DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 70 <-- 70 --> PDF |
L´ITALIA FORESTALE E MONTANA Rivista di politica economica e tecnica XXXVI — 1981 — No 1—5 Ovaj časopis izlazi dvomjesečno, izdaje ga l´Accademia Italiana di Scienze Forestall (Piazza Edison n. 11, 50133 Firenze) a financiraju Ministarstvo za kulturna dobra i okoliš te Nacionalni savjet za istraživanja. Godišnja pretplata (za 1981. god.) iznosi za inozemstvo 18.000 Lira (za Italiju 15.000 Lira). 1. Na čelu ovog godišta nalazi se Izvještaj o znanstvenom radu u 1980. godini te o programu aktivnosti Talijanske akademije za šumarske znanosti, kojeg je izložio predsjednik A. de PHILIPPIS. Izvještaj je predočen godišnjem skupu Akademije i njime je ujedno obilježena 30- godišnjica njezinog osnivanja (osnivanje datira sa 7. ožujka 1951. godine) ali i komemoracija njezinog osnivača i doživotnog predsjednika prof. G. P a t r o- ne-a , koji je umro nekoliko mjeseci prije, 18. rujna 1980. god. Iz izvještaja A. de Philippis-a bilježimo: — da je Akademija za trajno sjećanje na prof. Patrone-a ustanoviti godišnji natječaj za radove s područja triju disciplina, uzgajanja šuma, ekonomike i šumarskog inžinjerstva, s nagradom za svaku disciplinu od 1 000 000 Lira; — da je u 1980. godini objavljen talijanski prijevod šumarske terminologije (»Versione italiana della Terminologia forestale «) kao zajednički rad Akademije za šumarske znanosti i Nacionalnog savjeta za istraživanja. Na skupu je prof. A. BENASSI održao predavanje, prema naslovu sažetka na engleskom jeziku, pod naslovom »M a 1 o poznati ostaci protokosmosa: šuma« (u originalu »Stravaganza quinta e Somma. Un avanzo poco conosciuto del protocosmo: La foresta«). Ukratko rečeno, autor je u ovom, i filozofski nastrojenom, predavanju naglasio, kako je odnos čovjeka prema šumi ovisan o optici kroz koju se šuma promatra te je drugačije vidi prirodnjak, drugačije ekonomist, drugačije šumar kao uzgajivač drugačije šira javnost uključujući i književnost te arhitekturu. Autor naglašava, da je odnos čovjeka i šume usko vezan s tijekom stoljeća odnosno prema tome, da li je ekonomski i industrijski razvoj bio brži ili sporiji, a što je imalo za posljedicu brojnih uništenja šuma a na nesreću, jošdanas se osjeća pomanjkanje jedne jasne, promišljene i dugoročne šumarske politike. 2. Prikaz nastavljamo s dva članka o pitomom kestenu. U br. 2. EZIO MAGINI izvještava o »mogućnostima biološke borbe protiv raka kestenove kore«, a u br. 4. nalazi se prikaz M. PACI-a i A. TANI-a o »prvim rezultatima nekih pokusa na pitomom kestenu (Castanea sativa Mili.)«. Pitomi kesten je u Italiji značajna vrst, jer se sastojine te vrste nalaze na površini od oko 700 tisuća ha (od čega desetina u državnom posjedu) i to ne samo radi drva nego i korišćenje ploda. Međutim te š´ume teško stradaju od dvije gljive. Jedna, koja se pojavila dvadesetih godina, a druga nakon II svjetskog rata. Prva je crnotok (Phytoptora cambivora — Petri — Buis.), a druga rak kestenove kore (Endothia parasitic a Murr.). Nisu to specifične bolesti talijanskih kestenika, jer su također napadnuti i teško oštećeni kesteni u Zapadnoj Evropi, pa i u Americi, a nisu pošteđeni ni naši.*) Stoga se ne samo u Italiji nego i u drugim zemljama traže načini njihovog suzbijanja, danas posebno raka kestenove kore. Bit suzbijanja raka kestenove kore sastoji se u cjepljenju (vakciniranju) stabala s hipovirulentnom formom parazita i prvi rezultati koje je posti *) Crnotok nije naneo veće štete našim kestenicima. Tako su napr. Crnotokom bila tridesetih godina napadnuta i stabla na Medvednici (u šumi b. zz Gračani, b. Kulmerovoj i dr.), ali napad nije bio smrtonosan (izvorni podatak, jer sam kao vježbenik pod rukovodstvom Ing. I. Ceovića konstatirao i pratio razvoj te bolesti). |