DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 99 <-- 99 --> PDF |
u ravnicu i zaposjela današnje biotope hrasta lužnjaka, pa je prema tome to reliktna zajednica. Ona se razvija uglavnom izvan dohvata poplavne vode. U sloju drveća dominiraju hrast lužnjak i bukva, a pridužene vrste su obični grab, šumska trešnja, malolisna lipa i dr. U nizinskim šumama Pokuplja opisana se fitocenoza naročito razvila u predjelu Prekblatnica i Okićki lug na nadmorskoj visin od 108 —110 m. Bukva se u tim biotopima normalno pomlađuje, a mjestimično raste i iz panja. — Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboriš caricetosum brizoides Horv. 1938) Velik dio Pokupskog bazena zauzima ta fitocenoza nastavajući znatne površine pseudodglejnih i mineralno močvarnih, nešto kiselijih tala u poplavnom i nepoplavnom dijelu toga područja. Razvija se obično na vlažnim gredama i nizinama. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, a primiješani su crna joha, poljski jasen, nizinski brijest, divlja kruška, divlja jabuka, vez, topola, a rjeđe i obični grab. — Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 1938) Razvija se u nizinama na rječnim terasama koje su većim dijelom plavljene jednom ili dva puta godišnje. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, a primiješani su poljski jasen, nizinski brijest i crna joha. To je u stvari najčešća zajednica naših nizinskih šuma iako u Pokupskom bazenu prevladava prethodno opisana šuma. — Šuma poljskog jasena i kasnog drijemovca s crnom johom (Leucoio-Fraxinetum angustofoliae alnetosum glutinosae Glav. 1959) Fitocenoza se razvija u najnižim dijelovima pokupskog bazena na tzv. džombastom tlu, tj. u nizama i barama koje su izložene jakom utjecaju poplavnih i podzemnih voda. U sloju drveća dominantni položaj zauzima poljski jasen, a znatnije mu je primiješana crna joha. — Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1969) Fitocenoza ima pionirski karakter te zauzima najekstremnija staništa u području Pokupskog bazena. Velik dio godine je ekološki profil tla presaturiran vodom. To je pretežno monotipska zajednica čiji sloj drveća tvori crna joha. Zbog svoga pridolaska na močvarnim i zabarenim terenima ova zajednica ima ogromno značenje za Pokupski šumski bazen. Prizemno rašće se sastoji od gustog sloja močvarnog bilja. Opisanih šest šumskih fitocenoza predstavlja ustvari šest različitih ekosistema Pokupskog bazena. Ovi ekosistemi su na svojim biotopima (staništu) suvereno vladali i egzistirali nadopunjujući pojedine ekološke faktore drugima i uspostavljajući dinamičnu ravnotežu. Čovjek je svojim miješanjem u život ekosistema (kanali, nasipi, putevi) poremetio njihovo funkcioniranje i time doveo u pitanje egzistiranje glavnih vrsta drveća toga područja koje su započele ugibati (hrast lužnjak i poljski jasen). |