DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 45 <-- 45 --> PDF |
OSOBINE TALA ŠUME CRNE JOHE (FRANGULO-ALNETUM GLUTINOSAE RAUŠ 68) U POSAVINI I POKUPLJU Dr. MIRJANA KALINIĆ, dipl. ing. šumarstva, viši naučni saradnik UVOD U porječju Save i Kupe, autohtonih nalazišta crne johe ima mnogo, iako ukupna površina nalazišta nije velika. Crna joha i asocijacije koje ona čini u Posavini i Pokuplju, nisu posve izučene, a, također, nema mnogo podataka o tipovima i svojstvima tala na kojima se šume orne johe razvijaju. Prilikom svojih vegetacijskih istraživanja u predjelima nizinskih šuma Podravine, I. Horva t (1963) navodi da se šuma crne johe s dugoklasim šašem (Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch) razvija u Podravini na tresetaiim i humozno-glejnim tlima. Pišući o močvarnim tlima poplavnih «terena Save, M. Gračani n (1951) označava tla pod šumom lužnjaka i crne johe kao »šumsko-minerogeno močvarna«. P. Fukare k (1959) navodi da »crna joha optimalno raste na ilovastim tlima sa visokom podzemnom vodom i sa dosta vapna . . ., a »održava se i na kiselim tlima sa malo vapna, gdje voda duže stagnira . . .«. I. Dekani ć (1959, 1960) nalazi da crna joha uspijeva najobilnije u bari, a manje u niži i na vlažnoj gredi. V. G´lavač (1962) ne izdvaja u Posavini zajednicu šume crne johe, već opisujući šumu poljskog jasena i crne johe (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae alnetosum glutinosae Glav. 59) navodi da ona u Posavini raste na mineralno-močvarnom i minero-organogeno´nm tlu. Pri istraživanju i kartiranju vegetacije u Posavini Đ. Rau š (1971, 1974) posebno izučava zajednice crne johe i ističe pionisbu i meliorativnu ulogu ove vrste drveća. Pedološka istraživanja koja smo obavili pod ovim zajednicama Posavine i Pokuplja, prilog su boljem poznavanju ekoloških prilika šuma crne johe. METODIKA Terenskim pedološkim istraživanjima proučeni su prirodni uvjeti sredine kao i ekto- te endomorfološka svojstva otvorenih profila u šumskim predjelima Posavine i Pokuplja. Uzorci tla iz odabranih profila pod cenozama crne johe analizirani su savremenim laboratorijskim postupcima. * Ovaj rad je saopćen na IV. Kongresu biologa Jugoslavije, 25—28. VI 74. u Sarajevu. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 46 <-- 46 --> PDF |
GEOMORFOLOŠKE I HIDROLOŠKE PRILIKE Za pedogenezu i svojstva tala u Posavini i Pokuplju veoma značajni faktori su hidrologija, reljef i geološki (matični) supstrat. Posavska ravnica je formirana, pretpostavlja se, sredinom pleistocena. Isto itako, smatra se, nastao je tada i hidrografski sistem rijeke Save. Mnogi vodotoci unose u Posavinu različite vodne mase i materijale stvaraju terase, »grede«, zatim depresije ili ih narušavaju, odnose i pretaložuju. U Posavini prevladavaju stoga aluvijalni nanosi različitog mehaničkog sastava, a nalazimo ovdje i les, te fesolike materijale koji su, za razliku od tipičnog lesa, taloženi u vodnim tokovima ili u depresijama. Tu su oni metamorfozirani, pretaloživanjem i zamočvarivanjem. SI. 1 — Tipična šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typieum Rauš 71) u predjelu Sočna, šumsko područje Spačva. — Stabla crne johe i poljskog jasena razvijaju čunjaste pridanke zbog visokih površinskih stagnirajućih voda SI. 2 — Organogeno-močvarno tlo, profil MK 4 u predjelu Sočna, šumsko područje Spačva, pod tipičnom cenozom crne johe s trušljikom Foto: M. Kalinić Pokupski šumski kompleks pripada velikom dijelu zavale Crne Mlake. Naplavine donjih tokova rječica Kupčine, Brebernice, Volavčice i drugih, kao i polagano otjecanje vode iz ovoga područja uvjetuju taloženje materijala koji su velikim dijelom ilovasti i glinasti. U istraživanim predjelima Posavine i Pokuplja značajan je, pored ostaloga, mikro- i mezoreljef greda i niza. Ove geomorfološke tvorevine utječu znatno na raspored poplavnih voda, kao i na oscilacije nivoa podzemnih voda. Isto tako oborinske vode zadržavaju se u depresijama, gdje uzrokuju zamočvarenje. Sve to utječe na svojstva tla i na razvoj šumske vegetacije. