DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 82 <-- 82 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA... Cijeli siječanj ,i veljaču jutarnje temperature u Zagrebu i cijeloj unutrašnjosti bile su ispod 0° C a bilo je malo dana, da je i u 13 sati temperatura bila viša. Bilo je dana d s temperaturom ispod 25" C ali manje nego jednako tako duge zime 1929. godine. Čempres je prezimio različito, od uginuća do stabala, koje hladnoća uopće nije oštetila. Uginula su stabalca, visine 3—4 met. u nižim položajima kao na pr. u selu Okućani, u Nedeljskoj ulici u Samoboru, u ulici Palić u Zagrebu i dr. Od zime su ostali neoštećeni čempresi na višim položajima kao na pr. na groblju u Šestinama, kod Ksaverske crkve u Zagrebu (registriran u Šum. listu 1981. god. str. 146) i dr. Međutim na uzvišenim položajima oštećenje krošnje iznosi od 20 do 60´°/o kao na pr. u zagrebačkoj Dubravi, u selu Kupinovac (na cesti Bjelovar — Đurđevac). U Zagrebu je zima oštetila i neka stabla cedrova pa Prunus Laurocersus L., Vitex Agnus-castus L., ali se listače obnovile iz panja. — Prema rezultatima istraživanja M. Piskernika (v. Gozdarski vestnik br. 2/1985) jela u klimskom arealu bukve u Sloveniji, kako na karbonatnim dinanidima teko i na silikatnom zapadnom dijelu Alpa, prirodno ekološko mjesto jele je među običnim borom ili smrekom i bukvom a ne među bukvom i gorskim javorom. Biološki bolje podnosi suha staništa nego bukva. — Za tvornicu zglobnih traktora u Bijelom Polju (SR Crna Gora) Šumska gospodarstva Slovenije po pozivu Privredne komore Slovenije »rezignirano su pristala «, kako stoji u Gozdarskom vestniku br. 3/85. (u rubrici »S jednim zamahom«), da ulože sedam milijard i dinara »iako za to nisu imala interesa«. Tim povodom »Zamah« pita, »još jednom«, kada ćemo se u Jugoslaviju ponašati gospodarstvendje i odgovornije i ulagati u ekonomski opravdane objekte a ne samo »u ime solidarnosti i međurepubličkih dogovora . .. dakle s političkog stajališta«? — Na osnovu pokusne plohe veličine 70 m.2 na kojoj je bilo posađeno 1 stablo običnog bora i 4 stabla smreke Ahmet Selmanović zaključuje, da bi takva kultura u starosti 35 godine postigla 2610 m´> bruto mase po 1 ha ili prosječni godišnji prirast od 42,5 m3 po 1 ha. Lokacija pokusne plohe na području b. Šumske uprave Mrkonjić grad na nadmorskoj visini oko 700 m. Zemljište napušteno poljoprivredno a za šumski uzgoj Masirano kao I bonitet. (»Šumarstvo i prerada drveta«, god. 1985. str. 85 — 87). — Kapaciteti tvornica celuloze i papira u našoj zemlji su toliki da za normalan rad moraju voziti oko 700 000 m3 celuloznog drva ilistača, 200 000 tona celuloze i oko 150 000 tona starog papira. A uvozno celulozno drvo je dvaput skuplje od domaćeg! Stoga se sada »proučava« mogućnost povećanja sječe celuloznog drva u vlastitim šumama ili, točnije, u podignutim kulturama, od kojih mnoge prelaze starost i 40 godina, a još nisu proređivane. Jer se to, navodno, ne isplati! Ovom prilikom ponovno upozoravamo i na mogućnost dobivanja celuloznog drva iz prebornih šuma, kako je to dokazao dr Z. Miletić u svojem radu »Struktura i prinos teoretske normalne preborne šume« (izdala JAZ-u 1952. god. u seriji Radovi, knjiga 289): — Ženska vatrogasna ekipa IVD »Šebešić« iz Nove Bile (Travnik — RO »j&iipad — Šebešić«) na osmom prvenstvu vatrogasaca Evrope, koje je održano od 18. do 21. srpnja o. g. u austrijskom gradu Volkenbruck, osvojila je zlatnu medalju. Ova ekipa osnovana je tek prije četiri godine. O. P. 372 |