DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 91 <-- 91 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI PUBLIKACIJE POVODOM XVIII — IUFRO KONGRESA (2) U prošlom broju Šumarskog lista (br. 11—12 1986) prikazane su dvije publikacije izdane povodom održavanja IUFRO kongresa prošle godine u Ljubljani s ekskurzijama po cijeloj zemlji. To je bila knjiga »Sume i prerada drveta Jugoslavije « kao glavna publikacija za taj Kongres te knjiga »Stari slavonski hrastici « D. Tonkovića, publikacija koju su primili učesnici ekskurzije na području RO »Slavonska šuma« i DIK »Spačva« u Vinkovcima. Sada prikazujemo daljnje dvije publikacije, »Šumarstvo i prerada drva Gorskog kotara i Hrvatskog primorja« i »Arboretum Lisičine«. 1. Publikaciju Šumarstvo i prerada drva Gorskog kotara i Hrvatskog primorja izdalo je Goransko-primorsko šumsko gospodarstvo Delnice u 500 primjeraka na hrvatskom a 250 na egleskom jeziku. Uređivački odbor bio je u sastavu, prema redosljedu teksta u publikaciji, Milan Zdjelar, dipl. inž.. Prof. dr. Simeon Tomanić, dipl. inž. i Alojzije Frković, dipl. inž. Autori tekstova su: Prof. dr. Dušan Klepac : Uređivanje šuma u Gorskom kotaru, Milan Zdjelar , dipl. inž: Goransko-primorsko šumsko gospodarstvo Delnice, Mr Ivan Liker , dipl. inž.: Prerada drva u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju, Alojzije Frković , dipl. inž.: Posebno zaštićeni objekti prirode. Težište članka Prof. Klepc a je u prikazu uređenja šume nastavno-pokusnog šumskog objekta zagrebačkog fakulteta u šumi Sungerski lug. Kako je tekst, kojeg je prof. Klepac izložio sudionicima ekskurzije u Gorskom kotaru, prvenstveno namijenjen inostranim učesnicima Kongresa, to je u Uvodu prikazao »šumarsku« sliku Gorskog kotara s posebnim osvrtom na gospodarenje i uređivanje šuma nekoć i danas u tom području. Posebno je naglasio, da je »uređivanje šuma u općinskim šumama (šumama zemljišnih zajednica) Gorskog kotara bilo vrlo napredna — na evropskoj razini — što svjedoče dobro uređene šume kao i mnoge rasprave, studije i članci u Šumarskom listu ondašnjeg vremena«. Šuma Sungerski lug bila je vlasništvo Zemljišne zajednice Sunger, koja je, kao u ostalom i mnoge druge zemljišne zajednice u Gorskom kotaru, štedljivo gospodarila, pa je drvna zaliha dosegla i 1200 m:1 po ha. iako je po tadašnjim propisima bila dovoljna i masa od 480 m;! ´ha. Danas se na pokusnoj plohi drži 550 m:!/ha uz godišnji volumni prirast 11,6 m:´ ha s prilivom 7 stabala po ha (11 m:l godišnje po ha) uz dominantnu visinu stabala 40 m. Sungerski lug je mješovita sastojina s udjelom jele 74%, smreke 22" „ i bukve 4"´„. Površina posjeda G. p. šumskog gospodarstva Delnice iznosi 206 612 ha od čega su 171 926 ha ekonomske šume, 17 460 ha zaštitne i šume s posebnom namjenom, 14 688 ha neobraslih površina i 2 538 ha neplodnih površina. Šume prema ekološkogospodarskim tipovima i biljnim zajednicama Inž. Zdjela r prikazao je u tabličnom pregledu s podatkom površine svakog tipa i zajednice. To su, koliko mi je poznato, prvi javno objavljeni podaci o kvantifikaciji rasprostranjenosti pojedinih šumskih zajednica. Tim podacima služit će se, nesumnjivo, za utvrđivanje 89 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 92 <-- 92 --> PDF |