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 47 <-- 47 --> PDF |
TLA ŠUMA CRNE JOHE Istraživanjima tala u predjelima Posavine i Pokuplja (M. K a 1 i n i ć, 1960, 1967, 1971, 1973), ustanovili smo da se šume crne johe razvijaju u arealu hidromorfnih tala. Hidromorfizam i prekomjerno vlaženje ovih tala uzrokuju oborinske i dodatne (slivene poplavne i podzemne) vode, a one su najvažniji ekološki faktor Posavine i Pokuplja. Promjene hidroloških prilika tla utječu, pored ostalog veoma mnogo na sistem korjenja šumskog drveća, posebno na korjenje hrasta lužnjaka, manje na korjenje poljskog jasena, dok je crna joha vrsta široke amplitude i u bari uspijeva najobilnije (D ekanić , 1962; Prpić , 1971). Osim toga, za pridolazak crne johe presudna je, prema Đ. Rauš u (1971), poplavna voda. Tla šuma crne johe u Posavini U predjelima Posavine u bazenu Spačva, asocijacija šume crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 68) razvija se u barama, nizama ili na terenima koji postepeno prelaze iz niže u vlažnu gredu. U arealu ove šume, na mineralno-organogenim močvarnim tlima izrazitih bara, rastu močvarne trave, a prevladava Glyceria maxima. Prema intenzitetu razvoja procesa hidrogenizacije u profilima tala spomenutih reljefskih položaja, ustanovili smo u šumama Spačve — pod cenozom crne johe s trušljikom: organogeno-močvarna tla izrazitih bara, zatim mineralno-močvarna gle j na tla niza i vlažnih greda, kao i tla niza koja su karakterizirana prelaznim svojstvima između mineralno- organogenih i organo-močvarnih tala. Osnovnu asocijaciju šume crne johe u bazenu Spačva, raščlanio je Đ. Rau š (1971) u dvije subasocijacije: subass. ty p i cu m Rauš 71 i subas. ulmetosum laevis Rauš 71. Tipična šuma crne johe s trušljikom — Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71, si. 1 i 3, razvija se na organogeno-močvarnim tlima bara i niza (si. 2), u predjelima Sočna i Desićevo (Zib). To su dijelovi starog korita Save, odnosno napušteni tokovi Save. Ove bare i niže su trajno i prekomjerno vlažene površinskim i plitkim podzemnim vodama koje dominantno utjeou na genezu i svojstva tala. Površinske, stagnirajuće vode, koje mogu da budu duboke oko 20—120 cm i više, zadržavaju se u ovoj šumi veći dio godine. Stoga je stepen zamočvarenosti zemljišta, prema Skali H. H. Bennet-a (1948), vrlo velik do ekstreman, a prirodna dreniranost je slaba. Intenzivna hidrogenizacija omogućuje znatnu biogenu akumulaciju i humizaciju, pa organogena močvarna tla sadrže velike količine organske tvari humusa. Endomorfologiju organogeno-močvarnog tla u tipičnoj cenozi crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae tvpicum Rauš 71), karakteriziraju tamni tresetno-glinasti, a manjim dijelom, tresetni glinasto-ilovasti horizonti, veoma vlažni. Matični supstrat čini pjeskovito-ilovasti karbonatni (muljeviti) aluvijalni nanos. Građa profila tla je slijedeća: Površinski horizont A(TG), zatim TG do cea 90 cm. Od 90 cm, tlo je tresetnojpraškasto-glinasto ili ponegdje praškasto-glinasto, vrlo humozno, a od 190 do 350 cm prevladavaju pjeskovite gline, muljevite, karbonatne. