DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 61 <-- 61 --> PDF |
vredi. U tom reprolancu od kukuruznog polja, zatim obora stoke, mesne i konzervne industrije do potrošača lili unaprijed poznatog kupca, potpunoma oplemenjenih poljoprivrednih upotrebnih vrijednosti potrebno je, prema autorima, uvesti takve stimulativne mjere i takve dohodovne odnose razgraničenja i uvjetovanost da proizvodnja može samo ići naprijed, a nikako stagnirati, a pogotovo nazadovat´. Dakako, autori takvu proizvodnju, a lime i stabilizaciju poljoprivrede — temelje na savršenoj organizaciji rada, na znanstvenom, stručnom i brojnom kadrovskom potencijalu, na precizno, dugoročno određenoj d stabilnoj upravno-pravnoj službi u poljoprivredi dtd. U svakom slučaju predmetna knjiga ne samo da zaslužuje pažnju, nego svojim obiljem — da opet ne kažemo »bankom podataka« — plijeni čitaoca i ona bi se trebala naći u rukama, a ne vitrinama, bar svakog agronoma i funkcionera u agrarnoj politici naše zemlje. Ipak je vrijeme da se kaže — dosta je više uzaludnog truda sa željom da golemi trud autora knjige neće biti uzaludan. Dr Uroš Golubović Jan Jenik: VEL´IKY OBRAZOVY ATLAS LESA Vydanie prve v roku 1984., Mlade leta — Artia Praha »Naše poimanje što je šuma, vrlo je usko i jednostavno. Suma je neobično složen organizam«. Ovim riječima uvodi nas autor u svoju knjigu-leksikon. Ovim leksikonom autor nastoji približiti šumu širem čitateljstvu a ne samo stručnjacima. Tu svoju želju je izložio -u predgovoru i pokušao , pa i ostvario u osam poglavlja. Prvo poglavlje — Zeleni omotač Zemlje (Zeleny kabät Zeme) Autor je prikazao šumu kao prirodni sistem koji se u različitim oblicima rasprostire na svim kontinentima u ukupnom iznosu od 38% ili 57 milijuna km2. Objasnio je osnovne tipove šuma i njihovo rasprostranjenje u vertikalnom i horizontalnom smislu, na tri osnovna pravca: — od sjevera do juga obje Amerike — od Finske — Srednje Evrope — Jugoslavije — Sjeverne Afrike do krajnjeg njenog juga — od tundre SSSR — preko srednje Azije — Indonezije na Australiju Tu vrlo obimnu materiju prikazao je na 67 stranica sa 87 fotografija, grafikona i skica. Drugo poglavlje — Osnov života i zaštite (Zivobytie a utočisko) »Kada čovjek ne bi iskorišćivao prirodu, bilo bi na Zemlji mnogo više šuma, a šume bi bilo i na mjestima gdje je do sada nije bilo«, glasi početak drugog poglavlja. U ovom poglavlju autor je prikazao važnost šume u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti čovječanstva i opstanka čovjeka kao vrste koja ovisi o šumi, drvu i sekundarnim proizvodima. Govori nam o značenju šume, njenoj ulozi i zaštiti tla, regulaciji vodnog režima, itđ. te odnosu čovjeka prema njoj. Čovjek je promijenio lice Zemlje, veliki je neprijatelj šume, ali postaje sve svjesniji što ona znači za njegov daljnji opstanak. Sve te činjenice je prikazao na tri prije navedena pravca sa 78 fotografija, grafikona i skica na 60 stranica. Treće poglavlje — Čimbenici okolice (Činitele prostredia) Autor, držeći se tr navedena pravca u prvom poglavlju, obradio je orografske, pedološke, klimatske, hidrografske i ostale čimbenike koji utječu na razvoj šume kao ekosistema i njen opstanak. To je sve argumentirao sa 82 fotografije, grafikona