fitocenoloških odnosa na pojedinim područjima, pa i cijele zemlje (kada budu takvi podaci objavljeni), jer oni pružaju točnu sliku, budući da se unutar jedne sastojine pojedine fitocenoze izlučuju u odsjeke, dakle i količinski iskazuju. Prosječna drvna zaliha po ha iznosi 246,27 m3, godišnji prirast 4,80 m3 a etat 4,68 m"´ (u Fakultetskoj šumi uz prirast od 9,5 nv´/ha etat je određen sa 9,4 m3). Godišnja jednogodišnja pošumljanja izvode se na 152 ha u jednostavnoj reprodukciji a 280 ha kao proširena reprodukcija. Od godišnje sječe 955 000 m3 bruto mase 48% je drvo četinjača a 52% drvo listača. Od ostalih podataka navodim, da se oko 120 000 m3 godišnje oblovine doradi na centralnom mehaniziranom stovarištu (CMS) lociranom pokraj pilane Lučica. Na CMS iz šume doprema se oblovina prosječne dužine 6 m (od 3 do 12 m) prosječnog promjera 43 cm. Radnoj organizaciij dodjeljeno i 11 lovišta s ukupnom površinom 156 431 ha a lovstvo je prikazao inž. A. Frković . Svi podaci odnose se-na šume u društvenom sektoru u kojem se, uostalom, nalazi nešto manje od 90% cjelokupnog šumskog fonda tog područja. Mr I. Lika r prikazao je rad radnih organizacija za pilansku i finalnu preradu drva iako na tom području ima i »više zadružnih i privatnih pilana«. Ovu djelatnost obavlja osam radnih organizacija u 15 pilana i 19 OOUR-a za finalnu preradu drva. Na tom području postoji i tvornica celuloze u Plaškom (od 1964) te tvornica drvenjače u Fužinama (radi od 1975. godine). Broj ukupno zaposlenih u svim pogonima iznosi 7 866 radnika od čega 1 075 u proizvodnji celuloze i drvenjače a 1 075 u proizvodnji celuloze i drvenjače a 1 767 radnika u pilanama. U finalnoj proizvodnji obuhvaćena je građevinska stolarija, namještaj (sobni, kuhinjski, stolice) i montažne kuće. U ovom prikazu autor je ostao dužan razjašnjenja velikih razlika o količini pilanske proizvodnje po jednom radniku. Prema danim podacima po jednom radniku u pilani Lučica godišnje se propili 716 m3 a u ogulinskoj pilani samo 143 m3; u pilanama s manje od 50 radnika učinak se kreće od 200 do 300 m:l propiljene mase. Takvo razjašnjenje bilo je potrebno osobito s obzirom na inozemne čitatelje ovih podataka. Inž. Frkovi ć naglasio je, da na području G. p. š. g. Delnice zaštićene šume i šume s posebnom namjenom zauzimaju 17 460 h ili 8,5% ukupne površine. Tu je na prvom mjestu Nacionalni park »Risnjak« ali i niz drugih objekata kao Hajdučki i Rožanski kukovi, Vražji prolaz i Zeleni vir kod Skrada, šuma Dundo na otoku Rabu, Stirovača na Velebitu (koji je u cjelini proglašen parkom prirode). Tekstove dopunjuju karte i fotografije. Jednom kartom prikazan je položaj Šumskog gospodarstva Delnice, drugom podjela S. g. na današnje OOUR-e i s glavnim cestama (na toj karti pogrešno je locirano selo Gomirje). Treća karta je karta nastavnog i pokusnog šumskog objekta Sungerski lug. Od ilustracija (autora A. Frkovića, mr T. Heskija i Fonda knjige »Gorski kotar«) devet je u boji. Posebno su efektne fotografije u boji od kojih jedna prikazuje prijevoz trupaca na sanjkama u snježnom pejsažu pod modrilom neba. U boji su, na zadnjoj strani korica, četiri posebno zaštićene biljke: runolist, srčnjak, Kluzijeva sirištarka i crveni ljiljan a na prvoj stranici korica je fotografija »tipičnog krajolika Gorskog kotara« od vrsnog fotografa Đure Griesbacha . Na značajnije sušenje šuma upućuje fotografija osušene jele kao »najugroženije vrste kojoj, uz ranije prisuće štetnog moljca Argvrestia fundella, danas prijete kisele kiše«. 