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Subasocijacija šume orne johe s trušljikom, vezom i poljskim jasenom (Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71), razvija se u arealu tipične šume crne johe, unutar niskog dijela terena koji pripada starom koritu Save. To su dijelovi recentne aluvijalne ravni, nastali taloženjem pjeskovitih ili praškastih glina, ili glina i mulja, u izrazite depresije (bare). Tlo je također organogeno-močvarnog itipa, i u istraživanom lokalitetu, u šumskom predjelu Desićevo razvijeno je na praškastim karbonatnim glinama. S obzirom na nešto slabiji stepen hidrogenizacije u odnosu na tipično organogeno-močvarno tlo, ono je srodno mineralno-organogenom tipu tla i stoga ima karakteristike prelaznog tipa između mineralno-organogenog i organogeno-močvarnog tla. Organogeno-močvarna tla pod cenozama crne johe u predjelima Sočna i Desićevo, bogata su humusom u svim horizontima. Reakcija (pH) organogeno- močvarnih tala je ovdje slabo kisela, pH u H2O od 6,06 do 6,70, odnosno pH 5,46—5,72 u nKGl u svim horizontima, izuzev horizonata dubine 190—350 cm. Prema sadržaju fiziološki aktivnih hraniva površinski horizonti su opskrbljeni s P2O5 i K2O, dok su dublji horizonti nedovoljno opskrbljeni. Značajno je da se u arealu istraženih profila pod crnom johom razlikuje i sastav šume. Na organogeno-močvarnim, tj. trajno prekomjerno vlaženim tlima bara, u cenozi Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71, omjer smjese pokazuje da je to stanište crne johe: Alnus glutinosa 0,6 — Fraxinus angustifolia 0,3 — Ulmus effusa 0,1. U tlima nešto slabijeg stepena hidrogenizacije, u omjeru smjese nalazimo poljski jasen 0,5 zatim crna joha 0,3 i vez 0,2. SI. 3 — Stabla crne johe izrasla iz čunjeva u bazenu Spačva (Zib) Foto: Đ. Rauš Vanjsku morfologiju profila organo-močvarnih tala Spačvanskih šuma karakterizira reljefski izrazita bara, gdje najveći dio godine stagniraju površinske vode. Vegetacija šume crne johe ili šuma poljskog jasena i crne johe, |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 49 <-- 49 --> PDF |
daju ovoj morfologiji poseban aspekt. U odbrani od visokih stagnirajućih voda, ove vrste drveća uspijevaju u skupinama, čineći uzvišenja u obliku čunjeva, čunjaste pridanke, oko kojih se sakuplja mulj i stvara tlo. Dio korjenja nalazi se tako iznad nivoa površinske vode. To su skupine crne johe, zatim skupine crne johe i poljskog jasena ili rjeđe crne johe, poljskog jasena i veza (si. 1 i 3). U šumskom predjelu Sočna, u bazenu Spačva, na prelazu niže u vlažnu gredu, subasocijacija ulmetosum laevis Rauš 71, razvila se i na mineral- no-močvarnom glejnom tlu. Morfološka izraženost gleizacije u profilu ovog tla je veoma naglašena jer je prekomjerno vlaženje, u odnosu na ostala mineralno-močvarna tla ovdje najdulje. Uz površinsku vodu, uzrok zamočvarenosti je i osrednje duboka podzemna voda. Stepen zamočvarenosti ovog tla je umjeren do vrlo velik, a prirodna dreniranost je slaba. Matični supstrat mineralno-močvarnog glejnog tla u ovoj subasocijaciji crne johe čine zamočvareni les i praskaste karbonatne ilovine. Mehanički sastav je pretežno glinast ili su to praškasto-ilovaste gline. Reakcija (pH) tla je u n-KCl i HoO u gornjim horizontima slabo kisela ili vrlo slabo kisela (pH 5,80—6,81). Ispod dubine od 40 cm, reakcija tla je vrlo slabo kisela ili neutralna do alkalična (pH 6,04—7,74). S tim u skladu je i hidrolitički aciditet i zasićenost