DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Prilozi (str. 437—459); Korištena literatura (sir. 461—463). Opći pregled sadržaja knjige nadopu nit ćemo i s nekoliko detalja. Iako se u prvom poglavlju navodi samo važnost ekonomike drvom u svijetu i u Italiji, prikazana je i »situacija s drvom u Europi«. Za svjetsku i evropsku situaciju korišćeni su statistički podaci FAO-a i po njima površina šuma u Jugoslaviji 1978. godine iznosila je 7 366 000 ha, s proizvodnjom (sječom) od 15 898 000 ms i godišnjim porastom od 2,16 nVVha (prema Šumarskoj enciklopediji, II izdanje, površina obrasla šumom iznosila je 8 688 000 ha, sječa iste, 1978, godine 12 860 000 ms a prirast 2,41 m:,/ha). Međutim interesantniji su podaci o sječi u Italiji od 1959. do 1979. godine. Dok je ukupno posječena drvna masa 1959. godina iznosila blizu 20 milijuna m3 do 1971. godine smanjila se na 12 milijuna m´S a do 1975. godine čak na samo 6,5 milijuna m´; od 1975. do 1979. količina posječenog drveta u laganom je rastu. Smanjenje sječe do 1971. godine isključivo je posljedica smanjenja ogrjevnog drva, a od 1971. godine smanjuje se i količina tehničkog drva. Znatne količine, pa i tehničkog, sijeku se i van šuma. (V. i Š. E., 2. izd., 2. svez., str. 146) U prikazu »Ručnog ljudskog rada« uz ostalo govori se o ispravnom držanju tijela pri pojedinim radovima, o potrošku kalorija za razne radove (motornom piloni, na pr., 294 Kal/sat) te o dnevnoj potrebi tekućine (za naše prilike 1—1,5 1 a u uvjetima tropske klime i do 10 1 dnevno). Najveći dio tekućine trebalo se nadoknađivati mlijekom (do 1 1 dnevno), koje ujedno osigurava i dosta kalorija. »Priloga« su tri: rasprostranjenje i neke karakteristike glavnih evropskih vrsta i godišnja proizvodnja, trgovačka nomenklatura šumskih sortimenata ; prve prerade te primjerak kupoprodajnog ugovora za prodaju drvne mase na panju. Od ovih je svakako najzanimljivija, pa i za nas, trgovačka nomenklatura šumskih sortimenata stoga što se pod istim nazivom u svakom mjestu ne razumijeva jednak sortiment. Tako na pr. kupac iz Belluna pod bordonalorn razumijeva gredu dužine počam od 4 m i presjeka od 21x24 cm na više a kupac iz Udina dužine od 6 m a prosjeka od 17x30 cm i više te oštrobridnu na cijeloj dužini; u mjestu Cuneo (na cesti Torino — Sam Remo — Nice) oblovinu dužine 8 m s promjerom u sredini 14—15 cm nazivaju »antenne«, a iste dužine ali promjera u sredini 11 do 13 cm »pali« (stupovi); u mjestu Varese (vjerojatno onom više Milana) pod »pali« razumijevaju oblovinu dužine 2 do 2,50 m promjera 6 do 10 cm, itd.** U Literaturi, osim.vlastitih radova, Civiidini navodi još A. Krivec a (jedan članak iz All. Forstzeitung-a), Z. Tur ka (4 članka) i A. Ugrenovića (Tehnologija drveta iz 1950. godine i Eksploatacija šuma iz 1957. godine). Knjiga je bogato ilustrirana te sadrži brojne fotografije u boji i crnobijele fotografije i crteže, kojima se dopunjuje ili zorno prikazuje tekstovni dio. U mogućnosti smo navesti i dvije ocjene talijanskih autora. Tako Dott. Luigi B o g g i a, (u listu »Cellulosa e Carta «, N. 6, 1983) kaže, da je »Cividinijeva knjiga suvremeno obrađena vrlo informativnim i jasnim izlaganjem imate rije koja nije laka za obradu. To je knjiga vrlo potrebna studentima a kojom se mogu vrlo dobro poslužiti i svi oni koji rade s drvom i na iskorišćavanju šuma ... knjiga, koja bi se trebala naći u knjižnici svih onih, kojima je povjereno šumska imovina.« Prof. dott. Guglielmo Giordan o (u listu »L, Italia forestale e Montana« N. 6, 1983) svoj prikaz završava riječima: »Knjizi prof. Cividinija, koja je kruna jednog dugog života ´iskustava i proučavanja, želimo puni uspjeh u njenom korišćenju«. * Kako lokalni nazivi pojedinih vrsta drveća mogu izazvati nesporazum eto primjera iz područja Kaštela. Naime tamo lovoriku Laurus nobilis) nazivaju javor ili javorika, a u Skradinu česminu (Quercus ilex) raketa. 347 |