DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 109 <-- 109 --> PDF |
V Pilanarstvo i drvna industrija (str. 581 — 713), VI Mala privreda (str. 715 — 777), VII Duhovna dostignuća (str. 779 — 961) i VIII Bibliografija (str. 963 — 1004) te Panoramska i pregledna karta Gorskog kotara. Poglavlje »Šume i šumarstvo« podijeljeno je u dva dijela: na »Povijesni pregled « i na »Gospodarenje šumama«. U povijesnom pregledu prikazano je »Šumarstvo u feudalizmu i agrarna reforma « (S. Frančišković) te »Zemljišne zajednice« (J. Šafar), a u »Gospodarenju šumama« (str. 505—580): »Drveće naših šuma, Ekološko-gospodarski tipovi šuma, Prinosne mogućnosti šuma, Uređivanje šuma, Uzgajanje šuma, Rasadnici, Zaštita šuma, Iskorišćavanje šuma, Organizacija i uprava šumskog gospodarenja, Radna snaga, Život i rad šumskih radnika, Problematika i tehnika uzgajanja, Proizvodnost rada, Proizvodi i tržište, Nastavno-pokusni šumski objekt« točnije objekti tj. Zalesina i Sungerski lug. Međutim šumarstvo time nije iscrpite, jer u poglavlju »Čovjek i kraj« J. Šafar izlaže »Značenje šume«, a u »Zemljopisno- povijesnom pregledu« S. Bertović i J. Martinović prikazali su »Bioekološke značajke« Gorskog kotara (sa šumskim zajednicama), a u poglavlju »Duhovna dostignuća — Velikani naše povijesti i kulture« nalaze se i dva Goranina-šumara: Josip Majnarić i Vatroslav Rački. U šumarske priloge ubrajamo i povijesni pregled »prometnica« R. Chylaka, jer su one, kako je to naglašeno i u prvom opisu velebitski šuma (v. Šum. list br. 9—10, 1965, str. 464), bitan uslov, za njihovo ekonomsko korišćenje. »Pilanarska i drvna industrija« prikazana je u jednom »Pregledu razvitka pilanarstva « (A. i R. Crnić i T. Heski, str. 583 — 613) te u prikazima drvnih industrija po pojedinim goranskim općinama (Čabar, Delnice, Vrbovsko). U poglavlju »Čovjek i kraj« nalaze se i prikazi »Prirodne znamenitosti i zaštita prirode«, »Nacionalni park Risnjak«, »Ptice« i »Divljač«, a »Lovstvo« je obrađeno u poglavlju »Mala privreda«. U ovoj knjizi treba posebno upozoriti na ilustrativni materijal i po obilnosti i po sadržaju. U knjizi nalazi se oko 1000 crnobijelih ilustracija i 92 str. u boji. To su fotografije, ali i reprodukcije crteža i slika te faksimili povijesnih dokumenata. Kako se uz svaku ilustraciju nalazi i kraći ili duži tekst, to one dopunjuju tekstove članaka ali i omogućuju da se i bez čitanja članaka može mnogo toga saznati o Gorskom kotaru u prošlosti, daljoj i bližoj (jer sve što je prikazano u knjizi pripada zapravo prošlosti, povijesni je materijal). Uz grafičke prikaze i karte u tekstovnom dijelu sastavni dio knjige su i dvije karte: Pregledna i panoramska karta, obje u boji (autori M. Marković, Ž. Rendulić i S. Štefanac). Ocjena knijge? Tu je dao sam Urednički odbor (str. 3): »Neki napisi i poglavlja izrasli su iz zrelih, već potvrđenih radova, kao sažetci prethodno objavljenih djela, ili kao plod dugog stručnog iskustva. Neke teme pak nisu dovoljno, a neke međusobno slične ni dosta ujednačeno obrađene. Štošta je samo označeno, načeto, ili smo, u traganju, tek odškrinuli vrata — upućujući se i prema dosad postavljnim goranskim vrijednostima i nepoznatim stvarima. Uvjereni smo da ćemo bar pobuditi znatiželju stručnjaka, da ih istražuju i ocjenjuju«. To međutim ne znači, da knjiga za širu javnost nije dovoljno informativna i da ne predstavlja veliki doprinos obogaćivanju masovne kulture. Također sto 311 |