adsorpcijskog kompleksa. Slobodnih karbonata nema u površinskim horizontima, a od horizonta dubine 67 cm i niže, tlo je karbonatno, pa je % CaCO;) od 17,51— 25,41 %. U gornjoj Posavini, u predjelima Žutice, istražili smo sastojine crne johe sa trušljikom — Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71, na miner a 1 n o-m o č v a r n o m jako oglejenom i g 1 e j no m tlu. SI. 4 — Šuma crne johe i dugoklasog šaša, Carici elongatae-AInetum glutinosae W. Koch 26. — Pokupske šume, predjel Draganički lug Foto: M. Kalinić SI. 5 — Mineralno-močvarno glejno tlo (profil MK 337) u predjelu Draganićki lug, ispod cenoze Carici elongatae-AInetum glutinosae W. Koch 26 Foto: M. Kalinić |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Svojstva jako oglejenih i glejnih varijeteta mineralno-močvarnih tala, u šumi Žutica, su veoma srodna. Oba varijeteta tla pojavljuju se u najnižim predjelima šume žutica, gdje oborinske, poplavne i podzemne vode intenzivno utječu na svojstva tla. Ovaj je utjecaj naročito izražen kod osrednje duboke faze >tla glinastog mehaničkog sastava, pa je stoga i stepen zamočvarenosti osrednje duboke faze tla vrlo velik. Vanjska morfologija mineralno-močvarnog glejnog tla u šumi Žutici, pod cenozom Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71, karakterizirana je izrazitom nizom. Tekstura ovih glejnih ili jako oglejenih tala je većinom ilovasto-glinasta ili glinasta do cea 90—100 cm dubine. Ispod ove dubine nalazimo gline do 100—120 cm. Dublji slojevi tla (od cea 150—360 cm) najčešće su praškasto- glinaste ilovače. Reakcija naših tala pod šumama crne johe u žutici ima vrijednosti od pH 5,6—6,2 u H2O, a u nKCl-u je pH 4,3—4,6. Stepen zasićenosti bazama je također u saglasnosti sa sadržajem karbonata u tlu. Sadržaj humusa u površinskim horizontima iznosi oko 5—7 % i sa dubinom ´naglo se smanjuje. Isto tako sadržaj ukupnog dušika je u gornjim horizontima uglavnom visok. Tla šuma crne johe u Pokuplju U pokupskim nizinskim šumama, u izrazitim barama, šuma crne johe i dugoklasog šaša {Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch, subas. Iris pseudacorus Glav. 60), razvija se na mineralno-organogenim močvarnim glejnim tlima. U -nizama i barama, u kojima je utjecaj poplavnih i podzemnih voda na ova tla najveći, gdje one dugo stagniraju, dominira poljski jasen — Fraxinus angustifolia Vahl. Razvija se tada šuma poljskog jasena i kasnog dremovca s crnom johom — Leucoio-Fraxinetum angustifoliae alnetosum glutinosaeGlav. 59. Mineralno-organogena močvarna glejna tla, amfihidromorfna (M. Gračanin , 1969), karakterizirana su u Pokupskim šumama, intezivnim zaglejavanjem koje počinje već od površine tla. Stoga mineralni dio profila ima gotovo uvijek karakteristike gleja. Profilna dreniranost ovih tala je slaba ili vrlo slaba. Trajna vlažnost ovdje pogoduje razvoju hidrofita i intenzivnoj humizaciji u površinskim horizontima, pa su tla veoma humozna i sadrže 15—30% humusa u površinskim horizontima. U profilu tla izmjenjuju se horizonti glinaste ili praškasto-glinasto-ilovaste teksture. Reakcija tla je kisela i slabo kisela (pH u nKCl 4,40—6,40) do dubine od cea 80—90 cm. U dubljim horizontima reakcija je slabo kisela do neutralna ili alkalična. Opskrbljenost fiziološkim hranivima u površinskim horizontima, uglavnom je osrednja, u nižim horizontima je veoma slaba. ZAKLJUČAK Istraživana su tla pod tipično razvijenim asocijacijama šuma crne johe. Terenskim pedološkim istraživanjima proučeni su prirodni uvjeti sredine, kao i morfogeneza tala u područjima šuma crne johe Posavine i Po |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 51 <-- 51 --> PDF |
