DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 53     <-- 53 -->        PDF

U prvoj polovini 19. stoljeća se javlja među šumarima jedan vrlo jaki
individualitet, Dr a g u t i n Ko s (?—?). Prema Kesterčaneku, Ugrenoviću,
»Vereinschaft für Forst-, Jagd und Naturkunde« Prag 1850. IL, (97—99), III.
(69—73) i Šumarskoj enciklopediji JLZ. Dragutin Kos je rodom Ceh, ali za
sada nije poznato ni mjesto ni datum rođenja kao ni smrti. Mjesto smrti,
kako ćemo kasnije vidjeti, moglo bi biti negdje u Štajerskoj. Jedino je sigurno,
da je društveno bio aktivan od 1844. do 1852. godine. Kos je bio u privatnoj
službi, »šumarski meštar svih gospoštija hrvatskih grofice Elizabete udove
Erdödy«. U društveni život uključuje se 1844. godine, u okviru tri godine prije
osnovanog »Horvatsko-slavonskog gospodarskog družtva«. Kos je onaj, koji
je predložio, da se rad unutar Gospodarskog družtva odvija po odsjecima i
to: 1. za gajenje bilja, 2. za šumarstvo , 3. za gajenje stoke, 4. za tehnički
obrt, 5. za vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, i 6. za prirodne nauke.
Odsjek za šumarstvo osnovan je na sastanku šumara 26. prosinca 1846. godine
na dobru Prečecu nedaleko Zagreba a u njezinoj upravi Kos je bio »drugi
nadstojnik i izvjestitelj« (za »prvog nadstojnika« — predsjednika bio je izabran
Franjo Šporer, »šumar brodske narodne regimente br. 7«). Koliko je Kos
bio aktivan u Šumarskom društvu svjedoči činjenica, da sa Šporerom surađuje
na izradi Pravila Društva, te da je za skupštinu 1852. godine priredio
raspravu o »O šumskim služnostima«. Rasprava je na skupštini pročitana,
jer je bio spriječen na njoj sudjelovati, ali njegova otsutnost nije bila zapreka
da bude izabran za predsjednika. Na dužnosti predsjednika zahvalio se 1854.
godine, jer »odlazi u Štajersku«. U ostavci Kos je za predsjednika preporučio
Ivana Nepomuka O b d i h a 1 a. Kos je 1852. godine bio izabran i u Komisiju
za polaganje stručnog ispita za Hrvatsku i Slavoniju, a koju je imenovala Zemaljska
vlada. Tada je Kos i bio »c. k. prisednik komisiie za zemljarinu u
Zagrebu.« Dodajmo tome, da je 1847. godine izdao i knjižicu »Das Forstwessen
in Kroatien — Ein Beitrag zur Kenntnis und Verbesserung, desselben«
vidimo, koliko velik je bio udio Kosa u tadašnjem šumarstvu Hrvatske.


Na tom osnivačkom sastanku 26. 12. 1846., u povijesti našeg šumarstva
najstarijem sastanku, kasnijeg, H.-s. šumarskog društva bili su i šumari Venceslav
Doležal, Mavro Dvoržak, Ignjat Kirchof, Ignjat Makovička, Ivan Marsch,
Vekoslav Meyer. Ivan Nademlinski, Ljudevit Padučka, Josip Panzner. Antun
Pomahač, Julije Schaper, Josip Szitta i Franjo Vanjek uz Franju Šporera,
Antuna Tomića i Nikolu Lovrenčića. Dakle većina osnivača Društva bili su
Česi ili Nijemci, točnije Austrijanci. Julio Schaper , »šumarski meštar Kaptola
zagrebačkog« izabran je za prvog tajnika, a kao odbornici i Josip Pan zer,
»nadzornik šuma i zemljoposjednih bisk, gospoština u Hrvatskoj« i Josip
Szitta , »komorski okružni šumar u Vubrovcu«.


Na drugoj skupštini J. Szitta prikazao je »Kraljevsko-državno vlastelinstvo
Vrbovec i Rakovec« i iz svog 35-godišnjeg rada iznio nekoliko svojih zapažanja
a između ostalog da je vidio i Crataegus oxycantha s ružičastim cvjetovima;
J. Schaper je izvijestio o nalazu crnog graba u kaptolskoj svetošimunskoj
šumi od kojeg »će sakupiti sjeme i posijati na istom staništu te u danom
času obavijestiti o uspjehu«.


Na III. skupštini J. Schaper o »šumi u bari« kod Jastrebarskog. Koreferat
Kosu na četvrtoj skupštini 1852. godine o temi servituta u šumama bio je
Adalbert Schmidt , a u godišnjaku »Trudovi Odseka Šumarskoga za Hervatsku
i Slavoniju« za 1852. godinu nalazi se i članak. A Schmidta o uvođenju


151