DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 36 <-- 36 --> PDF |
šuma, ekonomska šuma itđ. U tom bi se smislu ekonomska šuma mogla definirati kao »biljna asocijacija šumskog drveća namijenjena proizvodnji određenih upotrebnih vrijednosti biljnog porijekla.«5) No ovdje se ne radi o ovakvoj ili onakvoj definiciji ekonomske šume. Ovdje se radi o šumi kao određenoj ekonomskoj kategoriji: što je to šuma kao ekonomski fenomen, da li je to predmet rada ili sredstvo za rad, da li je osnovno ili obrtno sredstvo, da li ima vrijednost i ako ima kolika je, ili je prirodno dobro, prirodno bogatstvo i kako takvo samo jedan određen uvjet za proizvodnju. U tom pogledu, nema jedinstvenog stava ni u teoriji šumarske ekonomike, a niti postoji jedinstveni tretman u šumskoj proizvodnji, odnosno u privrednim propisima. Zbog toga ćemo pobliže razmotriti poimanje šume kao određene ekonomske kategorije. DOSADAŠIJA SHVAĆANJA Kao predmet razmatranja uzimamo tzv. klasičnu šumu koja ionako predstavlja glavni izvor za podmirenje društvenih potreba na drvu, a puštamo po strani intenzivne kulture »kratkog obrtaja«, tj. one koje dozrijevaju u relativno kratkom razdoblju. Razmatranje ne ćemo ograničiti samo na šume nastale prirodnim putem, već ćemo se pozabaviti i sa »klasičnim« šumama koje je čovjek osnovao ulažući svoj rad, prošli i sadašnji. Nastojanja da se šuma i šumska proizvodnja objasni i sa teoretsko ekonomskog stajališta padaju u polovinu 19. vijeka.6) Liberalistički kapitalizam je sa devizom »Laisser faire ...« prodirao u sve pore gospodarskog života i ulazio u način mišljenja i svijest ljudi tadašnjeg vremena. Sve što je donosilo neki prihod bilo je smatrano »kapitalom«, pa tako i šume. »Šuma jekapital, a godišnji prirast predstavlja godišnje kamate« ... a ... »šumski se kapital ne ukamaćuje sa običnim kamatima, već na način kamata na kamate. Jednogodišnji prirast ostaje vezan uz kapital — time i sam poprima značajkapitala, pa i sa svoje strane odbacuje kamate.«"1) Tadašnji sukob u različitom poimanju šume došao je posebno do izražaja povodom pojave teorije najveće zemljišne rente nasuprot do tada jedino važećoj teoriji najveće šumske rente.8) Pristaše teorije najveće šumske rente su smatrali kapitalom šumu zajedno sa šumskim zemljište, tj. pod šumom kao kapitalom su shvaćali drvnu masu i šumsko zemljište kao organsku i nedjeljivu cjelinu. Taj kapital treba da daje najveću (godišnju) šumsku rentu, koja se računski s) U g r e n o v i ć je definirao taj pojam ovako: »Pod šumom u ekonomskom smislu razumijevamo ono zemljište kao i onu na njemu poraslu biljnu zajednicu (šumsku sastojinu) u koju zahvata svjesno i namjerno sopstvenik toga zemljišta da bi radom, a uz pomoć kapitala producirao šumske produkte (drvo, kora, smola) i priveo ih iskorišćivanju.« Dr. A. Ugrenović, Zakoni i propisi o šumama, Zagreb 1930, str. 21, prema Simeunović, ibid. 6) U povijesti ekonomike šumske proizvodnje navodi se djelo kameraliste Johanna Gott trie da Moser a, objavljeno 1759. g. pod naslovom Forstliche Ökonomik, kao prvo djelo te vrste. Međutim, ono nije imalo, izgleda, većeg utjecaja na šumarsku ekonomsku misao, jer je autor u svoju ekonomiku umiješao i prirodnoznanstvene pretpostavke pretežno biološki uvjetovane šumske tehnike i tehnologije (prema J. Köstler, Wirtschaftslehre des Forestwesens, Berlin 1943.). 7) Ing. Rudol f Pipan , Utjecaj gospodarskog liberalizma na šume i šumarstvo, Sum. List 1932, str. 649—672. 8) Vidi: Ing. Rudol f Pipan , Kapitalizam u šumarstvu, Šum. List 1938. g. str. 117—170. 32 |