DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1978 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Nakon toga završen je radni dio ovog veoma uspjelog i sadržajnog savjetovanja. Za učesnike je posebno organizirana stručna ekskurzija sa maršrutom: Sarajevo—Mostar (posjeta HEPOK-u i meteorološkoj stanici) — Trebinje (posjeta brani Grnčarevo) — Čemerno (posjeta meteorološkoj stanici) — Tjentište (obilazak spomenika i muzeja iz NOB) — Sarajevo. Radi akutalnosti prezentirane problematike nekih radova koji su u posrednoj ili neposrednoj vezi sa šumarstvom posebno njegovim proizvodnim dijelom, osvrnut ćemo se na sadržaj nekih referata i to prema redosljedu izlaganja: U radu »ULOGA METEOROLOGIJE U ZAŠTITI SUMA OD POŽARA U SVIJETU I KOD NAS« Z. C i n d r i ć ističe da su šume u znatnoj mjeri izložene devastiranju od požara. Budući da šume kao sastavni dio biosfere igraju pored proizvodne funkcije (proizvodnja sirovina) i veoma važnu ulogu u životu ljudskog društva kao cjeline, putem opće korisnih funkcija to se nameće potreba efikasnije zaštite ovog nacionalnog bogatstva. Istaknuto je, da danas u svijetu postoje specijalizirane organizacije za zaštitu šuma od požara, gdje meteorologija kao primijenjena disciplina igra veoma važnu ulogu posebno u davanju preventivnih prognoza stepena opasnosti od šumskih požara i kod gašenja požara. U svom radu »UTICAJ SUMA NA OTICANJE VODA« B. K o 1 i ć ističe da šume kao najrazvijeniji vegetacijski oblik, pored uticaja koje vrše u smanjenju intenziteta erozionih procesa, vjetrozaštitnog djelovanja, uticaja na klimatske faktore i dr. igraju presudnu ulogu u reguliranju oticanja voda. Blagotvoran uticaj ovog reguliranja očituje se u smanjenju i sprečavanju poplavnih uslova posebno u planinskim krajevima, zatim u promjenama strukture padavina u šumi i koeficijenta površinskog oticanja, kao i povećanju prinosa poljoprivrednih kultura, posebno u blizini šumskih kompleksa. Autor daje prikaz blagotvornog uticaja šuma na širu okolinu na osnovu rezultata stranih istraživanja (provedenih u SAD, SSSR-u, SR Njemačkoj i dr.) sa stanovišta promjena strukture padavina u šumskim zajednicama, sprječavanja erozionih procesa; promjena koeficijenta površinskog oticanja i sprječavanja šteta na usjevima od štetnog uticaja vjetrova. V. Hren i Z. Pelcer u radu »KLIMA I EKOLOŠKE CJELINE U OKVIRU ISTRAŽIVANJA TIPOVA SUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA« ukazuju da dosadašnja istraživanja koja su se temeljila samo na makroklimatskim podacima pokazuju da rast vrsta drveća zavisi od klimatskih uslova, a istraživanja tipova šuma i šumskih staništa ukazala su da postoje znatne razlike u klimi unutar tzv. »ekološko-gospodarskih tipova šuma«. Zato se ističe kao nužnost da se u daljoj fazi istraživanja tipova šuma provedu detaljna mikroklimatska istraživanja posebno u odnosu na ekosisteme, vrste drveća i provođenje gospodarskih zahvata. O. Z u n k o u radu »ŠUMSKI POŽARI I KLIMATSKE PRILIKE« ukazuje na osnovu statističkih podataka o broju šumskih požara (analizirano je poslednjih 7 godina) na ugroženost od požara u SR Hrvatskoj na osnovu čega su izdvojena područja prema stepenu učestalosti šumskih požara. Međutim autor ističe, da je potrebno utvrditi i neke druge parametre, a posebno meteorološke, čije bi poznavanje poslužilo pri ocjeni preventivne prognoze steil 80 |