu suhe tvari, što vrijedi za jednogodišnje i dvogodišnje sijance. Međuvrsni hibridi istraživanih vrsta imaju u pojedinim slučajevima i do 2,5 puta veće količine suhe tvari lišća od unutarvrsnih hibrida bijele vrbe dok se u tom pogledu bijela i krhka vrba izjednačuju ili pak krhka vrba ima veće količine suhe tvari lišća. Prema istraživanjima Burger-a (1948) volumni prirast nekog stabla ovisan je u prvom redu o težini odnosno površini lišća (iglica), a koja stoji u uskoj vezi s veličinom krošnje. Ova se pojava koristi i u praktičnom uzgoju šuima kada se određenim uzgojnim zahvatima kod mladih sastojina ostavljanjem manjeg broja stabala po jedinici površine (do određene granice) ne gubi na prirastu. Ako pojedino stablo s istom ili čak manjom težinom lišća stvara više drvne tvari, asimilacijska aktivnost njegovog lišća je veća. Prema Wehrmann-u (1959) kao mjera asimilacijske aktivnosti lišća (iglica) mogu poslužiti koncentracije mineralnih hraniva u lišću kada drugi faktori rasta ne ograničavaju rast drveća kao npr. svjetlo, opskrbljenost vodom, ugljičnim dioksidom i si. Ako su objekt istraživanja vrste s jednakim količinama lišća, tada se može očekivati korelativna veza između rasta i koncentracija mineralnih hraniva u lišću. U protivnom, kao što je to i u našem slučaju treba tražiti vezu između rasta i ukupnih količina mineralnih hraniva u lišću. Zbog toga smo u našem radu i uspoređivali rast biljaka sa količinama mineralnih hraniva u lišću. |