i skica na 60 stranica. Četvrto poglavlje — Šumski ekosistem (Splet´života alebo ekosijstem lesa) 147 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Sa 90 slika, vrlo efektnim grafikonima i skicama na 59 stranica, na vrlo razumljiv način prikazan je šumski ekosistem i odnosi unutar njega. Prikazana je ovisnost i povezanost svakog elementa u tom lancu, te što se događa kad se naruši bilo koji dio tog vrlo osjetljivog sistema. Peto poglavlje — Sposobnost opstanka vrste (Spoločnost´obrov) U ovom poglavlju autor je obradio kakvu ulogu ima drveće kao dio lanca u šumskom ekosistemu. Drveće zauzima najveći prostor na tlu sa svojim stablima i u zraku sa svojdm krošnjama, također u tlu zauzima veliki prostor sa svojim korijenjem. Autor je obradio detaljno, što znači, korijenov sistem za samo stablo i šire, kakvog je oblika, kako se adaptira korijenov sistem na otežane uvjete života, itd. Obradio je oblike krošanja, izbojke, pupove, listove, cvijetove i plodove, te visine i debljine pojedinih glavnih vrsta te kako sve to utječe na pojedine vrste u borbi za opstanak. Autor je obradio sve najvažnije oblike razmnožavanja putem sjemena i vegetativnim putem. Sve to je pr-´kazano na 58 stranica na 79 fotografija i skica. Šesto poglavlje — Pratioci stabala (Spolupütnici stromov) Sa 74 fotografije, crteža i skica na 58 stranica autor je prikazao ostale članove šumskog ekosistema kao pratioce stabala: viruse, bakterije, mahovine, lišaje, gljive, preslice, paprati, širokolisne biljke, uskolisne trave, parazitsko i poluparazitsko bilje, epifete itd. Prikazao je njihovu ovisnost o drveću i obratno te karakteristične primjerke koja određuju pojedinu fito- zajednieu. Prikazao je također što se dešava sa šumskim ekosistemom kada prirodni kalamiteti a kada ljudski faktor ukloni pojedinog pratioca. Sve to je pri kazao s obzirom na tri navedena pravca u prvom poglavlju. Sedmo poglavlje — Pokretni stanovnici šume (Pohyblivi obyvatelia lesa) »Suma je jedan najveći zoološki vrt na Svijetu, u njemu ima toliko vrsta koje poznajemo ali ih svakodnevno i nove otkrivamo«. To je istina, jer kada uđemo u šumu na prvi pogled čini se da nema ništa, ali kada se bolje zagledamo na tlu, na stablima, na lišću, u tlu, u trulim panjevima itd. vidimo da sve vrvi od života, boja, oblika i veličina. To bogatstvo autor je prikazao na 98 fotografija, skica i crteža na fiO stranica, što je na prvi pogled malo ali odabrao je najkarakterističndje primjerke. Osmo poglavlje — Koraci obnove (Stale sa obnovujuci zdroj) Čovjek od davnine eksploatira šumu. a tek nedavno je postao svjestan šta mu ona znači. U tom saznanju počeo je provoditi razne silvikulturne radove i obnavljati šumski fond. Autor je na 58 stranica sa 78 fotografija, skica i crteža obradio problematiku taksacdje, prirodne i umjetne obnove šuma, iskorišćivanje šuma i melioracije degradiranih šuma. Također je obradio problematiku turizma, lova te zaštite prirode u okviru nacionalnih parkova, parkova prirode i rezervate prirode. Knjiga, opsega 500 stranica, na kraju završava sa kazalom latinskih imena vrsta flore i faune te kazalom na slovačkom na 20 listova. Ovaj leksikon doživio je u vrlo kratkom vremenu i njemačko izdanje — Das grosse Bilderlexikon des