DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 68 <-- 68 --> PDF |
p 1 100 q u kojoj je (Vm) masa sastojina, određenih za prorjeđivanje (p) postotak prirasta a ( ) faktor realizacije. q Gospodarska osnova određuje gospodarenje za periodu od 20 godine s time, da se osnova svakih 10 godina revidira. Uglavnom za sve šume u Hrvatskoj, osim za maloposjedničke, postoje gospodarske osnove. Gospodarske osnove izrađuju se prema republičkim propisima. Služba uređivanja nije centraliziranass) s izuzetkom elektronskog računskog centra (za obračun masa i prirasta). PROBLEMATIKA SLAVONSKIH HRASTOVIH ŠUMA Nestanak brijesta iz slavonskih šuma imao je za posljedicu velike promjene u hrastovim šumama, jer je on u tim šumama zajedno s jasenom bio vrlo dobar pratilac hrasta lužnjaka. Također su se uvelike promijenili i stanišni uvjeti kao posljedica široke mreže kanala za melioraciju područja izvrgnutih poplavama. Izgrađeni su putevi, prosjeke, iskorišćivaju se naslage plina i nafte itd. Snizio se nivo podzemne vode (DEKANIĆ, 1975). Poplavne vode rijeke Save nisu više blagotvorne, što više, mogu biti štetne zbog česte zagađenosti. Neki smatraju da je također nastala i značajna promjena klime (VAJDA, 1978). Urod žira je rjeđi i manje obilan (npr. 1978. godine na cijelom području nije bilo ni kg žira). Prirodno pomlađivanje manje je uspješno nego prije, te je vrlo često potrebno popunjavanje sjemenom ili sadnicama. Napad insekata (Lymantria dispar L. i drugih), bolesti (Microsphaera alphitoides Griff, et Maubl., Armillaria mellea Vahl., Kumm et al.) vrlo su česti. Sve ovo ima za posljedicu sušenje hrasta pa i jasena bilo sporadički bilo u manjim ili većim grupama (ANDROIĆ, KURIR, MIKLOS, SPAIC i dr., 1975). ZAKLJUČAK Čini se da je šumski ekosistem u Slavoniji, nekad vrlo stabilan, danas u opasnosti iz različitih razloga. Jugoslavenski šumari, a posebno oni u Hrvatskoj, čine velike napore kako na planu istraživanja tako i u operativi da pronađu način konsolidacije ovog prirodnog resursa od neobičnog značenja s ekološkog, ekonomskog i socijalnog stanovišta. 3) Za razliku od Francuske gdje je šumarstvo centralizirano; centrala je u Parizu a zove se Office National des Forčts, Paris. |