DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 51     <-- 51 -->        PDF

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM 1 STRUČNIM SKUPOVIMA —
CONFERENCE PAPERS


UDK 630*:930.8 šum. list CX1 (1987) 149


DOPRINOS PRIPADNIKA NARODNOSTI U RAZVOJU ŠUMARSKIH
DRUŠTVENIH ORGANIZACIJA I OBRAZOVNIH USTANOVA
U HRVATSKOJ* i **


Nikola LUKIC***


»Sume su naše dragocjeno nacionalno bogatstvo. One su to ne
samo po svojoj neposrednoj unutrašnjoj vrijednosti, kao sirovinska
baza za potrebe raznih grana industrije, nego i po tome što
one neposredno znače, prije svega, za zdravlje naših građana, a isto
tako i za razne grane poljoprivredne djelatnosti, za sprečavanje
erozije i uređenje bujičnih područja, za stvaranje i održavanje
povoljnih klimatskih uvjeta Ud. O tom bogatstvu naroda, trebaju
svi pozvani faktori i čitava zajednica da vode stalnu i najveću
brigu«.


Ove riječi je izrekao Josip Broz Tito, čovjek koji je volio šumu i koji je
znao što znače šume te su zato uzete kao moto za prikaz doprinosa pripadnika
narodnosti u razvoju šumarstva SR Hrvatske i Jugoslavije.


Veliki značaj u gospodarskom razvoju ljudske zajednice imale su prije i
do sada. a imat će i u buduće šume. Tako i u privrednom razvoju Socijalističke
Republike Hrvatske šume kao prirodni resurs imaju veliko značenje. Razlog
je tome relativno velika šumovitost, koja danas u našoj Republici čini
više od trećine površine.


Tom su razvoju pridonijele aktivnosti u razvoju obrazovanja i znanosti,
te društveno djelovanje »Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva«, a u
okviru njega Šumarskog udruženja.


U tim aktivnostima su sudjelovali pripadnici naroda i narodnosti koji su
obitavali na tlu ondašnje i sadašnje Hrvatske. Djelovanje pripadnika narodnosti
u šumarstvu Hrvatske odnosno u njenom kontinentalnom dijelu tek je
djelomično poznato, jer se s proučavanjem povijesti hrvatskog šumarstva za
sada nitko ne bavi stručno. Znano je samo za najzaslužnije pojedince pripadnost
pojedinom narodu odnosno narodnosti.


Tu pripadnost možemo odrediti uglavnom prema prezimenima. Neki od
tih rođeni su izvan Hrvatske (u Austriji, Češkoj i dr.) a drugi su rođeni na
području Hrvatske, ali im je ako ne otac, a ono djed bio doseljenik. Kao pri


* Predavanje održano na »Lipovljanskim susrestima ´86«
** Ovdje bi se posebice zahvalio cijenjenom kolegi dipl. ing. Oskaru Piškoriću
na vrijednim savjetima i pomoći prilikom pripreme ovog teksta za tisak
*** Mr Nikola Lukić, dipl. inž. Znanstveni asistent Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, Simunska c. br. 25.


149