Waldes. Nikola Lukić |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG LISTA Žestika (tatarski javor, acer tataricum). »Oesterreichische Forst-Zaitung« donosi u svom 129. broju od 19. lipnja o. g. članak pod naslovom »Ein neuer merkwürdiger Parasit des tatarischen Ahorns«. Pisac članka je g. F. Thümen, zaslužna osoba gledom na parazite i pathologiju bilja. Govoreći najprije o samom tatarskom javoru, koji se zove još i ruski i crveni javor, veli pisac da je to specifično drvo iztočne Europe, koje se i u nekih dielovih naše monarkije »vrlo često« nalazi, tako u Galiciji, Bukovini, u cieloj Ugarskoj, Erdelju, Hrvatskoj, vojnoj Krajini i Slavoniji. Nadalje veli da je taj javor kako Kitaibel spominje u Slavoniji najčešće drvo. (In letztgenanntem Lande (Slavonija) sol sogar, wie Kitaibel angebit. dieser Ahorn der »häufigste Baum« sein)«, Dalje govori pisac kako to drvo u iztočnoj poli države u velikoj množini raste i čitave šume stvara i t.d. Mi neznatno da li ima u iztočnom dielu naše monarkije čitavih šuma toga javora, alii znamo, da nije u Hrvatskoj tako često, niti je u Slavoniji najobičnije drvo. Šta više, mi možemo reći, da je u Hrvatskoj žestika vrlo riedko drvo, a iz izkustva možemo uztvrditi da ga u podžupaniji krapinskoj, zlatarskoj, varaždinskoj i zagrebačkog nigdje neima, a isto ga tako neima nigdje u gornjoj Krajini. Nenalazi se taj javor ni u Slavoniji tako često da bi mogli reći da je obično drvo. Ima ga doduše u nekim krajevima, ali ima i predjela gdje ga neima. U bivšoj ´brodskoj pukovniji n. pr. ima ga obično samo po zabrana i to kao grmlje, ali ima predjela n. pr. prema Savi, gdje ga nemožemo naći. Inače je to drvo poznato u ovom kraju; narod ga zove žest, žestika. žestikovina i pravi od njega kamiše. U bilinaru (flora excursoria) Dr. Slossera i Lj. Vukotinovića nalazimo iza diagnoze kao nalazišta žestika sliedeće: Hrv. Guščerovac kod Križev., Moslav. kod Vidrenjaka, Posav. kod Peščenice, Slav. Iz toga ćemo zaključiti da nemožemo reći za žestiku da je kod nas tako česta i obična kako bi to mogli reći n. pr. za glog jednopestični (Crataegus monogyna), koga ima po cieloj domovini. Mi smo smatrali svojom dužnosti izpraviti krive podate o nalazištu žestike. pa zato napisasmo to nekoliko redaka. Šumarski list, 1885. god., str. 397. Đ. Koča O napretku zologije u Hrvatskoj za posljednjih 50 godina. Dne 5. prosinca p. g. čitao je u javnoj sjednici matematičko-prirodoslovnoga razrega jugoslavenske akademije, prvi član g. prof. S. Brusina, razpravu: »O napretku zoologije u Hrvatskoj u posljednjih 50 godina«. . . Prvi prilog te ruke — bibliografski popis zooloških radnja Hrvata — imamo zahvaliti Dalmatincu F. Lauzi, koji je god. 1826, izdao u Bologni prilog za poznavanje faune Neretve. Iza njega spomenuo je Danila, Sandra, Carare, Kuzmića i drugih Dalmatinaca, koji su što doprinieli k poznavanju domaće faune, dakako sve u talijanskom jeziku. Prvi zoološki članak s ove strane Velebita izda g. 1856, velezaslužni pok. akademik 2. Vukasović na njemačkom jeziku. Iza njega pojavio se odmah šuma r I. E 11 i n g e r, koji je g. 1857. napisao prvu zoološku knjigu, te ga zato akademik proglasuje prvim h r v a t- skim zoologom... Šumarski list, 1886. god,, sv. I, str. 43. |