2. Izdavač publikacije Arboretum Lisičine je ROS »Slavonska šuma, Vinkovci — OOUR Uzgoj i zaštita šuma »PAPUK« u Podravskoj Slatini. Knjiga je tiskana, u po 5000 primjeraka, na hrvatskom i na egleskom jeziku, dakle u ukupnoj na90 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 93 <-- 93 --> PDF |
kladi 10 000 primjeraka. Glavni urednik je prof. dr. Mirko Vidaković ; autori teksta (abecednim redom) Zelimir B o r z a n, Đuro Jorgić, Josip Karavla, Olga Purić — Daskalović, Mirko Vidaković; autori fotografija Z. Borzan i Đ. Jorgić, a Ž. Borzan je dao i likovno rješenje publikacije. Arboretum Lisičine nalazi se dvadesetak kilometara od Podravske Slatine a najbliže veće mjesto je Voćin. »Tajna« lokacije ovog arboretuma je u tome, što je njegov nukleus djelo jednog pojedinca i to ne u prošlosti nego u sadašnjosti. Današnji upravitelj Šumarije Ćeralija i Arboretuma Lisičine, inž. Đuro Jorgić , kao student šumarstva 1963. godine na vlastitom zemljištu, na djedovini, posadio nekoliko vrsta drveća i grmlja koje rastu kao samonikle u okolici. Slijedilo je sađenje prvih četinjača (zelena duglazija. obična smreka) itd. te je do kraja 1985. u Arboretumu posađeno oko 1100 taksona i hortikulturnih kultivara. Tekstovni dio knjige sadrži: Uvod — Razvoj — Položaj, površina, geograf sko- klimatski podaci, tlo i vegetacija — Namjena — Prikaz hortikulturnog dijela Arboretuma po pojedinim poljima, njih deset — Eksperimentalne plohe na širem području Arboretuma (Očuvanje genofonda u živim arhivima, Pokusne plohe) — Zaštićena brdska bukova šuma — Rasadnik — Pregled vrsta i nižih taksona u Arboretumu (Četinjače, Listače). Ilustrativni dio sastoji se uz nekoliko grafičkih prikaza Arboretuma od 25 fotografija u boji u tekstu te dvije na vanjskim stranicama omota. Fotografije su ne samo instruktivno efektne nego i umjetnički izražajne pa autori i reproducenti zaslužuju najvišu ocjenu. Tako je prošlogodišnji IUFRO kongres Arboretum Lisičine izvukao iz anonimnosti i za šire stručne krugove te omogućio, da se i najšira javnost upozna s radom pionira ing. Jorgića, udjela u afirmaciji arboretuma režijskog osoblja Šumarije Ceralije, prihvaćanja tadašnjeg Šumskog gospodarska u Podravskoj Slatini kao sastavnog dijela svoje djelatnosti i o ulozi Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u razvoju Arboretuma. Danas se u Arboretumu nalazi i živi arhiv šumske trešnje, koja je, kako čitamo u publikaciji, »ugrožena relativno malom zastupljenošću u našim šumama, a sve je traženija zbog cijenjenog, kvalitetnog drva koje može poslužiti kao izvrsna zamjena skupim uvoznim egzotama*. . . U okviru šireg područja postavljaju se i razni terenski eksperimenti s autohtonim i alohtonim vrstama drveća u svrhu izučavanja uspijevanja vrsta, hibrida i kultivara za potrebe uzgoja u šumarstvu i hortikulturi. Oskar Piškorić *) Šumskoj trešnji i njezinom uzgoju posvećuje se posebna pažnja u Francuskoj i na razne načine propagira njezina sadnja. 91 |