kuplja. Fizikalne i kemijske analize uzoraka tla vršene su savremenim metodama laboratorijskih istraživanja. Istraživanja su pokazala da se zajednice šuma crne johe razvijaju u području hidromorfnih tala Posavine i Pokuplja. U šumskim predjelima Posavine, u Spačvanskom šumskom bazenu, zajednice šuma crne johe, itj. šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71) i šuma crne johe sa trušljikom, vezom i poljskim jasenom {Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71), razvijaju se na organogeno-močvarnim tlima izrazitih bara, zatim na mineralno-močvarnim glejnim tlima niza i vlažnih greda, kao i na tlima niza koje su karakterizirane prelaznim svojstvima između mineralno-organogenih i organogeno-močvarnih tala. Mjestimično, u predjelima Spačve, nalazimo depresije mineralno-organogenih močvarnih glejnih tala, koje naseljava Glyceria maxima (Frangulo-Alnetum glutinosaeRauš 68 facies Glyceria maxima). U gornjoj Posavini, u šumi žutica, zajednica šume crne johe sa trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71), uspijeva u nizama na mineralno-močvarnim glejnim tlima. Nešto više položaje, gdje se razvija umjereno oglejeni varijetet ovih tala, crna joha postepeno napušta, a učešće lužnjaka je sve veće. Hidromorfna tla u području rijeke Kupe su veoma značajna za razvoj zajednice šume crne johe i dugoklasog šaša, naročito u predjelima Prekblatnica i Okićkog luga. Tako se zajednica Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch 26, razvija na mineralno-organogenim močvarnim glejnim tlima, gdje su pored ostalog — u ocjeditim nizama, izdvojene subasocijacije Iris pseudacorus Glav. 60 i subasoc. Polygonum hydropiper Glav. 60. U arealu mineralno-organogenih močvarnih glejnih tala u šumama Pokuplja, crnu johu nalazimo i u cenozi poljskog jasena i kasnog drijemovca (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae alnetosum glutinosae Glav. 63). LITERATURA < 1. Bennet , H. H. (1948): Guide for Soil Conservation Surveys. Washingt. D. C. 2. De kani ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u Posavskim šumama kod Lipovljana. Glas. za šum. pokuse, Zagreb. 3. Dobrolski , G. V. (1958): Klasifikacija poimeni počv lesnoj zoni. Počvovedenie, Moskva. 4. Gračanan , M. (1951): Pedologija III, Zagreb. 5. Gračanin , M. (1969): Zur Klassifikation hydromorpher Boden. Bulletin scientifique. Tom 14. No 3—4, Zagreb. 6. Fukarek , P. (1959): Geografija šuma. Šumarska enciklopedija; sv. 1, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb. 7. Glavač , V. (1960): Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta; disertacija, Zagreb. 8. Glavač , V. (1962): Osnovno fitocenološko raščlanjenje nizinskih šuma uPosavini. Šumarski list 9/10, Zagreb. 9. H o r vat, I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. Šumarska enciklopedija. Zagreb. 10. Kalinić , M. (1960): Prilog poznavanju šumskih tala Bosutskog područja; Zagreb, Šumarski list, 9—10. 11. Kalinić , M. (1967): Neke specifičnosti hidromorfnih tala pod šumskom vegetacijom u slavonskoj Posavini. Beograd. Unija biol. nauka. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 52 <-- 52 --> PDF |
