DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Tipovi šuma omogućuju nam snalaženje u toj raznovrsnosti biilo da se radi o naučno istraživačkim ili pralkliönirn radovima. Dosadašnja istraživanja su pokazala, da postoji povezanost između sastojinskih oblika, ekoloških uvjeta karakterističnih za rtirp i uvjeta pomlađivanja. U ekološkim uvjetima, koje predstavlja zajednica šume crnike vrlo dobro se prirodno pomlađuju alepski, brucij´ski i primorski bor, a dobro se pomlađuje i autohtona crnika. Zajednica bjelograbića karakterizira najtoplije najsuše, ljeti vrlo insolirane terene, ikoji se vrlo teško pošumljuju. Na tom staništu mogu rasti vrste koje podnose najveću insolaciju i oskudicu u apsolutnoj i relativnoj vlažnosti. Razlike u staništu na eu-i i submediteranu znatne su i na malom prostoru i zahtijevaju pažljiv izbor vrsta. Detaljnijim istraživanjima u tom pravcu razjasnile bi se mnoge nejasnoće i došlo do fundamentalnih saznanja o obnovi šuma na tom području. Pobliže su proučene razlike u proizvodnoj mogućnosti smeđih primorskih tala u zoni ornoga graba i zoni bjelograbića submediteranskog područja. Rezultati dosadašnjih poredbenih istraživanja u tom području pokazali su, da se pojedine šumske ekološke cjeline (karakterizirane tipovima i podtipovima) međusobno razlikuju ne samo prema florističkom sastavu, građi tla i drugim ekološkim značajkama, već i u pogledu kakvoće i količine proizvedene drvne mase i mogućnostima pomlađivanja. Razlike u proizvodnosti i proizvodnoj (mogućnosti smeđih primorskih tala u .klimazonalnim područjima crnoga graba i bjelograbića znatne su. S obzirom na proizvodnu vrijednost ornog bora na prvom je mjestu rendzina na dolomitu u zoni ornog graba, zatim slijedi smeđe primorsko tlo u istom pojasu, dok su na posljednjem mjestu saneđa primorska tla u području bjelograbića. Istraživanje i kantiranje tipova šuma i šumskih staništa na području cu-i subimedkerana provedeno je do sada u Sjevernom hrvatskom primorju. Intenzitet istraživanja i kartiranja bio je u mjerilu karte 1:100.000. Istraživanjima su izdvojene zone. Pod zonom podrazumijevaju se određene cjeline unutar područja sa sličnim ekološkim i gospodarskim karakteristivažnim za uspijevanje pojedinih vrsta drveća. Na području eu- i submediterana utvrđene su slijedeće zone: — zona crnike u kojoj su ekološki uvjeti pogodni za rast crnike i ostalih zimzelenih lišćara te za primorski i alepski bor; — zona bijeloga graba u kojoj dobro uspijevaju bjelograbić, medunac i cer, a od četinjača crni bor i IU graničnom području sa zonom crnike primorski bor; — zona crnoga graba u kojoj su povoljni ekološki uvjeti za rast crnoga bora; — zona primorske bukve i zona lužnjaka i jasena javljaju se u manjoj mjeri. Dosadašnja istraživanja su obuhvatila šume i šumska staništa šumskog gospodarstva Buzet i djelomično gospodarstva Delnice, Senj i Gospić. Ukupno je na tom području utvrđeno i opisano 8 tipova i 3 podtipa. U periodu od 1976. do 1985. godine predviđeno je istraživanje, kartiranje i definiranje tipova šuma u dijelu Južnog hrvatskog primorja. 169 |