DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 91 <-- 91 --> PDF |
dam tabelarnih pregleda daje niz podataka kako po Republikama i Autonomnim pokrajinama tako i po godinama. Za podrobnije upoznavanje sadržaja preporučamo nabavu ovog sveska »Topole«.** To **Adresa uredništva i administracije »Topole«: Beograd, Terazije 23/VII. vrijedi i za prikaz P. Vratarića. »Bilansiranje uspješnosti gospodarenja plantažnim oblikom uzgoja euroamerčkih topola u uvjetima Š. G. Osijek«, jer bi iznošenje sadržaja bilo potrebno prepisati velik dio originala. O. Piškorić V. HREN: Podesnost Levakovićeve funkcije za izražavanje i praćenje razvoja sastojinske strukture, Zagreb, 1979. Studija »Podesnost Levakovićeve funkcije za izražavanje i praćenje razvoja sastojinske strukture« doktorska je disertacija autora — Vladimira Hrena , dipl. inž. šum. VI. Hren obranio je dizertaciju i postigao doktorat šumarskih znanosti još 1973. godine, ali je tek sada objavljena u publikacijama Šumarskog instituta Jastrebarsko kao »RADOVI« br. 36. Izdavač je, kao i ostala 3 sveska (37- 39) izašla u 1979. godini tadašnja Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom o. sol. o. Zagreb. Autor je ispitao podesnost Levakovićeve funkcije, izražene u logaritamskom obliku, log Y = log K + Cj log d + c2 log (1 - d) za »obračunavanje karakterističnih vrijednosti frekvencije broja stabala po debljinskim i visinskim stepenima« za bukvu i hrast kitnjak. Svoja istraživanja V Hren proveo je na osnovu podataka s 50 ploha za kitnjak i 62 plohe za bukvu, postavljenih u šumama hrvatskog međurječja (između Drave i Save). Usporedivši Levakovićevu funkciju s nekim drugima (J. Halaja, L. Fekete-a, A. V. Turjina, A. Sciffela) V, Hren zaključuje: »Funkcija A. Levakovića korak je naprijed u upoznavanju strukture sastojine i u praćenju njezinog razvoja ovisno o vrsti drveća, dobi ili prsnom promjeru srednjeg stabla sastojine. Ona je jednostavna, frekvenciju definira sa samo 2 pokazatelja, omogućuje da se vilo objektivno ustanovi zatečeno stanje sastojine te da se prati njezin razvoj ovisno o dobi ili povećanju debljine. Funkcija omogućava da se ustanove razlike u razvoju strukture raznih vrsta drveća u istim, kao i razvoj strukture iste vrste u različitim ekološkim uvjetima i raznim starostima. Uzgajivaču omogućuje da upozna strukturu sastojina u pojedinim razvojnim stadijima sastojine i podesi uzgojne zahvati tako, da strukturni oblik sastojine približi što više prirodnom obliku. Obračun osnovnih vrijednosti Levakovićeve funkcije prije i poslije zahvata uspoređen s normalnim (ili optimalnim) podacima za određeni stadij pomogli bi uzgajivaču da se objektivno orijentira u vrijednosti svoga zahvata. Funkcija A. Levakovića može poslužiti svagdje gdje treba brzo i objektivno usporediti sastojinsku strukturu i pratiti njen razvoj.« (str. 68). O. Piškorić |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1980 str. 92 <-- 92 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA A NYÄRAK ES A FÜZEK TERMESZTfi SE Uspijevanje topola i vrba u Mađarskoj. Mezögazdasägi Kiadö. Budampest, 1978. 374 p. Knjigu je na mađarskom jeziku napi sal,a grupa autora pod rukovodstvom Dr. Kerestesi Bela, koji je ujedno bio i editor ovog izdanja. Osim predgovora, kojee je napisao Dr. Csontos Gvulo, knjiga obuhvaća 10 poglavlja i to: Poglavlje 1. Perspektive i rezultati uzgoja topola u Mađarskoj. Autor ovog poglavlja je Sali Emil, p. 11—23. Poglavlje 2. Vrste topola i vrba, koje uspijevaju u Mađarskoj, p. 29—100. Ovo poglavlje obuhvaća slijedeće priloge. — Dendrologija (Simon Mikloš), — Oplemenjivanje (Ferenc Kopecky), — Staništa topola i vrba (Zoltän Jaro) — Staništa koja odgovaraju bijelim i sivim topolama (Istvan Szodfridt), — Staništa podesna za uzgoj euroamerićkih topola (Zoltan Jaro). — Staništa podesna za uzgoj bijele vrbe (Zoltan Jaro). Poglavlje 3. Tehnika uzsoja (Töth Bela), p. 105—164. U ovom poglavlju dani su slijedeći prilozi: — Rasadničarska proizvodnja (Läszlö Papp), — Zaštita sadnog materijala u rasadniku (Jözsef Gergez-Szont,agh Pal), — Strojevi za mehaniziranu sadnju topola (Benjamin Szikägyi), — Priprema zemljišta za pošumljava nje i ponovnu sadnju (B. Töth), — Priprema tla za sadnju n,a pjeskovitim zemljištima (Imre Kapusi), — Priprema tla za sadnju na zamočvarenim zemljištima (Lajoš Halup,a), — Priprema tla za sadnju na poplavnim zemljištima (Simon Mikloš), — Specijalni način pripreme tla (B. Toth), — Obnova sastojin,a bijelih i sivih topola (Istvän Szodfridt), — Sadnja topola i vrba (L. Halupa), — Duboka sadnja (Simon Mikloš), — Odnos rasta i razmak,a sadnje (L. Halupa), — Zaštita tla kemikalijama od zakorjenjivanja (Ödön Vlasz,aty), — Fertilizacija u plantažama topola (Gvarmatine Proszt Sara), — Njega u rasadnicima topola i vrba (L. Halupa), — Strojevi za pošumljavanje i ponovnu sadnju (L. Lajkć J. Vilcsek). Poglavlje 4. Zaštita nasada topola i vrba od insekata i glivičnih oboljenja (Pagony Hubert sa suradnicima), p. 172—199. Poglavlje 5. Drvna zaliha, prirast i modeli rasta topola (Lajoš Halupa — Rezsö Kiss), p. 201—202. Poglavlje 6. Iskorišćivanje (Szasz Tibor), p. 232—264. U ovom poglavlju nalaze se slijedeći prilozi: — Iskorišćivanje trupaca i njihovi asortimani (A. Derföldi), — Organizacioni problemi vezani za sječu i izradu trupaca (T. Szäsz), — Mehanizacija kod sječe trupac,a (L. Szepesi — F. Walter). Poglavlje 7. Karakteristike topolovog drveta, njegova prerada i upotreba, p. 269—291. Prilozi — Karakteristike vrbovog drveta (Halupa Zs. Grösz), — Upotreba i prerada topolovog drveta (Gy. Erdelyi-s. Szarku J. Gergely-P. Lengvel). Poglavlje 8. Ekonomski aspekti uzgoja topola i vrba (Laszlö Markus), p. 293—322. |