DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Najljepše bukove šume ovoga područja su u prošlosti posječene a i danas je ta zajednica" izložena jakom antropogenom utjecaju, čime se mijenjaju njezin floristički sastav i kvantitativni odnosi među vrstama koje ju izgrađuju. Njezin je areal sudjelovanjem čovjeka potisnut ovdje u korist as Luzulo- Fagetum. Razvija se na predjelima gdje je rasprostranjeno smeđe šumsko tlo bazično do neutralne reakcije i razmjerno dubljeg profila, gdje pedogenetski procesi nisu više u odlučujućoj mjeri povezani sa matičnom silikatnom podlogom. Prema HORVATU (1938 : 199)) bukva i povrh vapna i povrh silikata proizvodi slične sastojine, jer »umanjuje ekstreme u tlu, pa su razlike na vapnu i na silikatu znatno manje, nego li je to kod hrastovih šuma«. Ova je činjenica uočena veoma dobro prilikom istraživanja šumske vegetacije Moslavačke gore. U određenim sastojinama ove zajednice na Moslavačkoj gori javlja se srebrnolisna lipa (Tilia tomentosa), koja svojom nazočnošću ukazuje na vezu s bukovim sastojinama Mađarske (BORHIDI 1965) i istočnog dijela Jugoslavije (JANKOVIĆ i MIŠIĆ 1954; JOVANOVlC 1955). Srebrnolisna lipa zastupljena je visokim stupnjem nazočnosti i pokrovnosti, pa su takve sastojine izdvojene provizorno u obliku subas. tilietosum tomentosae subas. nova. Njihov je sistematski položaj unutar široko shvaćene bukove šume teško sa sigurnošću odrediti a da se ne potakne pitanje njenog raščlanjenja i odvajanja uže shvaćenih asocijacija, kao što je ranije spomenuto. Sastojine sa srebrnolisnom lipom ističu se po svojoj uočljivoj fizionomji već na prvi pogled, a budući da se na ovome području pretežno razvijaju unutar areala as. Festuco-Quercetum petraeae, tek je detaljnom florističkom analizom većeg broja snimljenih sastojina utvrđena u njihovom sastavu velika nazočnost raznih tzv. fagetalnih elemenata. Ove pretežno mezofilne vrste ukazuju na relativnu vlažnost staništa. To je shvatljivo, jer se lipove sastojine razvijaju na zaravnjenim površinama i blagim lokalnim udubljenjima po hrptovima gorskih grebena, gdje se nakupljaju organske tvari i voda, pa je tlo dubljeg profila, vlažnije, humozno i rahlo, što pogoduje razvoju prizemnog rašća. Zbog toga u građi lipovih sastojina sudjeluje veći broj vrsta. Osim srebrnolisne lipe, koja dominira u sloju drveća, zastupljen je mjestimično i obični grab (Carpinus betulus), a među prizemnim rašćem osobito se ističu Melica uniflora i Cephalanthera rubra, pa su spomenute vrste shvaćene kao diferencijalni skup ove provizorno opisane subasocijacije. Subas. Fagetum ilyricum tilietosum tomentosae rasprostranjena je na gorskim grebenima iznad 200 m nadmorske visine. Lijepe sastojine nalaze se kod Kaluđerovog groba u središnjem dijelu gore. Mjestimično se lipove sastojine spuštaju i u pojas klimazonale vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba, ali uvijek biraju suncu izložena staništa sa pretežno vlažnijim i humoznijim tlom. U nizinskim predjelima Slavonije dolazi Tilia tomentosa i unutar zajednice običnoga graba i hrasta lužnjaka (RAUŠ 1971), što također ukazuje na potrebu da se uz opću obradu bukovih šuma posveti veća pažnja istraživanju florističke građe, fitocenološke pripadnosti i rasprostranjenja sastojina sa sa srebrnolisnom lipom i na ostalim panonskim planinskim masivima. As. Blecho-Fagetum Horvat 1950. Ova šumska zajednica utvrđena je samo na nekoliko lokaliteta na Moslavačkoj gori. Optimalni razvoj postiže na tlima dubljih profila (HORVAT 281 |