DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 65 <-- 65 --> PDF |
29. RAŠELJKA — MAGRIVA (Prunus mahaleb) grm ili drvo do 2 m visoko. Raste od Istre do Crnogorskog primorja. Plodovi su oko 0,5 cm veliki, imaju odlike trešnje, tamno plavkaste su boje, slatkasti, ali opori i gorki. Mogu se upotrijebiti za jelo, a osušeni plodovi koriste se za čaj. 30. DIVLJA TREŠNJA (Prunus silvestris), šumsko drvo od 15 do 20 m. Nalazi se u nizinskim, brežuljkastim i brdskim šumama. Plod je okruglasta koštunica do 1 om u promjeru. Kad sazori cinkaste je boje, slatkasta, pomalo gorkog i kiselkastog okusa. Može se upotrijebiti kao sirup, voće ili prerađen u pekmez ili sok. 31. BAGREM (Robinia pseudoacacia), šumsko drvo do 30 m visoko, podrijetlom iz sjeverne Amerike, ali je već od 1663. g. udomaćen u Evropi. U našoj zemlji pojavljuje se u svim šumskim zajednicama, ali najčešće u nizinskim šumama, brežuljkastim i u nižem području planinskog pojasa, te vrlo često na pjeskovitom tlu. Od bagrema za jelo može se koristiti cvijet, plodovi (mahune) i sjeme. Cvjetovi se pripremaju kao prženi namočeni u tijesto za palačinke. Svježi plodovi (mahune) sadrže vrlo kalorične sastojke, te se mogu kuhati poput mahuna. Sjeme koje sadrži veliki postotak bjelančevina može se upotrijebiti za pripremanje variva i kruha. Preprženo zrelo sjeme vrlo je ukusno i može se koristiti kao nadomjesak za kavu 32. DRIJEM (Cornus mas), grm ili manje drvo 5 m visoko, raste u svim šumama od nizinskih do visokoplaninskih. Plod je crvenkasta koštunica (drenjina) s mesnatim ovojem koji je kada sazrije veoma ukusan za prehranu. Može se upotrijebiti za pripremu pekmeza ili marmelade, a osušen za čaj. 33. PLANIKA (Arbutus unedo) raste, ovisno o staništu, kao grm ili niže, do 10 m visoko, stablo na području šume crnike. (Orneto-Quercetum ilicis H-ć). Plodovi dozrijevaju u kasnu jesen. To su bobe promjera do 2 cm, crvene ili naranđasto-crvene boje, veoma su hranjive, bogate šećerom i vitaminom C. Jedu se svježe, ali i kao kompot ili prerađene u marmeladu. Koriste se i za pečenje rakije. Listovi se mogu koristiti kao začin mjesto lovorovog. 34. ROGAČ (Ceratonia siliqua) kod nas uspijeva u toplijem dijelu područja šuma crnike kao samonikla ili uzgojena. Koristi se plod, koji je mahuna do 20 cm duga, zrela je tamnosrneđe boje. Vrlo je hranjiva, jer sadrži do 60% šećera te masti, biljne sluzi i trijeslovine. Nezreli plodovi dobar su lijek za prsne bolesti, a upotrebljavali su ih i stari Grci i Rimljani. 35. DIVLJA MAJORAN (Origanum vulgare) višegodišnja biljka (perena) do 80 cm visine. Raste u brežuljkastim i planinskim šumama. Stabljike s listovima i cvjetovima mogu se koristiti za pripremanje vrlo ukusnog, aromatičnog i ljekovitog čaja. 36. MAJČINA DUŠICA, DIVLJI BOSILJAK (Thymus serpyllum) višegodišnja biljka (perena), koja je rasprostranjena od nizinskih do visokoplaninskih šuma. Ima veći broj podvrsta i forma, ali ih narod naziva istim imenom — majčina dušica. Traži suhe, sunčane položaje, na vapnenastoj podlozi, uz rubove šuma i uz puteve. čitava biljka tj. stabljika, listovi i cvjetovi su vrlo mirišljivi i aromatični, te se od njih priprema vrlo ukusan i ljekoviti čaj. |