DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 68 <-- 68 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA KAKOVI SU UVJETI RAZVOJA ŠUMARSTVA KAO SIROVINSKE OSNOVE DANAS? KARLO KOŽUL, dipl ing. šum. Možda niste znali da proizvodnja drveta u šumarstvu SFRJ u posljednjih deset godina je približno na istom nivou, 11,0 do 11,8 milijuna kubika, a da su potencijalne mogućnosti daleko veće, čak 19,5 milijuna kubika uz određene uvjete. Ti određeni uvjeti su intenzivnije ulaganje u njegu, reprodukciju šuma te posebno »otvaranje« šuma (izgradnja cesta). Šumarstvo kao takovo ne može samo osigurati te uvjete, trebalo bi pomoć od prerađivačke industrije, posebno tvornica celuloze i prerađivača papira i na koncu i društvene zajednice, da bi ostvarilo potencijalne mogućnosti proizvodnje od 19,5 mil. m3 u dogledno vrijeme i osiguralo perspektivnu opskrbu prerađivačkih kapaciteta sirovinom, posebno celuloznim drvetom. Činjenice su da se iz godine u godine uvoz prostornog drveta (celuloznog) povećava i da se popeo u našoj zemlji u 1974. godini na 2 (dva) milijuna prostornih metara. U tome učestvuje bukovo drvo sa 530.000 prm, a ostali lišćari sa 306.000 prm, a poznato je da ovim drvetom naše šume ne oskudijevaju, što nije slučaj sa celuloznim četinarskim drvetom čiji uvoz bar za sada je opravdan 1,110.00 prm. Zašto dolazi do ovakovog raskoraka između proizvodnje posebno celuloznog drveta i potreba na preradi u celulozu i papir? Istovremeno dok potražnja celuloznog drveta u celuloznoj industriji raste od 1965. do 1973. za 41%, dotle proizvodnja ovog sortimenta u šumarstvu pada za 27,2´7o (obrnuti predznaci). Osim uvoza celuloznog drveta, u 1974. uvezeno je i 30´7o potreba na papiru što se, također, moglo izbjeći, da smo usklađeno razvijali sirovinsku osnovu, tj. proizvodnju u šumarstvu, jer vrlo autoritativne ocjene kažu da šumarstvo ima uvjete da osigura sirovinu za celulozne tvornice. Istovremeno se događa da šumarstvo prepušteno samo sebi ne može izfinancirati potrebe na cestama i uzgojnim radovima posebno proširenoj reprodukciji, radi toga proizvodnja prostornog drveta mu se po postojećim cijenama (period 1970 — 74) ne isplati pa drvo ostaje dijelom i neizrađeno u šumi, a još većim dijelom, radi niske cijene, prodaje (koristi) se u »lokalu « kao ogrijev mjesto da dođe do industrijskog kupca i bude višestruko * Podaci privredne komore Jugoslavije — Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd, 1975. g. 182 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 69 <-- 69 --> PDF |
bolje iskorišteno. Konačno, neodmjereno niska cijena prostornog drva opredjeljivala je njegovu potrošnju za »ogrjev«, ne za »papir« s jedne strane, a s druge limitarala njegovu proizvodnju u šumarstvu. Koliko je zaoštren problem nestašice drveta u Evropi govori i ova prognoza FAO-a porasta deficita drveta u 1970. god. od 43 milijuna cijeni se njegov porast 1990. god. na 140 milijuna kubika. Sve ovo naprijed navodim ne samo da se upoznamo s ovim činjenicama i da okrivljujemo bilo koga, naprosto namjera mi je da nas ove činjenice potaknu na razmišljanje i ponašanje u »vlastitoj kući«, grani šumarstva te da predlažući prave mjere kao sudionici u sporazumjevanju između šumarstva i drvoprerađivačke industrije doprinesemo, da se izbjegnu ovi »debalansi« u budućnosti. Isto tako da bi se vidio i smjer akcije ulaganja u razvoj sirovinske baze, a s njom i usklađen razvoj prerađivačke industrije. Ovo nas istovremeno upozorava kolike su šanse šumarstva kao sirovinskog sektora, no obzirom na snagu šumarstva nije moguće očekivati da može ono samo svojim sredstvima ova zaostajanja u razvoju premostiti. Ocjena je, naime, stručnjaka PKJ (Privredne Komore Jugoslavije) da bi šumarstvo kao cjelina moglo osigurati tek 50% sredstava potrebnih za ubrzan razvoj, a drugih 50/o da budu sredstva korisnika sirovina i društvene zajednice. Neke analize stručnih službi PKJ predviđaju da bi sredstva koja bi šumarstvo ulagalo u proširenje sirovinske osnove trebalo koristiti kao bespovratne kredite, kao što je slučaj u nekim zemljama Evrope. Ovako se razmišlja o šumarstvu u Jugoslaviji danas, kad se pokušava razrješavati usklađen razvoj ovog kompleksa šumarstva i drvno-prerađivačke industrije. Nije rijedak slučaj, da se mi susrećemo u našoj užoj zajednici sa rezonima koji imaju obrnut predznak! Kako to? I koliko dugo ćemo smatrati da smo toliko bogati drvetom? Pretplata na Šumarski list u 1975. g. iznosi: 1. Pojedinci 50,00 din. 2. Umirovljenici 30,00 din. 3. Studenti i učenici 15,00 din. 4. Ustanove i poduzeća 200,00 din. 5. Inozemstvo 300,00 din. (16 dolara) Pretplatite se na svoj najstariji stručni L društveni časopis ŠUMARSKI LIST! PODMIRITE SVOJA DUGOVANJA NA PRETPLATI! |