DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 73 <-- 73 --> PDF |
1977. godini od 7,23 do 7,73 (također s dva od četini lokaliteta i ista kao u god. 1976). Za uredivače je zanivim prika z inventure , u konkretnom slučaju šu- m e komune di Teglio, površine 5 231 ha u planinskom području visinskih razlika od 700 do 2900 m nad morem, metodom primjernih ploha bez neposrednog mjerenja stabala (metoda »3P«) iz pera M. BIANCHI-a (u br. 5). U informaciji u istom broju o »sadržaju monoterpena u drvu odraslih stabala (starih 50—80 godina) crnog bora iz Kalabrije i s Korzike« autori, S. FINESCHI i P. GROSSONI, u bibliografiji navode i rad P. FUKAREKA »Die Standortrassen der Schwarzführe (PinUs nigra Arn. s. lat.)«, objavljenom u Cbl. ges. Forstw. 75/1958, br. 3/5, str. 203—207. M. LASTORIA opisao je dva nova nalazišta krivulja, determiniranih kao Pinus mugo Turra i P. uncinata del Piemonte, koja se nalaze istočno od Nacionalnog parka Abruzzo, u kojem se također nalazi ova vrst, te desetak km udaljenih od drugog nalazišta, na brdu dell Maiella. Jedno je nalazište na lokalitetu Costa dei Cani (u općini Sulmona), a drugo na Serra Ciammaruchella (u općini Pescocostanzo). Na prvom lokalitetu, površine 120—150 sa 40—60 m, koje se nalazi u zoni bukve visina stabala krivulja iznose 2—4,5 m a promjeri 2,3—4 cm, starosti između 50 i 70 godina, s dvadesetak stabla crnog bora starosti oko 20 god. visokih 2—5 m. Na drugom nalazištu stabla, visoka 2,60 m, nalaze se na površini od svega 16 m2 koja je proširena na 1500 —2000 m* s podmlatkom visokim od 20 cm do 1,40 m. Na ovom nalazištu krivulj se nalazi i u okolišu oko prednje površine na udaljenosti do 2,5 km, od kojih je najznačajnija jedna od 8m2 sa stablima visokim 2,20 m ali okružena podmlatkom iz sjemena ne višim od 20 cm. Autor se nije osvrnuo na porijeklo ovih stabala, ali se može isključiti unošenje po čovjeku uzevši, uz ostalo, i činjenicu, da se logalitet Costa dei Cani (Pasji hrbat) nalazi na 1700 m nad m., nagiba oko 51°/o i u relativno zabačenom kraju. U br. 4. je najavljeno, da će u rubrici »Note pratiche« obrađivati divljač, »posebno naših šuma«. P. CASANOVA, docent lovne zoologije na Sveučilištu u Firenzi, obradio je: — teritorij kao osnova za proučavanje populacije divljači, u kojem je dao podatke o dnevnoj potrebi pojedinih vrsta na hrani te optimalnom broju divljači i to za dlakavu divljač na 1000 ha, a za pernatu na 100 ha; — brojanje i procjena divljači (oba u br. 4), — planiranje uzgoja i odstrela, i — srna — tipični stanovnik gUstiša (makije), oba u br. 5. 6. Daljnji su prilozi: E. Corona : Željeznički pragovi (u br. 2); G. Montagna: Lombardijski zakon o šumama L. R. 5. 4. 1976. n. 8, A. B e n a s s i: Gospodarska osnova kao osnova za njezinu reviziju, P. D´E r r i c o: Razmatrane o botaničkoj pripadnosti Kristove krune, G. Calamine: Brzi način grafičkog dimenzioniranja zidanih pregrada, C. Caruso: Procjena štete u parku Prijestolnog centra u ulici Via Cassia u Rimu (vrijednost stabla tise visokog cea 9 m a promjera pri dnu 31 cm procjenjena je s 1 300 000 Lira a stabla lovora promjera 15 cm sa 500 000 Lira), A. de Philippis: Stota godišnjica prof. M. de Horatiis-a (bujičara — autora djela »Idromonia montana« (sve u br. 3); R. Quer i ni: Prvi rezultati istraživanja hidrologije šume u bazenu bujice Prescudin, O. La M a r c a: O štetama prouzročenih poledicom ü šumi Di Acquerino — Pistoia (Poledica je posljedica naglog zahlađenja 4. studenoga 1980. godine i ledene kiše s posljedicama, koje smo vidjeli i u na |