12. Kal i nie, M. (1971): Pedološke karaktaeristike šumskih asocijacija Spačvanskog bazena. Zagreb. 13. Ka l i n i ć, M. (1973): Hidromorfna tla šuma Pokupskog bazena. Zemljište i biljka, No. 3., Beograd. 14. Kovače vic, P., Kalindć, M. et al. (1965): Tla sekcije Vinkovci 4, studija sa pedološkom kartom 1:50 000. Zagreb. 15. Prpić , B. (1971): Zakorjenjavanje lužnjaka, Poljskog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini. Zagreb. 16. Rauš , Đ. (1971): Crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.) u šumama Posavine. Savjetovanje o Posavini, str. 353—362. Zagreb. 17. Rauš , Đ. (1972): Vegetaoijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Disertacija. Zagreb. 18. Rauš , D. (1972): Karta šumskih zajednica spačvanskog bazena i okolice Vinkovaca, 1:100 000. Zagreb. 19. Rauš , D. (1970): Istraživanja tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj. Nizinske šume Pokupskog bazena (fitocenološka studija), Zagreb. 20. Rauš , Đ. (1974): Šuma crne johe (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 68) u bazenu Spačva. IV. Kongres biologa Jugoslavije, Sarajevo; Rezimei referata, str. 48. 21. Škorać, A., Filipov ski, G. Ćirdć, M. (1973): Klasifikacija tala Jugoslavije. Zagreb. Summary PROPERTIES OF SOILS UNDER BLACK ALDER FORESTS IN THE SAVA AND KUPA RIVER VALLEYS Investigations were carried out of the soils under typically developed associations of black alder forests. Through pedological field investigations the natural environment conditions were studied, as well as the soil morphogenesis in the areas of black alder forests in the Sava and Kupa Valleys. Physical and chemical analyses of soil samples were made by up-toiate methods of laboratory investigation. The investigation showed that the black alder forest associations developed in the areas of hydromorphic soils in the Sava and Kupa Valleys. In the forest areas of the Sava Valley, in the Spačva forest region, the associations of black alder forests, that is the black alder forest with alder buckthorn (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71) and the black alder forest with alder buckthorn, spreading elm and narrow-leaved ash (Frangulo-Alnetum glutinosae ulmetosum laevis Rauš 71), are developed on organogenic hydromorphic soils of distinct repressions, on mineral hydromorphic gley soils of plains and wet shelves, and on the plain sails which are characterised by transitory properties between mineral organogenic and organogenic hydromorphic soils. In some parts of Spačva there are depressions of mineral organogenic hydromorphic gley soils where Glyceria maxima is found (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 68 fades Glyceria maxima). In the upper Sava Valley, in the Žutica forest, the association of black alder forest with alder buckthorn (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71) grows in the plains on mineral hydromorphic gley soils. On higher positions, on whic the moderately gleyed variety of these soils develops, black alder recedes gradually and pedunculate oak gains ground. The hydromorphic soils in the Kupa Valley are very important for the development of the forest association of black alder and elongated sedge (Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch 26), particularly in the regions of Prekblatnica and Okićki lug. This assoviation is developed on mineral organogenic hydromorphic gley soils, on which, in porous plains, the subassociations Iris pseudacorus Glav. 60 and Polygonum hydropiper Glav. 60 were recorded among others. In the area of mineral organogenic hydromorphic gley soils in the Kupa Valley forests black alder is also found in the coenosis of narrow-leaved ach and leucojum (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae alnetosum glutinosae Glav. 63). 454 |