DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Prema podacima iz knjige »Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska 1864. g. mjeseca kolovoza, rujna i listopada u Zagrebu«: to je bilo ono vrijeme kad su šume u »trojednoj kraljevini« zapremale slijedeće površine: 1. Građanska Hrvatska i Slavonija 1,362.561 k. j . 2. Hrvatsko-slavonska vojnička Krajina 1,194.256 k. j . i 3. Dalmacija 475.592 k. j . odnosno svega = 3,032.409 k. j . »Šume pak po nutarnjih predjelih zemlje, rabe se za domaću potrebu, za rudarski obrt i za gospodarske pothvate. Po glasu krajišničkoga zakona od 7. svibnja 1850. šume su u Krajini cesarsko dobro, nu krajišniku dozvoljuje se služiti bezplatno sumarni samo za kućnu potrebu. Golemih hrastovah broji se samo u Slavoniji na milijune, u kojih šumah leži neizcrpivo gradivo za silno brodovlje, za podloge željeznih prugah i za spremanje vinske ljetnine. Cijeni se, da sama Slavonija daje najmanje 800 milijunah kubičnih noguh hrastovine, koje blago iz nestašice valjane komunikacije niti je svjetu niti zemlji od velike koristi.« U istoj se knjizi dalje navodi: »Gojenje šumah je u Hrvatskoj i Slavoniji na nizkom stepenu. Premda šumarski zakon od 3. prosinca 1852 (uveden u Hrvatsku i Slavoniju 1. siečnja 1858.) obstoji, lošo se žalibože sa sumarni gospodari, neredovito se sieku, haraju se nemilice, osobito šume obćinske, zatim koje imaju više gospodarah, kao također one, koje su tuđinci pokupovali. Slobodna paša u Krajini djeluje ubitačno na razvoj ondašnjega šumarstva. Šume dalmatinske su od 15. do 18. stoljeća poharane i toli zapuštene, kao rijetko u kojoj zemlji. Budući da su koze šumarstvu poškodne, stoga se osobito glede Dalmacije od početka ovog stoljeća naredbe proti plođenju kozah izdavale.« U to vrijeme ovaca je u Dalmaciji bilo 815.632, a koza 424.087«! Kasnije se nastavilo s izlaganjem eksponata šumarstva i drvne industrije u Beču (1873, 1889), Trstu (1879), Budimpešti (1889, 1896), Parizu (1889) i dr. Na jubilarnoj izložbi Gospodarskog društva 1891. g. — povodom 50. obljetnice društva — s impozantnim brojem izlagača bilo je cjelokupno tadanje šumarstvo Hrvatske: šumske uprave državnih šuma i imovnih općina, Šumarsko učilište iz Križevaca, brojni posjednici šuma, veletrgovci drvom, obrtnici i pojedinci. Koliko i kakav su značaj imale tada ovakove izložbe najbolje se vidi po sastavu organizacijskih odbora. Tako je šumarski odbor za organizaciju Jubilarne izložbe Gospodarskog društva 1891. g. bio sastavljen od najeminentnijih tadanjih šumara: prof. Kesterčaneka, Mije Vrbanića, Milana Dursta, Josipa Pfistera (svi Zagreb), zatim Makse Prokića (Sr. Mitrovica) i Mije Zobundžije (Ogulin). Šumarski i lovački predmeti, zbirke i izložci s ove izložbe Gospodarskog društva, a djelomično i izložci s milenijske izložbe u Budimpešti bili su prve zbirke i eksponati šumarstva i početna glavnica budućeg Šumarskog muzeja otvorenog 1898. g. u tek izgrađenom Šumarskom domu. Prikupljen je i izložen niz vrijednih predmeta kako bi se što potpunije prikazalo naše prirodno bogatstvo, stručni rad šumara, prvi koraci znanstvenog pristupa organiziranog šumarstva, ekonomika upravljanja i gospodarenje, uzgajivanja i iskorištavanja šuma, kao i poslužilo slušateljima Šumarske akademije i budućim stručnjacima za zornu obuku i demonstrativni objekat šumarske nastave. 354 |