DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Možda je turizam, koji je kod nas vezan za šumu, potencijalno najrašireniji i najznačajniji, a osobito u SR BiH, koja ima najviše šuma od svih drugih naših Republika. Pored toga, ta Republika ima još prilično i prašumskih rezervata, koje većina drugih naših Republika praktično nema. Danas se sve više piše i govori o ugroženosti ljudske okoline zbog sve veće potrošnje kisika i sve većeg zagađivanja ljudske sredine, a naročito u većim gradovima. Svi, se slažemo u tome, da je šuma najbolji, najefikasniji i najznačajniji faktor, koji pozitivno utiče na ljudsku okolinu i koja je najviše sposobna u većoj mjeri nadoknaditi potrošeni kisik i sprečavati da se otrovni smog taloži u našim plućima. Širenjem šumskog turizma — pored sve većih materijalnih koristi — dobit će se i sve veća ljubav građana prema zelenoj šumi, pa će se na taj način više doprinijeti čuvanju te šume i za rekreacione koristi, koje ona najviše daje. Šuma, a naročito prašuma — krije u sebi izvjesne biološke i prirodne tajne, koje većina turista, a naročito nestručna lica, ne mogu lako otkriti niti ih uočiti. Zbog toga je vrlo korisno i potrebno da stručnjaci, koji upravljaju sa pojedinim takovim šumama, na markantnim mjestima daju upozorenja i upustva u čemu se sastoje pojedini fenomeni, koje laičko oko pretežno ne može otkriti. Ta upozorenja i objašnjenja treba prikazati u raznim propagandnim materijalima kao i stavljanjem raznih tabli sa sažetim sadržajem pojedinih značajnosti šume na odgovarajućim raskrsnicama puteva, granicama takovih objekata i slično. Bilo bi korisno označiti na pogodan način na pomenutim mjestima npr. i slijedeće: — Prašuma Janj, odjel 45. Masa po 1 ha se penje i do 1.300 m:!, visina četinjastih stabala do 58 m, a prsni promjer pojedinih stabala do 210 cm; — kod pojedinih prašuma na većim nadmorskim visinama može se staviti: Bukova prašuma u odjelu 185, sa zvonolikom ili binomnom strukturom broja stabala tj. izgledom jednodobne šume, a stabla su stvarno vrlo različite starosti; — gospodarska šuma u kojoj je redovna sječa vršena nekoliko puta, ali u njoj je još ostalo dosta stabala prašumskog karaktera, itd. Svaka šuma je vrlo privlačna za turizam, pa i onda kada se primarno ide na more ili jezera, jer takav turizam je privlačan, efikasan i potpun tek onda ako se uz obalu mora ili jezera nalazi i zeleni pojas šume. Uzmimo npr. bujne borove šume uz more na Makarskoj Rivijeri a naročito od Makarske do Brela. Brela nikada nebi bila »Brela« u očima turiste da uz morsku obalu ne leži onako lijep pojas zelene borove šume i to razne starosti. Međutim zadnjih 10—15 godina u ovome vrlo poznatom ljetovalištu izgrađeno je mnogo pa i previše raznih građevinskih objekata (hoteli, kuće, vile, garaže i drugo) društvenog i privatnog sektora. Sve su ove građevine podignute pretežno na štetu okolne borove šume. Samo za podizanje 1 hotela posječeno je ovdje navodno oko 2.000 borovih stabala, što je neprocjenjiva šteta, jer je šumu vrlo teško, sporo i skupo podići na ovakovim mršavim i kamenitim kraškim terenima. Izgradnja građevinskih objekata se ovdje vrši punom parom i dalje. Bojim se da će turizam ovdje posjeći granu na kojoj sjedi te da će u skoroj budućnosti postojeće šume praktično biti svedene na minimum. Zbog toga 510 |