DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 91 <-- 91 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA I ČASOPISA: Gašperšič Franc: Zakonitosti naravnega pomlajevanja jelovo-bukovih gozđov na visokem Krasu Snežničko-Javorniškega masiva.. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo, Biotehniška fakulteta univerze v Ljubljani, 1974. Disertacija. Stranica 133. Nastavljajući svoj stručni i naučni rad u vezi s prethodnom studijom »Razvojna dinamika mješovitih šuma jele-bukve na Snežniku u zadnjih stotinu godina«, Gašperšič nam je dao vrlo vrijedno djelo o problemu prirodnog podmlađivanja naše najvažnije četinjače. Tijekom 100 godina gospodarenja u šumama sjeverozapadnog područja Dinarida povećala se drvna masa i omjer smjese jele; zbog jakih sječa i istrebljivanja bukve, učešće ove listače mnogo se smanjilo. Posljedica tih zahvata je: smanjenje vitalnosti jele; prirodno podmlađivanje te četinjače u njenim čistim sastojinama gotovo je posve izostalo; nadire bukva koja je uglavnom loše kakvoće. Slično kao u Gorskom kotaru. Problem te pojave Gašperšič je zahvatio problemski široko i metodski duboko. U ispitivanju mnogih i međusobno ovisnih brojčanih podataka upotrebljene su matematičko-statističke metode; podaci su obračunati elektronički. Po svemu se razabire da je pisac u taj rad uložio veoma mnogo truda i vremena. Istraživano šumsko područje (oko 23.000 ha) graniči s hrvatskim šumama, s Gorskim kotarom. Prosuđujući po popisu literature i dr., ovdašnje naše postavke i hipoteze (»Prilozi rješavanju problema o održavanju i podmlađivanju jele u Gorskom kotaru«, Sum list 1968. i 1969. i dr.) našle su unekoliko svoju potvrdu u sistematski provedenim istraživanjima u Sloveniji. Po Gašperšičevim navodima: rezultati istraživanja o prirodnom podmlađivanju u Snežničko-Javorničkim šumama jele-bukve zanimljivi su za usporedbu s odnosnim šumama u ostalom dijelu Dinarida. Studija je veoma kompleksnog sadržaja. Složenost građe očituje se već u nazivima poglavlja i u broju podpoglavlja: Uvod, Problem istraživanja, Opis istraživačkog rada (6 podpoglavlja), Opis metoda istraživanja (8 podpoglavlja), Istraživanja i zakonitosti prirodnog podmlađivanja (16 pod poglavlja), Zaključci: temeljne postavke o zakonitostima prirodnog podmlađivanja i praktične postavke studije te Usporedbe rezultata s dostignućima drugih autora (diskusija) i upute za daljnje usmjerivanje istraživanja. Osim ispitivanja o utjecaju odnosnih klima, tla i gospodarenja na podmlađivanje, autor razmatra i ove utjecaje: količina i struktura drvne zalihe po vrstama drveća, osvijetljenost, sklop krošanja, rasprostranjenost bukve, količina i struktura posječenih drvnih masa u prošlosti, i dr. Sadržaji zaključaka vrlo su bogati te neke od njih možemo ovdje istaknuti ukratko i samo u vezi s podmlađivanjem jele. Podmlađivanje je u navedenim šumama bioekološki proces koji se ne može ni usmjerivati ni zaustaviti ni ubrzati jednostavnim tehničkim postupcima i u kratko vrijeme. Za podmlađivanje jele važniji su biološki utjecaji nego ekološki. Klimatski utjecaji nisu značajni, ali važan je tip tla. Nisu značajni: apsolutna visina drvne zalihe, količina svjetlosti, apsolutna jakost sječe u prošlosti. Mnogo utječu smjesa vrsta drveća u drvnoj masi prošlih sječa. Veoma mnogo utječu istrebljenje bukve i forsirano stvaranje čistih jelovih sastojina. U pretežno čistim jelovim sastojinama ne podmlađuje se jela nego bukva te stvaraju strukturu koja nije pogodna za preborno gospodarenje. Seljački način prebornog gospodarenja s niskim drvnim zalihama omogućuje podmlađivanje jele. Sto je veća apsolutna visina udjela jele u drvnoj zalihi, to više se onemogućuje njena regeneracija. Veće sječe jele pozitivno utječu na podmlađivanje te četinjače. Na podmlađivanje jele mnogo utječu biokemijski i mikrobiološki procesi u humusnom sloju tla, u vezi s količinom bukove odnosno jelove stelje. Na prirodnu obnovu jele unekoliko utječe i divljač. Gašperšičeva studija značajan je prilog rezultatima istraživanja o održavanju i podmlađivanju jele koja se provode u Sloveniji i Hrvatskoj. Bilo bi veoma potrebno i korisno da se taj rad razvija u okviru zajedničkog programa. Za područje Slovenije Gašperšič predlaže provedbu 89 |